Pratite nas

Hrvatska

Hrvatska traži da se utvrdi kako su nestala sukcesijska sredstva i da se kompenziraju

Objavljeno

na

Foto: Hina

Nakon medijskih napisa da Hrvatska od Srbije u okviru sukcesije bivše SFRJ potražuje 148,5 milijuna dolara od ukupnih sukcesijskih sredstava koje je Srbija navodno ilegalno potrošila visoka dužnosnica ministarstva vanjskih i europskih poslova je u srijedu rekla kako će Hrvatska ustrajati na tom da se utvrdi kako su ta sredstva nestala i da ih Srbija kompenzira.

Večernji list u srijedu je pisao kako se u trenutku raspada bivše države na deviznim računima u mješovitim bankama SFRJ-a u inozemstvu nalazilo 645,55 milijuna američkih dolara, zbog čega Hrvatska, kojoj po Sporazumu o sukcesiji treba pripasti 23 posto tog iznosa, od Srbije traži 148,5 milijuna dolara.

No, kad se trebalo početi razgovarati o podjeli, Srbija je ostale države obavijestila da je na računima samo 56 milijuna dolara, odbijajući objasniti gdje je novac, navodi taj dnevni list, dodavši kako Hrvatska ima dokaze da su se zajednička sredstva devedesetih koristila za plaćanje inozemnih dugova srbijanskih tvrtki te da je Beograd posebno instruirao banke da se novac ne koristi za druge republike.

Na petom sastanku Stalnog zajedničkog odbora, tijela za nadzor provedbe sukcesije, u srijedu u Zagrebu Hrvatska je kao domaćin postavila pitanje tih sredstava kao posebnu točku dnevnog reda.

“Hrvatska će ustrajati na tom da se utvrdi kako su ta sredstva nestala i da se na odgovarajući način pronađu mehanizmi kompenzacije od strane one države sljednice za koju se potvrdi da su ta sredstva protupravno korištena”, rekla je u srijedu novinarima nakon sastanka odbora državna tajnica ministarstva vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić, govoreći o Srbiji.

Srbija je bila ta “koja je odobravala skidanje sredstava sa tih računa Narodne banke Jugoslavije u mješovitim bankama u inozemstvu i to je svakako nešto gdje ćemo morati pronaći načine kako to urediti”, dodala je Metelko-Zgombić.

Sporazum o sukcesiji bivše SFRJ potpisan je u Beču 2001., a na snagu je stupio tri godine kasnije, nakon što ga je ratificirala i posljednja država – Hrvatska.

U ugovoru o sukcesiji koji su potpisale države sljednice izričito se navodi kako je 2001. procijenjeno da je na računima mješovitih banaka SFRJ 645,55 milijuna američkih dolara. No, naknadno se pokazalo da veliki iznosi nisu na tim računima – Srbija je izašla s podatkom da je ostalo oko 50 milijuna dolara, rekla je Metelko-Zgombić dodajući kako se kasnije utvrdilo da ima nešto više sredstava.

Metelko-Zgombić je Istaknula kako postoji opće razumijevanje svih država sljednica, pa tako i Srbije, da “trebamo sjesti i razgovarati o toj temi”, pa je izrazila nadu da će se “u jednom vremenskom razdoblju, bilo ono kraće ili duže, uspjeti pronaći rješenje”.

Državna tajnica je kazala kako će se to pokušati postići daljnjim diplomatskim putem i kroz dijalog, naglasivši kako su sve države sljednice zainteresirane za nastavak razgovora, no da su “sve opcije na stolu” što se tiče daljnjih pravnih opcija.

Sporazumom iz Beča nije formalno određeno tijelo iznad država potpisnica koje bi donosilo konačnu odluku ili presuđivalo u njihovim sporovima, a za donošenje svake odluke potrebna je jednoglasnost svih država.

Provedba sukcesije ide sporo

Na današnjem sastanku države su se usuglasile da će ubrzati rad na provedbi sporazuma. Od njegovog stupanja na snagu 2004. održalo se samo pet sastanaka, a posljednji je bio u Sarajevu 2015., a prije toga 2009. u Beogradu. Idući sastanak vjerojatno će se održati sredinom iduće godine u Skoplju. Sporazum ima sedam aneksa, te odbor koji se bavi pitanjima svakih od njih.

“Provedba Sporazuma ide toliko sporo jer je za svaku odluku potrebna jednoglasnost svih, ali bih rekla da u tome ima i vrijednosti jer kad se jednom sve države usuglase, tada možemo računati i da će doći do provedbe onog što je dogovoreno”, smatra Metelko-Zgombić.

Ona je kao važno pitanje o kojem se govorilo na današnjem sastanku izdvojila i pitanje sukcesije arhivskog gradiva.

“Prema mišljenju Hrvatske na tom planu se zaista jako malo učinilo, a sam sporazum utvrđuje da je arhivsko gradivo bivše države baština svih država sljednica”, rekla je.

Aneks o pitanju arhiva “određuje da se svakoj bivšoj republici treba vratiti ono arhivsko gradivo koje je nastalo na njezinom teritoriju”, otkrila je državna tajnica, dodavši kako to gradivo, koje predstavlja “veliku vrijednost”, “nije predmet raspodjele, već se ono treba vratiti”.

“Rad na provedbi sporazuma se nastavlja, a mislim da je današnji Stalni zajednički odbor bio dobar poticaj da se on ubrza”, zaključila je državna tajnica ministarstva. (Hina)

 

Hrvatska od Srbije traži 148,5 milijuna dolara

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Kolinda Grabar Kitarović nazočila obilježavanju 28. obljetnice žrtava Voćina u Domovinskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović poručila je u petak na obilježavanju 28. obljetnice žrtava Voćina kako je dužnost hrvatske države ustrajati u istragama i kaznenom progonu zločina u Voćinu  ali i drugih zločina počinjenih tijekom velikosrpske agresije.

Grabar-Kitarović je podsjetila kako su 13. prosinca 1991. godine, “u kukavičkom bijegu pred hrvatskim vojnicima četničke horde iskalile svoj zločinački bijes na 47 nenaoružanih i nezaštićenih žitelja Voćina, čiji je jedini grijeh bio što su Hrvati”.

Ocijenila je kako se u Voćinu dogodio “jedan od najgorih zločina tijekom velikosprske agresije na Hrvatsku”, te da “čak i međunarodni stručnjaci, koji su sudjelovali u istrazi, nisu mogli pronaći riječi, kojima bi opisali ono čemu su svjedočili te ostali zaprepašteni bezumnom orgijom nasilja i zla”.
Podsjetila je kako u tom zločinu nije bila pošteđena niti gotovo osam stoljeća stara katolička crkva te kako ni danas ne može shvatiti mržnju koja je proizvela takav zločin.

“Ne želimo razumjeti ili shvaćati takvo iskonsko zlo, njemu se suprotstavljajmo dobrotom, vjerom i ljubavlju prema našim žrtvama, našem narodu i našoj domovini Hrvatskoj”, poručila je predsjednica Grabar-Kitarović dodavši kako nas spomen na voćinske žrtve obvezuje da gradimo sretnu budućnost “u kojoj nema mjesta mržnji”.

Međutim, istaknula je, “ne mrziti ne znači zaboraviti i odustati od traganja za pravdom, a pravda do sada nije zadovoljena jer nekolicina pojedinačnih presuda za zločine u Voćinu ni približno ne može isprati gorčinu zbog toga što mnogi počinitelji voćinskih zločina i danas uživaju u nezasluženoj slobodi”.

“Ratni zločin ne zastarijeva, a Zakon o općem oprostu ne abolira niti jedno takvo djelo. Dužnost je hrvatske države ustrajati, koliko god bude potrebno, u istragama i kaznenom progonu ovog zločina, i drugih zločina  počinjenih tijekom srpske agresije. Jamčim vam da tu dužnost i obvezu nikada neću zaboraviti”, poručila je predsjednica Grabar-Kitarović.

Dodala je kako svim žrtvama i njihovim obiteljima “dugujemo taj minimum pravde, a ona je kamen temeljac za bolju budućnost”.

Andrović: Slike stravičnog zločina obišle svijet koji je ostao hladan na prizore užasa

Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora virovitičko-podravski župan Igor Andrović podsjetio kako su slike stravičnog zločina u Voćinu tada obišle svijet, koji je ostao hladan na prizore užasa, a izostala je, kaže, osuda zla i brza reakcija kojom se mogla spriječiti agresija koja se kasnije pokazala još okrutnija.

Porušene domove i zgrade smo obnovili, ali ratne rane u srcima onih koji su izgubli svoje najdraže, neće nikada zacijeliti. Naša je dužnost sačuvati od zaborava događaje koji su obilježili našu noviju povijest jer to je naš dug prema žrtvama, istaknuo je Andrović.

Kod spomen obilježja u centru Voćina vijence su položili članovi obitelji ubijenih žrtava, izaslanstva državnih i lokalnih vlasti te braniteljskih udruga.
U sklopu obilježavanja održano je 11. hodočašće hrvatskih branitelja, hrvatske vojske i policije Gospi Voćinskoj te procesija do crkve u Voćinu gdje je svetu misu predvodio požeški biskup mons. Antun Škvorčević. (Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Vukovarska bolnica postaje Nacionalna memorijalna bolnica

Objavljeno

na

Objavio

Prijenosom osnivačkih prava nad vukovarskom Općom županijskom bolnicom i bolnicom hrvatskih veterana sa Vukovarsko-srijemske županije na Republiku Hrvatsku, o čemu je u četvrtak raspravljao Hrvatski sabor, ta bolnica postaje Nacionalna memorijalna bolnica Vukovar.

Riječ je bolnici koja je dijelila sudbinu Grada Vukovara te je najteže stradala, a promjena statusa polazi od njezina memorijalno-edukativnog značaja u kontekstu Domovinskog rata. S obzirom na značaj te bolnice potrebno je posebnu pažnju posvetiti njezinoj održivosti, što uključuje i onu financijsku.

2. svibnja 1991. godine Hitna služba Medicinskog centra Vukovar uključila u zbrinjavanje ranjenika u Borovo Selu, a tijekom srpnja je formirana ratna kirurgija i opremljeno protuatomsko sklonište.

Prve granate su počele padati na bolnicu 15. kolovoza 1991. godine, a 24. kolovoza 1991. godine je bolnica bila meta avionskog napada. Do 20. studenoga 1991. godine bolnica je zbrinula 4.000 ranjenika, od kojih je 2.250 podvrgnuto dugotrajnim operacijama.

Na bolnicu je padalo svakodnevno prosječno 700 granata. Nakon 20. studenoga 1991. godine odvedeno je i pogubljeno na Ovčari 200 ranjenika i bolesnika, a među njima i 18 djelatnika bolnice. Od 1.040 zaposlenih u Medicinskom centru Vukovar prije Domovinskog rata do kraja rata u bolnici je ostalo 350 zaposlenika.

Bulj: Zaštitite Hrvatsku od GMO-a

Hrvatski sabor raspravio je večeras, među ostalim, i Konačni prijedlog zakona o genetski modificiranim organizmima (GMO) kojim će se stvoriti temelj za donošenje provedbenih akata te uspostaviti pravni temelj za procjenu rizika vezanih za karakteristike GMO-a.

‘Mostovac’ Miro Bulj u raspravi je apelirao da se Hrvatska zaštiti od GMO-a i da se od hrvatskih građana ne rade pokusni kunići radi ostvarenja interesa interesnih skupina. Zatražio je i da se afirmiraju domaći poljoprivredni proizvodi, a ne uvozni. Ustvrdio je da se 700.000 hektara poljoprivrednog zemljišta nalazi pod korovom zbog lobiranja uvoznih lobija na uštrb domaće proizvodnje.

Nema više domaće rajčice ni svinjetine, nego uvozne tko za čime hranjene, zaključio je ‘mostovac’. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari