Pratite nas

BiH

Hrvatska treba povećavati proizvodnju, a ne smanjivati potrošnju!

Objavljeno

na

Ljubo_JurcicHrvatska treba povećavati proizvodnju, a ne smanjivati potrošnju. Veća potrošnja je i znak većeg standarda vlastitih građana. Glavni cilj ekonomske politike je povećanje standarda vlastitih građana kroz podizanje nacionalnog dohotka, što se ostvaruje povećanjem domaće proizvodnje i zaposlenosti.

Povećanje proizvodnje ne ide bez povećanja potrošnje, a povećanje potrošnje ne ide bez povećanja dohotka. Danas nema dileme: je li prije bilo povećanje proizvodnje i dohotka pa onda povećanje potrošnje, ili obrnuto –  je li povećana potrošnja povukla proizvodnju i zaposlenost?

Povijest je pokazala ovo drugo: povećanje potrošnje je povuklo proizvodnju i potaknulo industrijsku revoluciju, a nakon toga su dohodak zarađen u proizvodnji i kreditiranje dodatno povukli proizvodnju.

Hrvatska nema preveliku potrošnju, niti je ikad previše trošila – a politika smanjenja potrošnje je opasna politika za Hrvatsku. Hrvatska ima premalu proizvodnju, i to proizvodnju daleko ispod svojih mogućnosti. Hrvatska je po potrošnji na samom dnu Europe i to je dodatni razlog zašto se ne smije ići s mjerama koje dodatno smanjuju tu potrošnju.

Prema kupovnoj moći, hrvatski dohodak po stanovniku (15,700 eura) je samo ispred rumunjskog (12,800 eura) i bugarskog (12,00 eura), ali je iza grčkog (19,200), portugalskog (19,400), slovačkog (19,400), slovenskog (21,400) ili španjolskog (24,400).

 Kako su procjene da će ove godine Bugarska ostvariti gospodarski rast veći od 1% , a Rumunjska veći od 2%, a da će hrvatsko gospodarstvo nastaviti padati, znači da Hrvatska klizi prema dnu Europe, dok ove dvije zemlje koje su zasada iza nas, su na uzlaznoj putanji i idu prema većem životnom standardu. Uzrok takve hrvatske situacije nisu neke prirodne katastrofe niti vanjski utjecaji od kojih se Hrvatska nije mogla zaštititi, već pogrešna ekonomska politika.

Poruka da Hrvatska previše troši pa se nalazi u krizi, možda dolazi iz prividne sličnosti s „pregrijanim gospodarstvima“  kod kojih se krize  očitovale kroz veću stopu inflacije. To su situacije u kojoj su skoro svi gospodarski kapaciteti uposleni uz nisku stopa nezaposlenosti.

 Politika u želji da poveća nacionalni dohodak a bez  tehnološkog napretka, „olabavi“ malo fiskalnu i monetarnu politiku i poveća potražnju (novčanu masu), što uz nemogućnost povećanje proizvodnje (jer gospodarstvo već radi punim kapacitetima) ne dovodi do realnog rasta nego do većih cijena, odnosno inflacije.

 U toj i sličnim situacijama, potrebna je politika „hlađenja“ gospodarstva što se radi smanjenjem potrošnje (restriktivnom fiskalnom, monetarnom i dohodovnom politikom). U Hrvatskoj je potpuno obrnuta situacija. Hrvatsko gospodarstvo nije „pregrijano“ nego „pothlađeno“. Njemu treba obrnuta ekonomska politika, ne za „pregrijano“ nego za „pothlađeno“ gospodarstvo.

 Pretjerano usredotočivanje na proračunski deficit odvuklo je pozornost od osnovnog posla Vlade, a to je povećanje proizvodnje i zaposlenosti. Nije samo problem prekomjerno isticanje proračunskog deficita nego je još veći problem nedostatak razvojne politike.

 Na razvojnu politiku, politiku dizanja proizvodnje i stvaranje radnih mjesta i smanjenje nezaposlenosti, vlade razvijenih zemalja i zemalja koje se razvijaju troše preko 80% i energije i vremena. U Hrvatskoj niti jedan posto. I to je temeljni hrvatski problem: nepostojanje sustavne razvojne politike, a ne prevelik deficit ili prevelika potrošnja. Deficit i javna potrošnja, odnosno javni dug su posljedica, a ne uzrok.

 Zaustavljanje krize i gospodarski rast mogu se jedino ostvariti sustavnom ekonomskom politikom kojom se povećava nacionalni dohodak, a time i proračunski prihodi uz iste ili manje porezne stope. To je jedini način na koji se može dugoročno stabilizirati hrvatsko gospodarstvo i hrvatski deficiti.

 Mjere koje sada hrvatska vlada koristi, možda i s dobrom namjerom, spadaju u administrativne, a ne u ekonomsko političke mjere, i rijetko dovode do željenog cilja. Ako bi se u jednom trenutku i ostvario taj cilj (deficit manji od 3% BDP), on bi vrlo kratko bio održiv, a to bi bilo na račun povećanja siromaštva hrvatskih ljudi, s još slabijim mogućnostima za gospodarski oporavak.

 Razvojna politika  spada u najsloženije ekonomske politike, a njena složenost se još povećava ako se mora raditi u uvjetima krize, tako da pojedinačne mjere, bez sustavnog pristupa rezultiraju još lošijim rezultatom.

 Katastrofa hrvatske ekonomske politike još je jasnija ako se znaju hrvatski proizvodni potencijali kojima se može postići dvostruko veća i proizvodnja i potrošnja. Jedino što nedostaje je sustavna ekonomska politika i gospodarski sustav koji je prilagođen održivom iskorištavanju tih proizvodnih potencijala. 

politikaplus.com / kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Dodik: Političari iz Sarajeva žele da se u BiH prije izbora uvuče oko 150.000 migranata

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik RS-a Milorad Dodik optužio je Veliku Britaniju da radi protiv vlasti u tom bh. entitetu, te naglasio da je u Bosnu i Hercegovinu ušlo daleko više migranata nego što pokazuju službeni podaci.

Dodik ponovno tvrdi da su “Britanci koji su došli u BiH specijalisti za destabilizaciju”.

Oni su samo formalni zaposlenici u vojnoj strukturi… Specijalisti su koji rade na društevnim mrežama, medijima, prisluškivanju, stvaranju općeg kaosa i primarno destabilizaciji RS, jer je to tako njihovim planom predviđeno.

Sve ostalo, pa i ovo što govori britanski veleposlanik u BiH, je obična laž, jer mi od ranije znamo za određene najave.

Britanska vlada je prije godinu dana odobrila devet milijuna funti za programe pomoći spečavanju ruskog utjecaja na ovom prostoru Balkana. Ciljna točka su RS i Srbija…I vidite na koji način oni to rade… – ustvrdio je entitetski predsjednik.

Dodao je i da narod mora biti svijestan da se ne može računati na dobronamjernost Britanaca.

Oni su u funkciji stvaranja unitarne i centralizirane BiH… – istaknuo je on. Ponovio je da u RS-u ne želi stacioniranje ili zadržavanje migranata, a da je njihov broj u BiH pet puta veći od službenih brojki i da ulaze pored graničnih prijelaza.

Ovo je namjerna akcija političkog Sarajeva, zajedno s obavještajnom služnom, da se u BiH prije izbora uvuče, kako su oni planirali oko 150.000 migranata, da im se regulira azilanski status, kako bi kasnije mogli dobiti državljanstvo BiH ustvrdio je Dodik u izjavi novinarima.

RS, kaže, ne može spriječiti da se to radi u Federaciji BiH, ali može u RS i ima određene planove, o kojima nije iznosio detalje.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Postoje snimke da je Dudaković vršio egzekucije?!

Objavljeno

na

Objavio

Tužiteljstvo BiH vodi intenzivnu istragu protiv bivšeg generala i zapovjednika 5. korpusa A RBiH Atifa Dudakovića, rekao je za agencije glasnogovornik Tužiteljstva Boris Grubešić.

– Istraga je još u tijeku i na ovom predmetu se intenzivno radi – kazao je Grubešić. Tužiteljstvo BiH sumnjiči Dudakovića s Ekremom Dedićem, Ibrahimom Šiljdedićem, Safetom Salihagićem, Adisom Zjakićem, Redžepom Zgojićem, Samirom Solakovićem, Fatmirom Muratovićem, Muharemom Aleševićem, Huseinom Balagićem, Ejubom Korjenićem, Ibrahimom Nadarevićem i Saidom Mujićem za zločine protiv čovječnosti počinjene na području Krajine 1995.

Dudakovića se sumnjiči i za zločine počinjene nad civilima na području Autonomne pokrajine Zapadne Bosne. Oni su uhićeni po nalogu Tužiteljstva BiH 27. travnja, da bi Sud BiH dva dana poslije odbio prijedlog da osumnjičenima odredi jednomjesečni pritvor zbog opasnosti da bi na slobodi mogli utjecati na svjedoke te im je izrekao mjere zabrane.

Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih osoba Milorad Kojić ranije je rekao da je taj centar protiv Dudakovića prikupio i dostavio postupajućem tužitelju Tužiteljstva BiH 8000 stranica dokazne dokumentacije.

Odnosi se na akciju “Sana ‘95.”, od 13. rujna do 10. listopada 1995., te obuhvaća općine Bosanski Petrovac, Ključ, Bosanska Krupa i Sanski Most.

Tužiteljstvu BiH dostavili su dokumentaciju za 256 ubijenih, među kojima je najstarija žrtva imala 99 godina, a najmlađa je rođena 1986., te da postoje dokazi i videomaterijali da je Dudaković vršio egzekucije na 10 lokacija

(Agencije)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori