Pratite nas

BiH

Hrvatska treba povećavati proizvodnju, a ne smanjivati potrošnju!

Objavljeno

na

Ljubo_JurcicHrvatska treba povećavati proizvodnju, a ne smanjivati potrošnju. Veća potrošnja je i znak većeg standarda vlastitih građana. Glavni cilj ekonomske politike je povećanje standarda vlastitih građana kroz podizanje nacionalnog dohotka, što se ostvaruje povećanjem domaće proizvodnje i zaposlenosti.

Povećanje proizvodnje ne ide bez povećanja potrošnje, a povećanje potrošnje ne ide bez povećanja dohotka. Danas nema dileme: je li prije bilo povećanje proizvodnje i dohotka pa onda povećanje potrošnje, ili obrnuto –  je li povećana potrošnja povukla proizvodnju i zaposlenost?

Povijest je pokazala ovo drugo: povećanje potrošnje je povuklo proizvodnju i potaknulo industrijsku revoluciju, a nakon toga su dohodak zarađen u proizvodnji i kreditiranje dodatno povukli proizvodnju.

Hrvatska nema preveliku potrošnju, niti je ikad previše trošila – a politika smanjenja potrošnje je opasna politika za Hrvatsku. Hrvatska ima premalu proizvodnju, i to proizvodnju daleko ispod svojih mogućnosti. Hrvatska je po potrošnji na samom dnu Europe i to je dodatni razlog zašto se ne smije ići s mjerama koje dodatno smanjuju tu potrošnju.

Prema kupovnoj moći, hrvatski dohodak po stanovniku (15,700 eura) je samo ispred rumunjskog (12,800 eura) i bugarskog (12,00 eura), ali je iza grčkog (19,200), portugalskog (19,400), slovačkog (19,400), slovenskog (21,400) ili španjolskog (24,400).

 Kako su procjene da će ove godine Bugarska ostvariti gospodarski rast veći od 1% , a Rumunjska veći od 2%, a da će hrvatsko gospodarstvo nastaviti padati, znači da Hrvatska klizi prema dnu Europe, dok ove dvije zemlje koje su zasada iza nas, su na uzlaznoj putanji i idu prema većem životnom standardu. Uzrok takve hrvatske situacije nisu neke prirodne katastrofe niti vanjski utjecaji od kojih se Hrvatska nije mogla zaštititi, već pogrešna ekonomska politika.

Poruka da Hrvatska previše troši pa se nalazi u krizi, možda dolazi iz prividne sličnosti s „pregrijanim gospodarstvima“  kod kojih se krize  očitovale kroz veću stopu inflacije. To su situacije u kojoj su skoro svi gospodarski kapaciteti uposleni uz nisku stopa nezaposlenosti.

 Politika u želji da poveća nacionalni dohodak a bez  tehnološkog napretka, „olabavi“ malo fiskalnu i monetarnu politiku i poveća potražnju (novčanu masu), što uz nemogućnost povećanje proizvodnje (jer gospodarstvo već radi punim kapacitetima) ne dovodi do realnog rasta nego do većih cijena, odnosno inflacije.

 U toj i sličnim situacijama, potrebna je politika „hlađenja“ gospodarstva što se radi smanjenjem potrošnje (restriktivnom fiskalnom, monetarnom i dohodovnom politikom). U Hrvatskoj je potpuno obrnuta situacija. Hrvatsko gospodarstvo nije „pregrijano“ nego „pothlađeno“. Njemu treba obrnuta ekonomska politika, ne za „pregrijano“ nego za „pothlađeno“ gospodarstvo.

 Pretjerano usredotočivanje na proračunski deficit odvuklo je pozornost od osnovnog posla Vlade, a to je povećanje proizvodnje i zaposlenosti. Nije samo problem prekomjerno isticanje proračunskog deficita nego je još veći problem nedostatak razvojne politike.

 Na razvojnu politiku, politiku dizanja proizvodnje i stvaranje radnih mjesta i smanjenje nezaposlenosti, vlade razvijenih zemalja i zemalja koje se razvijaju troše preko 80% i energije i vremena. U Hrvatskoj niti jedan posto. I to je temeljni hrvatski problem: nepostojanje sustavne razvojne politike, a ne prevelik deficit ili prevelika potrošnja. Deficit i javna potrošnja, odnosno javni dug su posljedica, a ne uzrok.

 Zaustavljanje krize i gospodarski rast mogu se jedino ostvariti sustavnom ekonomskom politikom kojom se povećava nacionalni dohodak, a time i proračunski prihodi uz iste ili manje porezne stope. To je jedini način na koji se može dugoročno stabilizirati hrvatsko gospodarstvo i hrvatski deficiti.

 Mjere koje sada hrvatska vlada koristi, možda i s dobrom namjerom, spadaju u administrativne, a ne u ekonomsko političke mjere, i rijetko dovode do željenog cilja. Ako bi se u jednom trenutku i ostvario taj cilj (deficit manji od 3% BDP), on bi vrlo kratko bio održiv, a to bi bilo na račun povećanja siromaštva hrvatskih ljudi, s još slabijim mogućnostima za gospodarski oporavak.

 Razvojna politika  spada u najsloženije ekonomske politike, a njena složenost se još povećava ako se mora raditi u uvjetima krize, tako da pojedinačne mjere, bez sustavnog pristupa rezultiraju još lošijim rezultatom.

 Katastrofa hrvatske ekonomske politike još je jasnija ako se znaju hrvatski proizvodni potencijali kojima se može postići dvostruko veća i proizvodnja i potrošnja. Jedino što nedostaje je sustavna ekonomska politika i gospodarski sustav koji je prilagođen održivom iskorištavanju tih proizvodnih potencijala. 

politikaplus.com / kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Alen Islamović: Ulazim u politiku, dosta mi je migranata, Bihać mi propada…

Objavljeno

na

Objavio

Ako pobijedimo na izborima, osobno ću odvesti 10.000 Bišćana u Bruxelles, da im tamo zapjevamo, rekao je bh. pjevač Alen Islamović (62) koji je odlučio ući u politiku.

Pjevač se aktivirao u politici i pridružio se prvom gradonačelniku Bihaća Emdžadu Galijaševiću i Novoj inicijativi te će nakon izbora, uvjeren je, riješiti najveći problem Bihaća, a to su, po njemu, migranti.

– Nemam ništa protiv tih ljudi, žao mi ih je, ali moraju poštovati običaje grada u koji su došli. Umjesto toga Bišćani toljagama čuvaju vlastite stanove i kuće, a ovi su kraljevi noći. Oni vladaju, a Bišćani moraju biti naoružani. Naši političari ne rade ništa, umjesto da zaštite građane, nečinjenjem su unijeli strah i neizvjesnost u Bihać – tvrdi frustrirani Islamović, piše 24sata.hr.

Bihać je, kaže, u izolaciji tri i pol godine jer se pitomi građani skrivaju od migranata.

– Provaljuju u vikendice, stanove. Pale i pljačkaju. Mog bubnjara, Igora Pečenkovića, pretukli su u vlastitom haustoru jer ih je pokušao spriječiti u provali u susjedov stan. Šakama i šipkama polomili su mu ruke i nekoliko rebara – tvrdi Alen.

Dodaje da mladi od straha ne izlaze, a manju djecu roditelji moraju čekati pred školom. I dok je dio ljudi stao uz pjevača, drugi su ga napali zbog, kažu, netrpeljivosti.

Zašto migranti pale kuće?

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dragan i Mladenko Marijanović napustili P.E.N. Centar u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Nakon šestorice sada već bivših članova P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine, Dragan Marijanović i Mladenko Marijanović postupili su kao i njihove kolege te zatražili da se iz članstva P.E.N Centra BiH izbriše i njihovo ime.

”Ovim vas putom molim da izbrištete moje ime s popisa članova P.E.N. Centra u BiH, s današnjim nadnevkom iz razloga koje više ni samome sebi ne mogu i neću prešućivati a koji su, evo, zadnjih dana vidljivi svakomu tko prati ove rasprave, a koje su se od najave mise za stradale tijekom blajburških zbivanja pa do današnjeg dana pretvorile u nešto s čim P.E.N. i nema toliko veze, baš kao ni ta misa, a prostor su, uz neke dobronamjerne intelektualce, dijelom zaposjele i osobe, barem mi se tako čini, željne samopromocije.

Možda će sve biti lakše kada se, i ako se, za fašizam i antifašizam nađu neki noviji pojmovi.

Ideologiziranje će se dotad očito vrtjeti po starim matricama”, poručio je Dragan Marijanović. Istaknuo je kako P.E.N. mora preuzeti dio odgovornosti za mučnu situaciju koja je je uslijedila ”i koja će, nadam se brzo utihnuti. No, javit će se slična sljedeća, pa ćemo valjda opet proživljavati isto. Ja neću”. Podsjetimo, ranije su Ivan Lovrenović, Miljenko Jergović, Željko Ivanković, Ivica Đikić, Milo Jukić i Mirko Marjanović zatražili su da ih se briše iz članstva P.E.N. Centra u BiH zbog njihovog priopćenja na temu Bleiburga.

Naime, članovi PEN centra BiH objavili su prosvjedno pismo povodom komemorativne mise za Bleiburg.

”Mi, doljepotpisani članovi i članice P.E.N. Centra u Bosni i Hercegovini, povodom europskog Dana pobjede nad fašizmom, potvrđujemo svoju odanost antifašističkim vrijednostima slobode, jednakosti i tolerancije među ljudima, koje su istovremeno i vrijednosti koje zagovara Povelja Međunarodnog P.E.N.-a. Zbog toga smatramo da je ideja da se u Sarajevu organizira komemorativna misa za fašiste i njihove simpatizere koji su nastradali u povlačenju fašističkih i nacističkih snaga prema Bleiburgu sramotna za ovaj grad i za ovu zemlju. Antifašistička pozicija koju zastupamo je bolja i humanija strana povijesti, i u to ime, iz poštovanja prema brojnim nevinim žrtvama ustaških zločina, zahtijevamo da se planirana misa otkaže”, navodi s eu pismu.

Pismo potpisuju Adisa Bašić, Aleksandra Čvorović, Amir Brka,Amira Sadiković, Andrea Lešić, Andrej Nikolaidis, Anisa Avdagić, Asmir Kujović, Bjanka Alajbegović, Damir Arsenijević, Darko Cvijetić, Elma Porobić, Elvedin Nezirović, Emina Žuna, Enver Kazaz, Ervin Mujabašić, Fadila Nura Haver, Ferida Duraković, Goran Sarić, Goran Simić, Izet Perviz, Jasmina Husanović, Jasna Šamić, Lejla Kalamujić, Ljubica Ostojić, Mirsad Sijarić, Mustafa Zvizdić, Nedžad Ibrahimović, Nidžara Ahmetašević, Predrag Finci, Sanja Šoštarić, Selvedin Avdić, Senada Kreso, Senadin Musabegović, Senka Marić, Šejla Šehabović, Tanja Miletić Oručević, Tanja Stupar Trifunović, Tarik Haverić, Vladimir Arsenić, Zlatko Dizdarević i Zvonimir Radeljković. 

Nino Raspudić: Jergoviću i drugovi, dobro došli u klub ‘fašista’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari