Connect with us

Hrvatska

Hrvatska tone u dugove: 23 milijarde trebamo vratiti ove godine, a 6 milijardi moramo ‘naći’ do Božića

Objavljeno

on

Raščlanjujući srpanjski dogovor Grčke i njezinih kreditora o uvjetima novoga grčkog zaduženja od 68 milijardi eura, bivši ekonomist u Svjetskoj banci Branko Milanović izračunao je da Grci od svakog novog posuđenog eura moraju odvojiti 95 centi za povrat dugova.

[ad id=”68099″]

U prilog Milanovićevim riječima ide podatak da je od prvih sedam milijardi eura, koliko su kreditori nakon spomenutog dogovora uplatili Grčkoj, šest milijardi eura poplaćano Europskoj uniji i MMF-u za dugove, piše Slobodnadalmacija

Odgovor na često postavljano pitanje koliko je Hrvatska daleko od grčkog scenarija, zacijelo se krije i u tome koliko od onoga što posudimo ide na otplatu dugova. Kada se država zadnji put zaduživala, početkom srpnja ove godine, izdavanjem državnih obveznica u vrijednosti šest milijardi kuna, iz Ministarstva financija priopćeno je da će tako prikupljen novac biti u “najvećem dijelu upotrijebljen za otplatu obveznica koje dospijevaju tijekom ove godine”. Iz čega bi se moglo zaključiti da smo blizu grčkog “načina zaduživanja”.

Pri tome treba svakako imati na umu i podatak da ove godine trebamo vratiti 23 milijarde kuna dugova, a da smo se u dosadašnjem dijelu godine ukupno zadužili 17 milijardi kuna samo izdavanjem državnih obveznica.

Javni dug Grčke, s druge strane, iznosi 170 posto BDP-a, procjenjuje se da će početkom iduće godine biti i dvostruko veći od BDP-a! Hrvatska je s dugom u visini 87 posto svog BDP-a u značajno boljem položaju od Grčke, mogla bi biti u još povoljnijem ako se aktualni trend rasta našeg BDP-a nastavi. Do grčkog strovaljivanja u predbankrotno stanje je i došlo zbog dramatičnog pada BDP-a od 25 posto, kada se uspoređuju podaci za 2008. i 2014.

– Mi smo previše opterećeni brojkama, poput udjela javnog duga u BDP-u, nikako da se uhvatimo suštine, a to je kako smo se doveli u ovu situaciju – komentira ekonomist Tihomir Domazet.

On napominje kako se države u pravilu nikada ne razdužuju do kraja i mnoge desetljećima imaju dug veći od BDP-a.

– Iako nema sumnje da nije isto imati veličinu duga od 70, 80 ili 110 posto BDP-a, neozbiljno je razmatrati dubinu problema ekonomije jedne zemlje samo na toj razini – poručio nam je Domazet.
’Osobito krizna’ 2017. godina

Prema sadašnjem stanju hrvatskoga javnog duga od 288 milijardi kuna, godišnje će za otplatu kredita sve do 2025. odlaziti prosječno 16 milijardi kuna.

Procjene Instituta za javne financije, davane, doduše, u uvjetima pada BDP-a, bile su da će osobito krizna za povrat dugova biti 2017., kada na naplatu dolaze državne obveznice u ukupnoj obvezi od čak 18 milijardi kuna.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari