Pratite nas

BiH

Hrvatska treba povećavati proizvodnju, a ne smanjivati potrošnju!

Objavljeno

na

Ljubo_JurcicHrvatska treba povećavati proizvodnju, a ne smanjivati potrošnju. Veća potrošnja je i znak većeg standarda vlastitih građana. Glavni cilj ekonomske politike je povećanje standarda vlastitih građana kroz podizanje nacionalnog dohotka, što se ostvaruje povećanjem domaće proizvodnje i zaposlenosti.

Povećanje proizvodnje ne ide bez povećanja potrošnje, a povećanje potrošnje ne ide bez povećanja dohotka. Danas nema dileme: je li prije bilo povećanje proizvodnje i dohotka pa onda povećanje potrošnje, ili obrnuto –  je li povećana potrošnja povukla proizvodnju i zaposlenost?

Povijest je pokazala ovo drugo: povećanje potrošnje je povuklo proizvodnju i potaknulo industrijsku revoluciju, a nakon toga su dohodak zarađen u proizvodnji i kreditiranje dodatno povukli proizvodnju.

Hrvatska nema preveliku potrošnju, niti je ikad previše trošila – a politika smanjenja potrošnje je opasna politika za Hrvatsku. Hrvatska ima premalu proizvodnju, i to proizvodnju daleko ispod svojih mogućnosti. Hrvatska je po potrošnji na samom dnu Europe i to je dodatni razlog zašto se ne smije ići s mjerama koje dodatno smanjuju tu potrošnju.

Prema kupovnoj moći, hrvatski dohodak po stanovniku (15,700 eura) je samo ispred rumunjskog (12,800 eura) i bugarskog (12,00 eura), ali je iza grčkog (19,200), portugalskog (19,400), slovačkog (19,400), slovenskog (21,400) ili španjolskog (24,400).

 Kako su procjene da će ove godine Bugarska ostvariti gospodarski rast veći od 1% , a Rumunjska veći od 2%, a da će hrvatsko gospodarstvo nastaviti padati, znači da Hrvatska klizi prema dnu Europe, dok ove dvije zemlje koje su zasada iza nas, su na uzlaznoj putanji i idu prema većem životnom standardu. Uzrok takve hrvatske situacije nisu neke prirodne katastrofe niti vanjski utjecaji od kojih se Hrvatska nije mogla zaštititi, već pogrešna ekonomska politika.

Poruka da Hrvatska previše troši pa se nalazi u krizi, možda dolazi iz prividne sličnosti s „pregrijanim gospodarstvima“  kod kojih se krize  očitovale kroz veću stopu inflacije. To su situacije u kojoj su skoro svi gospodarski kapaciteti uposleni uz nisku stopa nezaposlenosti.

 Politika u želji da poveća nacionalni dohodak a bez  tehnološkog napretka, „olabavi“ malo fiskalnu i monetarnu politiku i poveća potražnju (novčanu masu), što uz nemogućnost povećanje proizvodnje (jer gospodarstvo već radi punim kapacitetima) ne dovodi do realnog rasta nego do većih cijena, odnosno inflacije.

 U toj i sličnim situacijama, potrebna je politika „hlađenja“ gospodarstva što se radi smanjenjem potrošnje (restriktivnom fiskalnom, monetarnom i dohodovnom politikom). U Hrvatskoj je potpuno obrnuta situacija. Hrvatsko gospodarstvo nije „pregrijano“ nego „pothlađeno“. Njemu treba obrnuta ekonomska politika, ne za „pregrijano“ nego za „pothlađeno“ gospodarstvo.

 Pretjerano usredotočivanje na proračunski deficit odvuklo je pozornost od osnovnog posla Vlade, a to je povećanje proizvodnje i zaposlenosti. Nije samo problem prekomjerno isticanje proračunskog deficita nego je još veći problem nedostatak razvojne politike.

 Na razvojnu politiku, politiku dizanja proizvodnje i stvaranje radnih mjesta i smanjenje nezaposlenosti, vlade razvijenih zemalja i zemalja koje se razvijaju troše preko 80% i energije i vremena. U Hrvatskoj niti jedan posto. I to je temeljni hrvatski problem: nepostojanje sustavne razvojne politike, a ne prevelik deficit ili prevelika potrošnja. Deficit i javna potrošnja, odnosno javni dug su posljedica, a ne uzrok.

 Zaustavljanje krize i gospodarski rast mogu se jedino ostvariti sustavnom ekonomskom politikom kojom se povećava nacionalni dohodak, a time i proračunski prihodi uz iste ili manje porezne stope. To je jedini način na koji se može dugoročno stabilizirati hrvatsko gospodarstvo i hrvatski deficiti.

 Mjere koje sada hrvatska vlada koristi, možda i s dobrom namjerom, spadaju u administrativne, a ne u ekonomsko političke mjere, i rijetko dovode do željenog cilja. Ako bi se u jednom trenutku i ostvario taj cilj (deficit manji od 3% BDP), on bi vrlo kratko bio održiv, a to bi bilo na račun povećanja siromaštva hrvatskih ljudi, s još slabijim mogućnostima za gospodarski oporavak.

 Razvojna politika  spada u najsloženije ekonomske politike, a njena složenost se još povećava ako se mora raditi u uvjetima krize, tako da pojedinačne mjere, bez sustavnog pristupa rezultiraju još lošijim rezultatom.

 Katastrofa hrvatske ekonomske politike još je jasnija ako se znaju hrvatski proizvodni potencijali kojima se može postići dvostruko veća i proizvodnja i potrošnja. Jedino što nedostaje je sustavna ekonomska politika i gospodarski sustav koji je prilagođen održivom iskorištavanju tih proizvodnih potencijala. 

politikaplus.com / kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Otkriveno 12 zaraženih od koronavirusa u Hercegovini, pozitivno više od 60 osoba

Objavljeno

na

Objavio

Još 12 osoba zaraženih koronavirusom potvrđeno je u posljednja 24 sata na području dviju hercegovačkih županija čime je ukupan broj oboljelih premašio brojku 60.

Kako je priopćeno iz Kriznog stožera Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar u protekla 24 sata na koronavirus je testirano 35 osoba, od čega je 12 bilo pozitivnih.

Novih pet slučajeva zaraze potvrđeno je u Čitluku, u Konjicu četiri, Mostaru dva te u Posušju prvi slučaj oboljele osobe od COVID-19.

”Općinski i županijski sanitarni inspektori u protekla 24 sata izdali su 11 rješenja o izolaciji i samoizolaciji, a ukupno su, do sada, izdana 1443 rješenja”, navodi se u priopćenju.

U Županiji zapadnohercegovačkoj u protekla 24 sata nije zabilježeno kršenje mjera samoizolacije niti kršenje mjera kretanja izrečenih starijim osoba od 65 i mlađima od 18 godina. Izrečene su dvije kazne za kršenje policijskog sata koji je sada na snazi od 19 sati do 5 sati ujutro.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo ŽZH trenutno je u samoizolaciji 1.010 osoba, 43 osobe su ušle u samoizolaciju, a 3 osobe su izašle.

Uz banjolučku regiju Hercegovina je drugo najveće područje zaraze koronavirusom. Trenutačno je otkrivena 61 osoba pozitivna na koronavirus što predstavlja polovicu ukupnog broja zaraženih u entitetu Federaciji BiH. (Hina)

Igor Rudan: Analiza stvarnih uzroka tragedije COVID-19 u Italiji i drugim zemljama EU

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Poruka vrhbosanskih nadbiskupa u vrijeme kušnje

Objavljeno

na

Objavio

KTA

Nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić i nadbiskup koadjutor mons. Tomo Vukšić uputili su u subotu, 28. ožujka 2020. poruku svećenicima koju KTA prenosi u cijelosti:

“Draga braćo Misnici!

Zajedno Božjim narodom svi kroz ovo vrijeme proživljavamo veliku neizvjesnost i kušnju koju je corona-virus prouzročio. U novim okolnostima, koje su nam do sada bile posvema nepoznate, i nama svećenicima nametnut je novi način života i pastorala. No pri tomu, iako smo ograničeni i kretanjem i sobnim kontaktima, i u ovim okolnostima trebamo ostati dušobrižnici svojih vjernika i istinski zauzeti za spas duša i zdravlje tijela.

Posebice mi svećenici vrlo ćemo bolno proživljavati svete dane Velikoga tjedna i slavlje obreda bez prisutnosti naroda. Ali naš narod nije nestao, on je s nama i mi za njih. Iako nisu prisutni fizički u našim crkvama, povežimo se duhovno i „veslajmo zajedno“, kako papa Franjo poručuje u svojoj meditaciji. Svi smo u istoj lađi života.

Ovim pismom želim s vama, poštovana braćo Misnici, biti duhovno povezan i, zajedno s nadbiskupom koadjutorom, uputiti vam riječi ohrabrenja i zajedništva u Gospodinu.

Poštujmo upute koje smo dali za življenje i ponašanje u ovom vremenu opasne bolesti, kao i upute stručnjaka i stožera obrane od virusa. Poštivanjem tih uputa čuvamo sebe i svoje vjernike i pomažemo da se ovo zlo što prije zaustavi.

Kada nam je Bog dao tolika sredstva komunikacije, koja većina posjeduje i umije se njima služiti, iskoristimo ih za uspostavljanje veza sa svojim vjernicima. Neka vas i po tomu dožive kao pastire koji ih hrabre u vjeri, nadi i ljubavi. Neka ta povezanost sa župljanima bude i prilika za vaše ohrabrenje i utjehe, ali i za upućivanje Riječi Božje kojom se vjera hrani.

Tim sredstvima komunikacije prenesimo vjernicima i poruku kako i na takav način mogu pratiti Misna slavlja i druge pobožnosti. Budite otvoreni i lokalnim medijima, koji se često vrlo mnogo gledaju i slušaju, da glas pastira ne umukne nego neka odjekuje kao glas mira.

Uz sve potrebne mjere opreza, budite na raspolaganju svima koji zatraže sakrament pomirenja, a pogotovo sakramente umirućih i sprovodne molitve.

U novonastaloj situaciji mnogo toga je zabranjeno: okupljanje i održavanje javnih skupova, izlasci vani mladim i starijim osobama, a posebno oboljelima od raznih kroničnih bolesti. No time nije zabranjeno elektronski se povezivati i na taj način iskazati blizinu, solidarnost i osjećati jedni s drugima. Župnik će se stoga zanimati za svoje vjernike, nazvati ih telefonom i upitati ih kako su, a pri tomu i uputiti koju pastirsku riječ. Pogotovo ako postoji mogućnost povezivanja volontera, koji su voljni pomoći bolesnima, starima i osamljenima.

Ovo su ozbiljna vremena i teška kušnja za sve nas. Svjesni toga, molimo Isusa Krista, Pastira svih pastira, da naša pastirska skrb, po zagovoru Njegove Majke koju častimo kao zdravlje bolesnih, bude jača od ove neizvjesnosti. Neka naše poslanje živi iz pouzdanja u Uskrsloga Gospodina, pobjednika nad svakim zlom, koji ustrašenima opet poručuje: „Ne bojte se! (…) Ja sam s vama u sve dane – do svršetka svijeta“ (Mt 28,10.20)”, stoji u poruci koju potpisuju vrhbosanski nadbiskup Kardinal Vinko Puljić i nadbiskup koadjutor mons. Tomo Vukšić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari