Pratite nas

BiH

Hrvatska treba povećavati proizvodnju, a ne smanjivati potrošnju!

Objavljeno

na

Ljubo_JurcicHrvatska treba povećavati proizvodnju, a ne smanjivati potrošnju. Veća potrošnja je i znak većeg standarda vlastitih građana. Glavni cilj ekonomske politike je povećanje standarda vlastitih građana kroz podizanje nacionalnog dohotka, što se ostvaruje povećanjem domaće proizvodnje i zaposlenosti.

Povećanje proizvodnje ne ide bez povećanja potrošnje, a povećanje potrošnje ne ide bez povećanja dohotka. Danas nema dileme: je li prije bilo povećanje proizvodnje i dohotka pa onda povećanje potrošnje, ili obrnuto –  je li povećana potrošnja povukla proizvodnju i zaposlenost?

Povijest je pokazala ovo drugo: povećanje potrošnje je povuklo proizvodnju i potaknulo industrijsku revoluciju, a nakon toga su dohodak zarađen u proizvodnji i kreditiranje dodatno povukli proizvodnju.

Hrvatska nema preveliku potrošnju, niti je ikad previše trošila – a politika smanjenja potrošnje je opasna politika za Hrvatsku. Hrvatska ima premalu proizvodnju, i to proizvodnju daleko ispod svojih mogućnosti. Hrvatska je po potrošnji na samom dnu Europe i to je dodatni razlog zašto se ne smije ići s mjerama koje dodatno smanjuju tu potrošnju.

Prema kupovnoj moći, hrvatski dohodak po stanovniku (15,700 eura) je samo ispred rumunjskog (12,800 eura) i bugarskog (12,00 eura), ali je iza grčkog (19,200), portugalskog (19,400), slovačkog (19,400), slovenskog (21,400) ili španjolskog (24,400).

 Kako su procjene da će ove godine Bugarska ostvariti gospodarski rast veći od 1% , a Rumunjska veći od 2%, a da će hrvatsko gospodarstvo nastaviti padati, znači da Hrvatska klizi prema dnu Europe, dok ove dvije zemlje koje su zasada iza nas, su na uzlaznoj putanji i idu prema većem životnom standardu. Uzrok takve hrvatske situacije nisu neke prirodne katastrofe niti vanjski utjecaji od kojih se Hrvatska nije mogla zaštititi, već pogrešna ekonomska politika.

Poruka da Hrvatska previše troši pa se nalazi u krizi, možda dolazi iz prividne sličnosti s „pregrijanim gospodarstvima“  kod kojih se krize  očitovale kroz veću stopu inflacije. To su situacije u kojoj su skoro svi gospodarski kapaciteti uposleni uz nisku stopa nezaposlenosti.

 Politika u želji da poveća nacionalni dohodak a bez  tehnološkog napretka, „olabavi“ malo fiskalnu i monetarnu politiku i poveća potražnju (novčanu masu), što uz nemogućnost povećanje proizvodnje (jer gospodarstvo već radi punim kapacitetima) ne dovodi do realnog rasta nego do većih cijena, odnosno inflacije.

 U toj i sličnim situacijama, potrebna je politika „hlađenja“ gospodarstva što se radi smanjenjem potrošnje (restriktivnom fiskalnom, monetarnom i dohodovnom politikom). U Hrvatskoj je potpuno obrnuta situacija. Hrvatsko gospodarstvo nije „pregrijano“ nego „pothlađeno“. Njemu treba obrnuta ekonomska politika, ne za „pregrijano“ nego za „pothlađeno“ gospodarstvo.

 Pretjerano usredotočivanje na proračunski deficit odvuklo je pozornost od osnovnog posla Vlade, a to je povećanje proizvodnje i zaposlenosti. Nije samo problem prekomjerno isticanje proračunskog deficita nego je još veći problem nedostatak razvojne politike.

 Na razvojnu politiku, politiku dizanja proizvodnje i stvaranje radnih mjesta i smanjenje nezaposlenosti, vlade razvijenih zemalja i zemalja koje se razvijaju troše preko 80% i energije i vremena. U Hrvatskoj niti jedan posto. I to je temeljni hrvatski problem: nepostojanje sustavne razvojne politike, a ne prevelik deficit ili prevelika potrošnja. Deficit i javna potrošnja, odnosno javni dug su posljedica, a ne uzrok.

 Zaustavljanje krize i gospodarski rast mogu se jedino ostvariti sustavnom ekonomskom politikom kojom se povećava nacionalni dohodak, a time i proračunski prihodi uz iste ili manje porezne stope. To je jedini način na koji se može dugoročno stabilizirati hrvatsko gospodarstvo i hrvatski deficiti.

 Mjere koje sada hrvatska vlada koristi, možda i s dobrom namjerom, spadaju u administrativne, a ne u ekonomsko političke mjere, i rijetko dovode do željenog cilja. Ako bi se u jednom trenutku i ostvario taj cilj (deficit manji od 3% BDP), on bi vrlo kratko bio održiv, a to bi bilo na račun povećanja siromaštva hrvatskih ljudi, s još slabijim mogućnostima za gospodarski oporavak.

 Razvojna politika  spada u najsloženije ekonomske politike, a njena složenost se još povećava ako se mora raditi u uvjetima krize, tako da pojedinačne mjere, bez sustavnog pristupa rezultiraju još lošijim rezultatom.

 Katastrofa hrvatske ekonomske politike još je jasnija ako se znaju hrvatski proizvodni potencijali kojima se može postići dvostruko veća i proizvodnja i potrošnja. Jedino što nedostaje je sustavna ekonomska politika i gospodarski sustav koji je prilagođen održivom iskorištavanju tih proizvodnih potencijala. 

politikaplus.com / kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Kardinal Puljić: Hrvati katolici u BiH još su pod dojmom da su izigrani na izborima

Objavljeno

na

Objavio

Vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić izjavio je na zasjedanju Biskupske konferencije BiH, koja je u srijedu započela u Mostaru, kako se Hrvati u toj zemlji još uvijek osjećaju izigranima, što je posljedica posljednjih izbora na kojima su im drugi narodi birali političke predstavnike.

Kako je u srijedu izvijestila Katolička tiskovna agencija (KTA) Biskupske konferencije BiH, kardinal Puljić je rekao kako se “još nije slegla klima koju je prouzročio nepravedni izborni zakon te se Hrvati u BiH doživljavaju prevareni i izigrani u svojim pravima”.

„Posljedica toga je mučna uspostava redovite vlasti u BiH, što dodatno opterećuje javno mnijenje koje je doprinijelo da je mnogima ‘odgorila’ ljubav prema ovoj domovini Bosni i Hercegovini“, istaknuo je Vrhbosanski nadbiskup.

On je izrazio očekivanje da će se na dvodnevnom zasjedanju pokazati veće razumijevanje i solidarnost te glasnije stajalište o ‘opstanku i ostanku, kao i upornoj borbi za ljudska prava, čovjekovo dostojanstvo i jednakopravnost na ovim prostorima’.

Na posljednjim izborima za hrvatskog člana BiH Predsjedništva dominantno glasovima Bošnjaka izabran je Željko Komšić.

Veliki broj hrvatskih političkih stranaka, predstavnici Katoličke Crkve i drugih institucija reagirali su na rezultate izbore smatrajući ih nepravednim za Hrvate te su zatražili izmjene Izbornog zakona BiH koji bi omogućile izbor legitimnih političkih predstavnika u tijelima vlasti koje su rezervirane za nacionalno predstavljanje.

Biskupi su na dvodnevnom zasjedanju u Mostaru razmatrali zaključke o zaštiti maloljetnika koji je prošlog mjeseca održan u Vatikanu.

Kardinal Puljić nazvao je ovaj problem velikim iskušenjem za Katoličku Crkvu i pozvao na zajedničko djelovanje protiv njega.

(Hina)

 

Muhamed Filipović: Komšićeva uloga u političkom životu BiH bez smisla je i opravdanja

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Uhićen bivši pripadnik Vojske Republike Srpske osumnjičen za ratne zločine

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Pripadnici Državne policijske agencije za istrage i zaštitu (SIPA) u Bosni i Hercegovini uhitili su u srijedu bivšeg pripadnika Vojske Republike Srpske kojega se sumnjiči za ratne zločine počinjene u zapadnom dijelu BiH nad bošnjačkim civilima na početku rata 1992. godine.

Kako su priopćili iz Državnog odvjetništva BiH, po njihovu nalogu na području Banje Luke uhićen je Duško Suvara.

Osumnjičeni je pod istragom i tereti ga se da je za vrijeme rata i oružanog sukoba u BiH na području općine Glamoč, kao pripadnik Vojske Republike Srpske, postupao protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata.

On je na početku 1992. naoružan i uz prijetnje nasilno odvodio žrtve te počinio višestruka silovanja i seksualna zlostavljanja žena bošnjačke nacionalnosti. Suvaru se tereti i za mučenja, zastrašivanja i nečovječna postupanja nad civilima bošnjačke nacionalnosti.

Nakon uhićenja osumnjičeni će biti predan u nadležnost državnom odvjetniku, koji će ga ispitati i nakon toga donijeti odluku o određivanju pritvora.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari