Pratite nas

Hrvatska

Hrvatska u nedjelju bira 11 zastupnika u Europski parlament

Objavljeno

na

Hrvatska u nedjelju bira 11 svojih zastupnika u Europski parlament, a ove godine to čini zajedno s drugim članicama Europske unije.

eu_parlament

Oko 3,8 milijuna birača u Hrvatskoj i inozemstvu ove godine bira zastupnika manje nego prošle godine, no bira ih na puni, petogodišnji mandat.

Za naklonost birača bori se 25 lista, 18 samostalnih stranačkih i sedam koalicijskih – u koalicijama na izbore izlaze i dvije najjače stranke – HDZ i SDP.

Svoje pravo birači će moći ostvariti na 6337 biračkih mjesta, 79 ih je u inozemstvu, a 6258 u Hrvatskoj. U inozemstvu će se moći glasovati u 49 država.

Svoje eurozastupnike Hrvatska bira sustavom preferencijalnoga glasovanja – građani, osim određene liste, mogu zaokružiti i određenog kandidata s liste za koju glasuju. Preferirani glasovi vrijede samo ako pojedini kandidat dobije najmanje deset posto glasova koje je osvojila njegova lista. Cijela zemlja je jedna izborna jedinica, a izborni prag iznosi pet posto.

Izborna kampanja za Europski parlament za hrvatske je prilike trajala dugo, čak 47 dana, no za široku javnosti ostala je gotovo ‘nevidljiva’. Dodatno ju je u drugi plan gurnula katastrofalna poplava, koja je prije tjedan dana pogodila istok Hrvatske i ugrozila oko 30 tisuća ljudi.

Procjenjuje se da će izbori za Europski parlament Hrvatsku ‘koštati’ oko 60 milijuna kuna.

Izbori za Europski parlament ovih se dana održavaju u svih 28 država članica Unije, a bira se 751 zastupnik na mandat od pet godina.

Na izbore za Europski parlament prvi su u četvrtak, 22. svibnja, izašli birači u Nizozemskoj i Velikoj Britaniji, danas biraju Česi i Irci, u subotu Latvijci i Slovaci, te birači na Malti, u nedjelju se bira u svim ostalim članicama Unije, među kojima i u Hrvatskoj. Izbori traju do nedjelje u 23 sata, kada se zatvaraju zadnja birališta u Italiji.

Zbog te činjenice i europskih pravila, Državno izborno povjerenstvo (DIP) izborne će rezultate objaviti tek u nedjelju iza 23 sata, dakle nakon što se zatvore birališta u Italiji.

Po dosadašnjoj praksi, DIP je prve izborne rezultate objavljivao već sat po zatvaranju birališta, oko 20 sati.

Ovo su prvi izbori u povijesti na kojima bi gotovo 400 milijuna birača moglo prvi put neizravno utjecati na izbor novog predsjednika Europske komisije.

Europsko vijeće, dakle predsjednici država ili vlada, kao i dosad imenuje kandidata za predsjednika Europske komisije, no ovaj put, na temelju Lisabonskog ugovora, odluku mora donijeti kvalificiranom većinom vodeći računa o rezultatima izbora za Europski parlament.

Izravni izbori za Europski parlament održavaju se svakih pet godina od 1979. godine. Države članice u Parlamentu mogu imati najmanje šest zastupnika, a najviše 96, proporcionalno broju stanovnika. Njemačka ima najviše zastupnika – 96, najmanje ih imaju Malta, Luksemburg, Cipar i Estonija po šest, prenosi narod.hr.

glasbrotnja.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Središnja svečanost u sklopu 26. godišnjice ‘Maslenice’ 21. siječnja

Objavljeno

na

Objavio

Središnja svečanost u sklopu 26. godišnjice vojno-redarstvene operacije “Maslenica”, koja će obilježavati od 19. siječnja do 13. veljače, održat će se 21. siječnja, najavljeno je u četvrtak na konferenciji za novinare u Domu Zadarske županije.

Zadarski župan Božidar Longin rekao je kako je važno je da svi građani Zadra i županije “na dostojanstven način odaju počast svima našim poginulima te damo značaj toj akciji kako bismo novim generacijama pokazali važnost te akcije, kako je Zadar izgledao u to vrijeme, kakvo je bilo stanje oko Zadra te kako smo poslije nje odahnuli”.

Dodao je da bi na obilježavanje trebali doći i predstavnici državne vlasti te predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

Program obilježavanja počet će ovaj vikend Memorijalnim turnirom u sjedećoj odbojci u Sportskoj dvorani Višnjiku i turnirom u streljaštvu malokalibarskim pištoljem u Sportskoj dvorani Mocire.

Za nedjelju je najavljena hodnja predstavnika udruga proisteklih iz Domovinskog rata “Koracima nade u istinu” od Zelenog hrasta, Kašića, Paljuva do Pridrage te memorijalni maraton “Da se ne zaboravi” Maslenica – Posedarje – Novigrad.

U ponedjeljak će glavna svečanost početi budnicom Gradske glazbe zadarskim ulicama, zatim polaganjem vijenaca kod glavnoga križa na Gradskome groblju i spomen-obilježja 3. bojne 4. gardijske brigade Imotski.

Slijedi mimohod postrojba sudionica operacije s ratnim zastavama uz pratnju orkestra Oružanih snaga Republike Hrvatske preko Obale kneza Branimira, gradskog mosta, Narodnog trga, Kalelargom i dalje do crkve sv. Šime, gdje će biti služena misa za Domovinu.

Najavljene su i promocije knjiga “Domovinski rat – pregled političke i diplomatske povijesti” i “Zadarsko zdravstvo i obrana Zadra u Domovinskom ratu 1991. godine”.

Obilježavanje će se nastaviti programima u Islamu Latinskom, Posedarju, Jesenicama, Paljuvu, Škabrnji, Novigradu i posljednjeg dana, 13. veljače u Donjem Karinu.

U organizacijski odbor ovogodišnjeg obilježavanja “Maslenice” uključeni su Zadarska županija, ministarstva obrane, unutarnjih poslova i hrvatskih branitelja, Sveučilište u Zadru, gradovi i općine Zadarske županije te udruge proistekle iz Domovinskog rata i braniteljske udruge Zadarske županije.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

MORH članovima Vlade prezentira prijedlog novog ustroja Hrvatske vojske

Objavljeno

na

Objavio

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov s najvišim predstavnicima Oružanih snaga u četvrtak će članovima vlade prezentirati prijedlog novog ustroja Hrvatske vojske, priopćeno je iz Ministarstva obrane (MORH).

MORH navodi kako će, u skladu s prijedlogom novog ustroja Hrvatske vojske, bit donesena Odluka o veličini, sastavu i mobilizacijskom razvoju Oružanih snaga, koju donosi predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Kolinda Grabar-Kitarović na prijedlog Vlade, sukladno Zakonu o obrani. Novi prijedlog ustroja Oružanih snaga također je prezentiran i Grabar-Kitarović.

MORH ističe da je u protekle dvije godine u mandatu ove Vlade značajno povećan obrambeni proračun, promijenjeni su zakoni i donesene brojne mjere kojima su poboljšana materijalna prava i uvjeti života i rada pripadnika Hrvatske vojske. Također, prepoznata je potreba prilagodbe postojećeg ustroja Hrvatske vojske kako bi bila još bolja, suvremenija i učinkovitija u provedbi svojih zadaća.

Navodi i da je novi prijedlog ustroja Hrvatske vojske nastavak procesa njezine modernizacije te logičan slijed započet 2016. godine, kada je počela izrada nove Strategije nacionalne sigurnosti.

MORH podsjeća i da je Strategija nacionalne sigurnosti donesena u srpnju 2017. godine prepoznala obranu kao važnu sastavnicu sustava domovinske sigurnosti koja svojim resursima značajno pridonosi njegovoj izgradnji i provedbi, a u prošloj godini izrađen je i novi Strateški pregled obrane.

U 2019. s tržišta rada primit će se 976 novih vojnika, a 629 postojećih vojnika/djelatnika prerasporedit će se u druge kategorije. ‬

(Hina)

 

Krstičević: Kupnja američkih F-16 jedna od najbližih opcija, od SAD-a očekujemo najbolju ponudu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari