Pratite nas

Hrvatska

Hrvatska traži da se utvrdi kako su nestala sukcesijska sredstva i da se kompenziraju

Objavljeno

na

Foto: Hina

Nakon medijskih napisa da Hrvatska od Srbije u okviru sukcesije bivše SFRJ potražuje 148,5 milijuna dolara od ukupnih sukcesijskih sredstava koje je Srbija navodno ilegalno potrošila visoka dužnosnica ministarstva vanjskih i europskih poslova je u srijedu rekla kako će Hrvatska ustrajati na tom da se utvrdi kako su ta sredstva nestala i da ih Srbija kompenzira.

Večernji list u srijedu je pisao kako se u trenutku raspada bivše države na deviznim računima u mješovitim bankama SFRJ-a u inozemstvu nalazilo 645,55 milijuna američkih dolara, zbog čega Hrvatska, kojoj po Sporazumu o sukcesiji treba pripasti 23 posto tog iznosa, od Srbije traži 148,5 milijuna dolara.

No, kad se trebalo početi razgovarati o podjeli, Srbija je ostale države obavijestila da je na računima samo 56 milijuna dolara, odbijajući objasniti gdje je novac, navodi taj dnevni list, dodavši kako Hrvatska ima dokaze da su se zajednička sredstva devedesetih koristila za plaćanje inozemnih dugova srbijanskih tvrtki te da je Beograd posebno instruirao banke da se novac ne koristi za druge republike.

Na petom sastanku Stalnog zajedničkog odbora, tijela za nadzor provedbe sukcesije, u srijedu u Zagrebu Hrvatska je kao domaćin postavila pitanje tih sredstava kao posebnu točku dnevnog reda.

“Hrvatska će ustrajati na tom da se utvrdi kako su ta sredstva nestala i da se na odgovarajući način pronađu mehanizmi kompenzacije od strane one države sljednice za koju se potvrdi da su ta sredstva protupravno korištena”, rekla je u srijedu novinarima nakon sastanka odbora državna tajnica ministarstva vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić, govoreći o Srbiji.

Srbija je bila ta “koja je odobravala skidanje sredstava sa tih računa Narodne banke Jugoslavije u mješovitim bankama u inozemstvu i to je svakako nešto gdje ćemo morati pronaći načine kako to urediti”, dodala je Metelko-Zgombić.

Sporazum o sukcesiji bivše SFRJ potpisan je u Beču 2001., a na snagu je stupio tri godine kasnije, nakon što ga je ratificirala i posljednja država – Hrvatska.

U ugovoru o sukcesiji koji su potpisale države sljednice izričito se navodi kako je 2001. procijenjeno da je na računima mješovitih banaka SFRJ 645,55 milijuna američkih dolara. No, naknadno se pokazalo da veliki iznosi nisu na tim računima – Srbija je izašla s podatkom da je ostalo oko 50 milijuna dolara, rekla je Metelko-Zgombić dodajući kako se kasnije utvrdilo da ima nešto više sredstava.

Metelko-Zgombić je Istaknula kako postoji opće razumijevanje svih država sljednica, pa tako i Srbije, da “trebamo sjesti i razgovarati o toj temi”, pa je izrazila nadu da će se “u jednom vremenskom razdoblju, bilo ono kraće ili duže, uspjeti pronaći rješenje”.

Državna tajnica je kazala kako će se to pokušati postići daljnjim diplomatskim putem i kroz dijalog, naglasivši kako su sve države sljednice zainteresirane za nastavak razgovora, no da su “sve opcije na stolu” što se tiče daljnjih pravnih opcija.

Sporazumom iz Beča nije formalno određeno tijelo iznad država potpisnica koje bi donosilo konačnu odluku ili presuđivalo u njihovim sporovima, a za donošenje svake odluke potrebna je jednoglasnost svih država.

Provedba sukcesije ide sporo

Na današnjem sastanku države su se usuglasile da će ubrzati rad na provedbi sporazuma. Od njegovog stupanja na snagu 2004. održalo se samo pet sastanaka, a posljednji je bio u Sarajevu 2015., a prije toga 2009. u Beogradu. Idući sastanak vjerojatno će se održati sredinom iduće godine u Skoplju. Sporazum ima sedam aneksa, te odbor koji se bavi pitanjima svakih od njih.

“Provedba Sporazuma ide toliko sporo jer je za svaku odluku potrebna jednoglasnost svih, ali bih rekla da u tome ima i vrijednosti jer kad se jednom sve države usuglase, tada možemo računati i da će doći do provedbe onog što je dogovoreno”, smatra Metelko-Zgombić.

Ona je kao važno pitanje o kojem se govorilo na današnjem sastanku izdvojila i pitanje sukcesije arhivskog gradiva.

“Prema mišljenju Hrvatske na tom planu se zaista jako malo učinilo, a sam sporazum utvrđuje da je arhivsko gradivo bivše države baština svih država sljednica”, rekla je.

Aneks o pitanju arhiva “određuje da se svakoj bivšoj republici treba vratiti ono arhivsko gradivo koje je nastalo na njezinom teritoriju”, otkrila je državna tajnica, dodavši kako to gradivo, koje predstavlja “veliku vrijednost”, “nije predmet raspodjele, već se ono treba vratiti”.

“Rad na provedbi sporazuma se nastavlja, a mislim da je današnji Stalni zajednički odbor bio dobar poticaj da se on ubrza”, zaključila je državna tajnica ministarstva. (Hina)

 

Hrvatska od Srbije traži 148,5 milijuna dolara

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Saboru upućen prijedlog zakona o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta

Objavljeno

na

Objavio

Prijedlogom zakona o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta, koji je Vlada sa sjednice u četvrtak uputila u saborsku proceduru, želi se očuvati trajna uspomene i sjećanja na žrtvu Vukovara u Domovinskom ratu, kao i potaknuti razvoj grada, rečeno je na sjednici.

“Ovim se zakonom uloga i žrtva Vukovara u Domovinskom ratu vrednuje kao iznimno važna u novijoj hrvatskoj povijesti. Vukovar je simbol otpora, žrtve, zajedništva i obrane suvereniteta Hrvatske u Domovinskom ratu. Stoga prepoznajemo potrebu za proglašenje vukovarskog područja mjestom posebnog domovinskog pijetata”, rekao je ministar branitelja Tomo Medved.

Osim čuvanja trajne uspomene na žrtvu u Domovinskom ratu, proglašavanjem Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta želimo očuvati kulturu sjećanja na žrtvu Vukovara i potaknuti aktivnosti usmjerene društvenom razvoju vukovarskog područja, dodao je Medved ocijenivši kako će se time stvoriti okvir za poseban nacionalni status Vukovara.

Zakonom se definira pojam posebnog domovinskog pijeteta i područje na koje se odnosi, mjesta, dani i način obilježavanja.

Područja posebnog domovinskog pijeteta su područje Grada Vukovara i naselje Bogdanovci u Općini Bogdanovci, a Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru je središnje mjesto obilježavanja posebnog domovinskog pijeteta.

Zakonom se predlaže i osnivanje Vijeća za domovinski pijetet, mir i razvoj, koje će činiti predstavnici 17 nadležnih institucija, tijela i udruga iz Domovinskog rata, koje će koordinirati aktivnosti obilježavanja posebnog domovinskog pijeteta, te predlagati mjere za društveni razvoj područja posebnog domovinskog pijeteta, kao i propise koji se odnose na to područje, naveo je Medved.

U Sabor je Vlada uputila i prijedlog zakona o prijenosu osnivačkih prava nad Općom županijskom bolnicom Vukovar i bolnicom hrvatskih veterana s Vukovarsko-srijemske županije na Republiku Hrvatsku, čime bi ta bolnica postala Nacionalna memorijalna bolnica te bi svu brigu oko vođenja i poslovanja, kao i sredstva za njezin rad, osiguravalo Ministarstvo zdravstva.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić istaknuo je da se tim zakonom s jedne strane odaje pijetet s povijesnog aspekta veličini žrtve i etičnosti svega onoga što se događalo u vukovarskoj bolnici 1991. godine, a s druge strane osigurava se poslovanje bolnice u budućnosti “jer će s dodatnim sredstvima i drukčijim načinom upravljanja biti osigurano stabilno poslovanje bolnice”.

Vlada je donijela i odluku o obvezi rada ureda državne uprave radi provedbe izbora za predsjednika Republike Hrvatske, odnosno rada službenika koji rade na pripremi, provjeri i izradi popisa birača te izdavanju potvrda za glasovanje. Oni će u subotu, 7. prosinca, raditi u vremenu od 8 do 14 sati, u srijedu, 11. prosinca, do 16 sati te u nedjelju, 22. prosinca, na dan održavanja izbora, za sve vrijeme glasovanja od 7 do 19 sati. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Obilježavanje Dana obrane grada Osijeka

Objavljeno

na

Objavio

U povodu obilježavanja Dana obrane grada Osijeka, u četvrtak su položeni vijenci i upaljeni lampioni kod spomen obilježja poginulim braniteljima u naseljima Filipovica, Brijest, Industrijska četvrt, Tenja, Nemetin te u Hebrangovoj ulici u Osijeku, kod spomen obilježja poginulima u šumi Rosinjača.

Predsjednik Odbora za branitelje i braniteljske udruge u Gradskoj upravi Darko Nađ podsjetio je kako su 5. prosinca 1991. godine osječki branitelji izdržali brojne žestoke napade, jer je toga dana napadnuta kompletna crta obrane Osijeka.

„Svi mi koji smo sudjelovali 5. prosinca 1991. godine u obrani Osijeka od žestokih napada velikosrpskog agresora znamo što smo učinili za grad Osijek. Bili smo svjesni ako napustimo svoje položaje da će Osijek doživjeti istu sudbinu kao Vukovar”, kazao je Nađ dodavši kako je u tim napadima poginulo 29 branitelja, jedan se još smatra nestalim, a bilo je i više civilnih žrtava.

Kako bismo se odužili svim poginulim braniteljima, ali i onima koji su preživjeli, zatražili smo prošle godine od Gradskog vijeća da 5. prosinca bude proglašen Danom obrane grada Osijeka”, rekao je Nađ.

Kod spomen obilježja poginulima u Rosinjači lampione su upalili izaslanik ministra obrane brigadir Željko Ljubas, pomoćnik ministra branitelja Dinko Tandara, predstavnici županijske Koordinacije braniteljskih udruga, osječkog Gradskog vijeća te brojna izaslanstva braniteljskih i stradalničkih udruga.

Nakon toga održan je braniteljski maraton „Krug zajedništva, ljubavi i mira”, u večernjim satima u Muzeju Slavonije bit će otvorena izložba fotografija „Neuništivi grad”, dok će u Vikarijatu đakovačko-osječke nadbiskupije biti održana projekcija dokumentarnih filmova i izložba ratnih fotografija. (Hina)

Foto: Grad Osijek

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari