Pratite nas

Najave

Hrvatska radiotelevizija naručila film o generalu Anti Gotovini

Objavljeno

na

Hrvatska radiotelevizija (HRT) i produkcijska kuća Kiklop film potpisali su u petak ugovor za igrani film i osam epizoda televizijske serije ‘General’, koji će u režiji Antuna Vrdoljaka prikazati životni put generala Ante Gotovine od djetinjstva do novijih dana.

‘Film će se snimati na lokacijama od Tisnog do Afrike, Južne Amerike i svih bojišta na kojima je Gotovina bio’, rekao je Vrdoljak na potpisivanju, dodavši kako se još ne znaju sve lokacije, niti kada će se film početi snimati i koliko bi snimanje trajalo.

‘Tek smo se dogovorili da ćemo snimati, a onda ćemo se dogovoriti o ostalim stvarima’, kazao je Vrdoljak.

Objasnio je kako je film izrastao iz njegova prijateljstva s Gotovinom, a na ideju o snimanju došao je dok je on bio uhićen. ‘Naivno sam vjerovao da mu možemo pomoći ako napravimo film’, rekao je Vrdoljak, koji je napravio scenarij, utemeljivši ga na romanu Nenada Ivankovića ‘Ratnik, pustolov i general’.

Po njegovim riječima, film neće imati političku dimenziju, niti će se baviti time tko je rekao ‘locirati, uhititi, izručiti’, već govori o čovjeku koji je imao nevjerojatan život.

‘Nema američkog dramaturga koji bi mogao smisliti pojedine prizore iz života Ante Gotovine’, istaknuo je.

Na snimanje ga je potaknulo i što je riječ o Domovinskom ratu u kojem je, napominje, i sam sudjelovao, pa mu je važno da se snimi film o tome kako je stvarno bilo.

‘Nevjerojatnim’ ocjenjuje dosadašnje domaće filmove na tu temu, a koji se, kako kaže, izruguju Domovinskom ratu.

Gotovini, kojeg zna još iz rata, rekao je na kavi da sprema film, ponudio mu je da pročita knjigu snimanja, no on je smatrao da to nije potrebno, a kada su se počela spominjati autorska prava rekao mu je da ne može zamisliti da bi mu netko platio to što snima film o njegovom životu.

‘Gotovina je vrlo neobičan čovjek i to želimo prikazati kroz film. Bio je neizmjerno hrabar i ono što mladi ljudi jesu, avanturist’, ustvrdio je Vrdoljak.

Jedan od istaknutih likova bit će i Janko Bobetko, a važne će uloge imat će i žene iz Gotovininog života.

Vrdoljak je potvrdio da će Goran Višnjić glumiti Gotovinu ‘ako se ne predomisli’. ‘Goran je bio potresen njegovom sudbinom, podupirao ga je dok je bio u Haagu, malo sliči i fizički, ali i po naravi jer je šutljiv i teško je iz njega izvući riječi’, rekao je.

Film je na natječaju HAVC-a dobio potporu 4.2 milijuna kuna, no proračun filma, rekao je Vrdoljak, još se ne zna. ‘To je nepristojno pitanje i u svijetu je nepojmljivo da se to pita’, poručio je.

O HRT-ovom udjelu u financiranju nije govorio ni vršitelj dužnosti glavnoga ravnatelja Siniša Kovačić, koji je potpisao ugovor u ime HRT-a. ‘Još se ne može govoriti o konkretnom iznosu jer je svaki ugovor poslovna tajna, no sve će se vidjeti u godišnjem izvješću HRT-a’, kazao je.

Po njegovim riječima, kada je preuzeo dužnost puno se pričalo o projektu, no on nije bio među prioritetima, a sada će se to promijeniti. ‘Kada smo čitali prijedloge scenarija vidjeli smo dvije riječi – ‘kriv je’, a onda su odlučili preuzeti ‘krivnju’ za cijeli taj posao’, istaknuo je.

Na potpisivanju su bili Nataša Janjić, Tarik Filipović i Goran Navojec koji će glumiti u ‘Generalu’, no još ne znaju koje uloge.

Nataša Janjić je rekla da joj je velika čast raditi s Vrdoljakom, s kojim je surađivala na dokumentarcu ‘Tito’, s obzirom na njegovo veliko redateljsko i životno iskustvo. ‘Snimanje s njim je doživljaj i kao mala škola, predavanje o glumi i glumcima’, napomenula je.

Tarik Filipović je rekao kako je Vrdoljak jedini redatelj s kojim bi on radio ‘bianco’. ‘Bilo mi je lijepo raditi na ‘Dugoj mračnoj noći’ i veselim se ponovnoj suradnji’, rekao je.

Drago mu je što je riječ o Anti Gotovini kojeg je upoznao, a zanimljivo mu je što je imao život koji nije bio bezgrešan. ‘Nadam se da se priča neće prikazati crno-bijelo i pristrano, no imamo jake adute u rukama i možemo kartati’, dodao je.

Andrija Vrdoljak iz ‘Kiklop filma’ vjeruje u uspjeh serijala jer je HRT i zapamćen po velikim dramskim serijama. ‘Kako je to i serija o Domovinskom ratu, u kojem je bila i HRT čiji su djelatnici izgubili živote, ona je i posveta njima’, istaknuo je.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Najave

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović boravit će u subotu u radnom posjetu Sloveniji

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović boravit će u u subotu u radnom posjetu Sloveniji i sudjelovati na svečanom ručku u Brdu kod Kranja kojeg, u prigodi početka novog mandata, upriličuje slovenski predsjednik Borut Pahor za predsjednike susjednih država, priopćio je u četvrtak Pantovčak.

Osim hrvatske predsjednice na ručku će biti talijanski predsjednik Sergio Mattarella, austrijski čelnik Alexander Van der Bellen i mađarski predsjednik Janos Ader.

Na početku ručka predviđena su kratka prigodna obraćanja nazočnih predsjednika.

Prvotno je bilo planirano da Pahor upriliči neformalni susret predsjednicima susjednih zemalja 20. prosinca, dva dana prije polaganja prisege za drugi mandat, ali je on odgođen.

Kako je ranije rečeno u Uredu slovenskog predsjednika, Pahor kani iskoristiti taj susret za učvršćenje dobrosusjedskih odnosa i međusobne suradnje susjednih država.

U svom inauguracijskom govoru Pahor se založio za provedbu arbitražne presude o hrvatsko-slovenskom graničnom prijeporu koju Hrvatska ne priznaje.

“Utemeljeno očekujemo da  će tu odluku poštovati susjedna i prijateljska Hrvatska.

Na neka očekivanja s hrvatske strane da bi nakon odluke arbitara tražili neki srednji kompromisni put odgovaramo da je taj kompromis bio arbitražni sporazum i da je sada taj put potrebno završiti”, kazao je Pahor.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Najave

Hodočašće u Gvozdansko

Objavljeno

na

Objavio

Misno slavlje u spomen na 440. obljetnicu herojske obrane hrvatskih ognjišta i kaštela Gvozdansko, te slavne pogibelji branitelja ove utvrde, 13. siječnja 1578. godine, bit će održano u nedjelju 14. siječnja o.g. u 11 sati, u župnoj crkvi Sv. Filipa i Jakova u Gvozdanskom.

Misu predvodi šibenski biskup Tomislav Rogić u zajedništvu s domaćim biskupom Vladom Košićem i uz nazočnost predstavnika brojnih udruga i hodočasnika iz cijele Hrvatske.

Nakon mise slijedi mimohod „U čast hrvatskim junacima Gvozdanskog“ i komemoracija žrtvama.

GVOZDANSKO – hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora! *

Utvrda Gvozdansko, na Banovini između Gline i Dvora, spomenik je hrvatskog graditeljstva, a kakvoća gradnje potvrđuje se kroz petstoljetnu opstojnost dojmljivih obrisa kula i zidova sve do danas. Izgradili su ga plemići Zrinski, u usponu svoje vlastelinske moći za potrebe čuvanja i iskorištavanja gospodarskih posjeda u Pounju. U okolnim šumama nalazili su se bogati rudnici srebra i olova, koji su omogućavali postojanu i junačku obranu Hrvatskog kraljevstva od turskih osvajaća i vlaških pomagaća.

Nikola III. Zrinski i njegov sin Nikola IV. Šubić Zrinski – Sigetski, u utvrdi Gvozdansko kovali su čuvene srebrne talire za kupnju naoružanja i obranu ostataka Hrvatskog kraljevstva. U tvrđavi je uvijek bila jaka vojnička posada jer je u to doba Gvozdansko bila jedna u nizu važnih utvrda, kao dio hrvatskog obrambenog sustava. Potrebno se podsjetiti da je papa Lav X. 1519.g. u pismu banu i biskupu Petru Berislaviću, podario Hrvatima naslov predziđe kršćanstva – Antemurale Christianitatis. Bilo je to prije junačke smrti Nikole IV. Šubića Zrinskog u Sigetu 1566.g., a 12 godina kasnije branilo se Gvozdansko.

Gvozdansko je mjesto hrvatskog velejunaštva bez svjetskog uzora u slavnoj obrani Hrvatskog kraljevstva od turskih osvajača. Na Božić 25. prosinca 1577. Ferhad-paša po treći puta je ponudio braniteljima Gvozdanskog predaju, koju su hrabri branitelji odbili. Sve juriše, posada Gvozdanskog, izmučena glađu i hladnoćom, odbila je očajničkim i nadljudskim naporima. Tijekom noći, 12. na 13. siječnja 1578. ugasila se posljednja vatra u gradu. Kad su Turci ujutro krenuli u napad nije se oglasila ni jedna puška, pa su bez ikakva otpora provalili vrata tvrđave, prodrli u grad i ostali zatečeni strahovitim prizorom. Svi su branitelji bili na svojim položajima smrznuti, a u gradu nije bilo ni hrane, ni vode, ni streljiva, ni ogrjeva. Ovim prizorom bio je osupnut i sam Ferhad-paša, kojega je zadivila hrabrost branitelja Gvozdanskog.

Branitelji su radije izginuli od gladi i hladnoće nego se predali. Poštujući njihovo junaštvo, zapovjedio je da se pronađe i dovede svećenik kako bi ih se pokopalo po kršćanskom obredu. To je bila najveća počast, koju je turski osvajač odao mrtvim braniteljima Gvozdanskog.

Tragična sudbina Gvozdanskog ponovila se još jednom za Božić 1941. kada je srbočetnička rulja poslije podnevne božićne mise poubijala 55 civilnih stanovnika Gvozdanskog.

Nastavilo se to i 1991. godine kad su opet stradali hrvatski civili od lokalnih četnika.

Isto se dogodilo i sa Zrinom u kojem su stolovali slavni plemići Zrinski Šubići, a srbopartizani su mjesto genocidno uništili i spalili 9. rujna 1943.g.

S obzirom na sve žrtve Pounja i Banovine, one iz 1941. i 1991., očituje se još veći i dublji smisao hrvatske vjekovne nacionalne obrane slobode. Ona se ne gasi ni u najtežim nedaćama, ni u bezizglednim okolnostima.

Stoga nije preuveličano ustvrditi i zaključiti –

Gvozdansko je hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora!

Kamenjar.com

9. siječanj 1578. Gvozdansko – simbol neuništive želje Hrvata za slobodom

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Komentari