Pratite nas

Hrvatska

Hrvatska traži da se utvrdi kako su nestala sukcesijska sredstva i da se kompenziraju

Objavljeno

na

Foto: Hina

Nakon medijskih napisa da Hrvatska od Srbije u okviru sukcesije bivše SFRJ potražuje 148,5 milijuna dolara od ukupnih sukcesijskih sredstava koje je Srbija navodno ilegalno potrošila visoka dužnosnica ministarstva vanjskih i europskih poslova je u srijedu rekla kako će Hrvatska ustrajati na tom da se utvrdi kako su ta sredstva nestala i da ih Srbija kompenzira.

Večernji list u srijedu je pisao kako se u trenutku raspada bivše države na deviznim računima u mješovitim bankama SFRJ-a u inozemstvu nalazilo 645,55 milijuna američkih dolara, zbog čega Hrvatska, kojoj po Sporazumu o sukcesiji treba pripasti 23 posto tog iznosa, od Srbije traži 148,5 milijuna dolara.

No, kad se trebalo početi razgovarati o podjeli, Srbija je ostale države obavijestila da je na računima samo 56 milijuna dolara, odbijajući objasniti gdje je novac, navodi taj dnevni list, dodavši kako Hrvatska ima dokaze da su se zajednička sredstva devedesetih koristila za plaćanje inozemnih dugova srbijanskih tvrtki te da je Beograd posebno instruirao banke da se novac ne koristi za druge republike.

Na petom sastanku Stalnog zajedničkog odbora, tijela za nadzor provedbe sukcesije, u srijedu u Zagrebu Hrvatska je kao domaćin postavila pitanje tih sredstava kao posebnu točku dnevnog reda.

“Hrvatska će ustrajati na tom da se utvrdi kako su ta sredstva nestala i da se na odgovarajući način pronađu mehanizmi kompenzacije od strane one države sljednice za koju se potvrdi da su ta sredstva protupravno korištena”, rekla je u srijedu novinarima nakon sastanka odbora državna tajnica ministarstva vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić, govoreći o Srbiji.

Srbija je bila ta “koja je odobravala skidanje sredstava sa tih računa Narodne banke Jugoslavije u mješovitim bankama u inozemstvu i to je svakako nešto gdje ćemo morati pronaći načine kako to urediti”, dodala je Metelko-Zgombić.

Sporazum o sukcesiji bivše SFRJ potpisan je u Beču 2001., a na snagu je stupio tri godine kasnije, nakon što ga je ratificirala i posljednja država – Hrvatska.

U ugovoru o sukcesiji koji su potpisale države sljednice izričito se navodi kako je 2001. procijenjeno da je na računima mješovitih banaka SFRJ 645,55 milijuna američkih dolara. No, naknadno se pokazalo da veliki iznosi nisu na tim računima – Srbija je izašla s podatkom da je ostalo oko 50 milijuna dolara, rekla je Metelko-Zgombić dodajući kako se kasnije utvrdilo da ima nešto više sredstava.

Metelko-Zgombić je Istaknula kako postoji opće razumijevanje svih država sljednica, pa tako i Srbije, da “trebamo sjesti i razgovarati o toj temi”, pa je izrazila nadu da će se “u jednom vremenskom razdoblju, bilo ono kraće ili duže, uspjeti pronaći rješenje”.

Državna tajnica je kazala kako će se to pokušati postići daljnjim diplomatskim putem i kroz dijalog, naglasivši kako su sve države sljednice zainteresirane za nastavak razgovora, no da su “sve opcije na stolu” što se tiče daljnjih pravnih opcija.

Sporazumom iz Beča nije formalno određeno tijelo iznad država potpisnica koje bi donosilo konačnu odluku ili presuđivalo u njihovim sporovima, a za donošenje svake odluke potrebna je jednoglasnost svih država.

Provedba sukcesije ide sporo

Na današnjem sastanku države su se usuglasile da će ubrzati rad na provedbi sporazuma. Od njegovog stupanja na snagu 2004. održalo se samo pet sastanaka, a posljednji je bio u Sarajevu 2015., a prije toga 2009. u Beogradu. Idući sastanak vjerojatno će se održati sredinom iduće godine u Skoplju. Sporazum ima sedam aneksa, te odbor koji se bavi pitanjima svakih od njih.

“Provedba Sporazuma ide toliko sporo jer je za svaku odluku potrebna jednoglasnost svih, ali bih rekla da u tome ima i vrijednosti jer kad se jednom sve države usuglase, tada možemo računati i da će doći do provedbe onog što je dogovoreno”, smatra Metelko-Zgombić.

Ona je kao važno pitanje o kojem se govorilo na današnjem sastanku izdvojila i pitanje sukcesije arhivskog gradiva.

“Prema mišljenju Hrvatske na tom planu se zaista jako malo učinilo, a sam sporazum utvrđuje da je arhivsko gradivo bivše države baština svih država sljednica”, rekla je.

Aneks o pitanju arhiva “određuje da se svakoj bivšoj republici treba vratiti ono arhivsko gradivo koje je nastalo na njezinom teritoriju”, otkrila je državna tajnica, dodavši kako to gradivo, koje predstavlja “veliku vrijednost”, “nije predmet raspodjele, već se ono treba vratiti”.

“Rad na provedbi sporazuma se nastavlja, a mislim da je današnji Stalni zajednički odbor bio dobar poticaj da se on ubrza”, zaključila je državna tajnica ministarstva. (Hina)

 

Hrvatska od Srbije traži 148,5 milijuna dolara

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Hrvatska

Sinj: Uručen Intervencijski plan za Cetinsku krajinu vrijedan 150 milijuna kuna

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Na svečanosti u Sinju u srijedu popodne gradonačelnicima triju gradova i načelnicima triju općina Cetinske krajine uručen je Intervencijski plan za taj dio Splitsko-dalmatinske županije, vrijedan 150 milijuna kuna.

Riječ je o gradovima Sinju, Vrlici i Trilju te općinama Hrvacama, Otoku i Dicmu.

Na svečanom uručenju plana bio je i predsjednik Vlade Andrej Plenković, koji je tom prigodom rekao da je to uvod novi plan, po uzoru na projekt Slavonija, Baranja i Srijem da “Vlada kreira jedan program, odnosno projekt koji će se zvati Dalmatinska zagora, Lika, Gorski kotar i Banovina, gdje bismo u idućem razdoblju kanalizirali više od dvije milijarde kuna upravo za ovaj dio Hrvatske koji zahtijeva značajne investicije, nova radna mjesta i demografsku revitalizaciju”.

Podsjetio je da je ministar Tomo Medved s gradonačelnicom Sinja Kristinom Križanac danas potpisao ugovor o izgradnji jednog od četiriju veteranskih centara za hrvatske branitelje koji će se graditi u Hrvatskoj.

“Prije nekoliko dana smo bili u Daruvaru, uskoro kreće Petrinja i Šibenik, a ovo je veteranski centar za Sinj vrijedan 45 milijuna kuna. To su sjajni projekti vrijedni 320 milijuna kuna koji će omogućiti psihosocijalnu i zdravstvenu brigu o hrvatskim braniteljima”, istaknuo je Plenković i dodao da je i taj projekt financiran novcem iz EU.

Osim predsjednika Vlade, u Sinji je bio i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Marko Pavić, koji je rekao da danas potpisani plan, vrijedan 150 milijuna kuna, obuhvaća tri grada i isto toliko općina Cetinskoga kraja na koje će se novac raspodijeliti. “Sada je na tim gradovima i općinama da predlože projekte zajedno s mojim timom i županijom te dožupanom Lukom Brčićem, koji bi trebali iznjedriti listu projekata koju želimo do kraja godine usuglasiti, ponovno potpisati i sredstva će biti na raspolaganju od sljedeće godine, kada se usvoji europski proračun”, objasnio je Pavić.

Istaknuo je da je, zajedno s Intervencijskim planom za Imotskim krajinu, Liku i Gorski kotar, riječ o velikim financijskim sredstvima, koja čine prvih 600 milijuna kuna od dvije milijarde kuna za projekt Dalmatinska zagora, Lika, Gorski kotar i Banovina. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Marijana Petir: Nema očuvanja nacionalnog suvereniteta bez jakog hrvatskog sela!

Objavljeno

na

Objavio

HDZ programom za poljoprivredu te energetskim programom želi Hrvatskoj omogućiti ekonomsku suverenost i samodostatnost, što planiraju dosegnuti i povećanjem ukupne vrijednosti poljoprivrede za 5 milijardi kuna u četverogodišnjem razdoblju.

Rečeno je to na konferenciji za novinare u središnjici HDZ-a u sklopu predizbornih aktivnosti za parlamentarne izbore.

Član Središnjeg odbora HDZ-a i kandidat na listi u VII. izbornoj jedinici Tomislav Ćorić rekao je kako HDZ u idućem četverogodišnjem razdoblju svojim programom predviđa rast poljoprivredne proizvodnje za 30 posto, odnosno sa sadašnjih 17,2 milijarde na 22 milijarde kuna.

150-postotno povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije

Planira i, dodao je, 150-postotno povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. “Na taj način držimo da ćemo značajno utjecati na saldo vanjskotrgovinske bilance Hrvatske i rast BDP-a”, rekao je Ćorić.

Vezano uz sektor energetike, Ćorić ističe da je naglasak u programu HDZ-a, a temeljem Strategije energetskog razvoja Hrvatske do 2030. godine, na značajna ulaganja u obnovljive izvore energije.

U ovom trenutku, naveo je, Hrvatska koristi oko 900 MWh instalirane snage u obnovoljim izvorima energije u svim tehnologijama.

“Cilj nam je u iduće  četiri godine implementirati sustav tržišne premije, fer sustav koji će omogućiti konkurenciju među potencijalnim proizvođačima u odnosu na sustav feed-in tarife uveden u vrijeme vlade premijera Zorana Milanovića”, rekao je Ćorić.

Vladinim programom u poljoprivredi sačuvano 35 tisuća radnih mjesta

HDZ-ovci su isticali i kako je programom njihove Vlade u protekle četiri godine u poljoprivredi sačuvano 35 tisuća mjesta, a ostvarena je i mogućnost za zapošljavanje novih 5800 radnih mjesta.

Najavljuju kako će afirmirati sve moguće tehnologije temeljem prirodnog potencijala Hrvatske, prije svega bioplina, biomase, hidropotencijala, energiju vjetra i sunca.

Na taj način, objasnio je Čorić, namjeravaju u iduće četiri godine za 150 posto, odnosno za preko 1300 MWh povećati kapacitet proizvodnje iz obnovljivih izvora energije i tako dodatno unaprijediti i sada jako dobru poziciju RH u odnosu na korištenje obnovljivih izvora energije.

Sustav tržišne premije, dodao je, bit će orijentiran na sve kategorije proizvođača, na kućne elektrane, poduzetnike koji će mati mogućnost aplicirati za taj sustav te velike proizvođače.

“Takav pristup u poljoprivredi i energetici u iduće četiri godine Hrvatsku promovira kao kružno gospodarstvo, čiste tehnologije, samodostatnost i u konačnici niskougljičnu Hrvatsku do 2050. godine”, poručio je Ćorić.

Kandidat na listi HDZ-a u VI. izbornoj jedinici Tugomir Majdak napomenuo je kako je rast poljoprivredne proizvodnje vidljiv i u protekle četiri godine HDZ-ove Vlade, budući da je ona 2014. iznosila 15,5 milijardi kuna, a 2018. 17,2 milijarde kuna.

Rast je ostvaren, naveo je, kroz niz projekata i aktivnosti, a izdvojio je, među inim, realizaciju čak 6 tisuća projekta za mala poljoprivredna gospodarstva, oko 1600 projekata za mlade poljoprivrednike, “ogroman” iskorak u sustavima navodnjavanja (17 projekta koji obuhvaćaju sedam tisuća novih hektara pod sustavima za navodnjavanje).

Majdak je hvalio HDZ i zbog izdvajanja za poljoprivredu i ribarstvo koja su dosegla šest milijardi kuna, te potpore koje su u protekle tri godine isplaćene u iznosu od gotovo 20 milijardi kuna.

“Te brojke u idućem razdoblju planiramo i povećati”, istaknuo je i naveo da HDZ svojim programom planira povećanje u udruživanju poljoprivrednika s trenutnih 17 na 30 proizvođačkih organizacija, dodatne projekte navodnjavanja na površinama od 14 tisuća hektara.

Poljoprivrednu suverenost i samodostatnost osigurati s 5 milijardi kuna

“Poljoprivrednu suverenost i samodostanost planiramo dosegnuti povećanjem ukupne vrijednosti poljoprivrede za 5 milijardi kuna u četverogodišnjem razdoblju, kroz samodostanost u stočarskom te sektoru voća i povrća”, kazao je.

Majdak je naveo kako u HDZ-u planiraju 40-postotno povećanje u sektoru svinjogojstva te 20-postotno u sektoru govedarstva, pri čemu u povrtlarskoj proizvodnji kroz 200 novih hektara pod staklenicima već do kraja 2021. godine.

Vezano uz trajne nasade u sektoru voća plan je realizirati ih na ukupnoj površini od dvije tisuće hektara, naveo je.

Nezavisna kandidatkinja na listi HDZ-a u VI. izbornoj jedinici Marijana Petir istaknula je kako danas, s obzirom na krizu u kojoj smo se zatekli, svi svjedočimo koliko je važna uloga hrvatskog seljaka i poljoprivrede.

“Ovakvim programima želimo pokazati da bez jake poljoprivrede i jakog hrvatskog sela i energetske neovisnosti nema niti očuvanja nacionalnog hrvatskog suvereniteta”, poručila je Petir. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari