Pratite nas

Hrvatska

Hrvatska u nedjelju bira 11 zastupnika u Europski parlament

Objavljeno

na

Hrvatska u nedjelju bira 11 svojih zastupnika u Europski parlament, a ove godine to čini zajedno s drugim članicama Europske unije.

eu_parlament

Oko 3,8 milijuna birača u Hrvatskoj i inozemstvu ove godine bira zastupnika manje nego prošle godine, no bira ih na puni, petogodišnji mandat.

Za naklonost birača bori se 25 lista, 18 samostalnih stranačkih i sedam koalicijskih – u koalicijama na izbore izlaze i dvije najjače stranke – HDZ i SDP.

Svoje pravo birači će moći ostvariti na 6337 biračkih mjesta, 79 ih je u inozemstvu, a 6258 u Hrvatskoj. U inozemstvu će se moći glasovati u 49 država.

Svoje eurozastupnike Hrvatska bira sustavom preferencijalnoga glasovanja – građani, osim određene liste, mogu zaokružiti i određenog kandidata s liste za koju glasuju. Preferirani glasovi vrijede samo ako pojedini kandidat dobije najmanje deset posto glasova koje je osvojila njegova lista. Cijela zemlja je jedna izborna jedinica, a izborni prag iznosi pet posto.

Izborna kampanja za Europski parlament za hrvatske je prilike trajala dugo, čak 47 dana, no za široku javnosti ostala je gotovo ‘nevidljiva’. Dodatno ju je u drugi plan gurnula katastrofalna poplava, koja je prije tjedan dana pogodila istok Hrvatske i ugrozila oko 30 tisuća ljudi.

Procjenjuje se da će izbori za Europski parlament Hrvatsku ‘koštati’ oko 60 milijuna kuna.

Izbori za Europski parlament ovih se dana održavaju u svih 28 država članica Unije, a bira se 751 zastupnik na mandat od pet godina.

Na izbore za Europski parlament prvi su u četvrtak, 22. svibnja, izašli birači u Nizozemskoj i Velikoj Britaniji, danas biraju Česi i Irci, u subotu Latvijci i Slovaci, te birači na Malti, u nedjelju se bira u svim ostalim članicama Unije, među kojima i u Hrvatskoj. Izbori traju do nedjelje u 23 sata, kada se zatvaraju zadnja birališta u Italiji.

Zbog te činjenice i europskih pravila, Državno izborno povjerenstvo (DIP) izborne će rezultate objaviti tek u nedjelju iza 23 sata, dakle nakon što se zatvore birališta u Italiji.

Po dosadašnjoj praksi, DIP je prve izborne rezultate objavljivao već sat po zatvaranju birališta, oko 20 sati.

Ovo su prvi izbori u povijesti na kojima bi gotovo 400 milijuna birača moglo prvi put neizravno utjecati na izbor novog predsjednika Europske komisije.

Europsko vijeće, dakle predsjednici država ili vlada, kao i dosad imenuje kandidata za predsjednika Europske komisije, no ovaj put, na temelju Lisabonskog ugovora, odluku mora donijeti kvalificiranom većinom vodeći računa o rezultatima izbora za Europski parlament.

Izravni izbori za Europski parlament održavaju se svakih pet godina od 1979. godine. Države članice u Parlamentu mogu imati najmanje šest zastupnika, a najviše 96, proporcionalno broju stanovnika. Njemačka ima najviše zastupnika – 96, najmanje ih imaju Malta, Luksemburg, Cipar i Estonija po šest, prenosi narod.hr.

glasbrotnja.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Vukovarskim osnovnoškolcima besplatni udžbenici, bilježnice, cvičke i tenisice

Objavljeno

na

Objavio

I ove školske godine grad Vukovar će za sve vukovarske osnovnoškolce osigurati besplatne udžbenike, bilježnice kao i preobuku, najavio je danas na konferenciji za novinare u Vukovaru gradonačelnik Ivan Penava.

„Mjeru nabave udžbenika provodimo već petu godinu, a iako je starim zakonom predviđeno da se udžbenici kompletno mijenjaju svake četvrte godine, zbog najavljenog novog zakona o udžbenicima, i ove školske godine osnovnoškolci će dobiti stare udžbenike,” rekao je Penava te dodao da je grad Vukovar osigurao 300.000 kuna za zamjenu trajno oštećenih starih udžbenika.

Uz ovo grad Vukovar je u suradnji s gradskim Vodovodom osigurao daljnjih 200.000 kuna za nabavu novih bilježnica s motivima Vukovara za sve osnovnoškolce, a u suradnji s „Borovom“ osigurao je i 200.000 kuna za nabavu 941 para “cvički” (školske šlapice) za učenike od 1. do 4. razreda te 955 pari startasica za učenike od 5. do 8. razreda.

Penava je najavio da će udžbenici i bilježnice učenike dočekati na klupama s prvim danom nove školske godine dok će se preobuka osigurati tijekom rujna jer je potrebno odabrati veličinu i boju obuće za svakog učenika.

Zamjenik vukovarskog gradonačelnika Marijan Pavliček istaknuo je da Grad za različite demografske i socijalne mjere pomoći svojim sugrađanima osigurava na godišnjoj razini 15 milijuna kuna, a jedna od mjera je i sufinanciranje prijevoza osnovnoškolaca s 900.000 kuna.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Obilježena 26. obljetnica najveće razmjene ratnih zarobljenika u Nemetinu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U povodu obilježavanja Dana logoraša u osječkom prigradskom naselju Nemetin, na nekadašnjoj crti razgraničenja između Hrvatske vojske i srpskih paravojnih postrojba, u utorak je obilježena obljetnica najveće razmjene ratnih zarobljenika, 14. kolovoza 1992. godine.

Na današnji je dan prije 26 godina u Nemetin iz srpskih koncentracijskih logora dovezeno 714 hrvatskih branitelja, žena i civila koji su razmjenjeni za zarobljene srpske vojnike po načelu „svi za sve”.

Na obilježavanju obljetnice najveće razmjene zarobljenika gradonačelnik Vukovara Ivan Penava, izaslanik predsjednice Republike Hrvatske i predsjednika Vlade RH, rekao je okupljenim bivšim logorašima i članovima njihovih obitelji da njihova žrtva ne smije biti zaboravljena.

„Smatram da nismo dovoljno učinili na tome da krivci za sve strahote koje ste prošli, budu kažnjeni zbog toga i da konačno dobijete barem moralnu zadovoljštinu za sve što ste proživjeli. Treba jasno prokazati tko je za što kriv, a tko je za što zaslužan”, rekao je Penava.

Zamjenik Osječko-baranjskog župana Goran Ivanović zahvalio je bivšim logorašima za sve što su učinili kako bismo imali slobodnu i neovisnu državu Republiku Hrvatsku.
„Danas se ne sjaćamo samo te velike razmjene, sjećamo se Domovinskog rata kao trajnog simbola i zaloga za sve generacije koje dolaze kao nečega što nikada ne smijemo zaboraviti”, rekao je Ivanović.

P redsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Osječko-baranjske županije Damir Buljević podsjetio je da je u srpskim koncentracijskim logorima bilo i oko 500 osoba koje se još uvijek vode kao nestale osobe i smatra se kako nisu preživjeli zatočeništvo.

Na upit novinara kako komentira ovih dana izjave u Hrvatsku kako će Srbija pitanje odštete hrvatskim logorašima morati riješiti u sklopu pregovora o ulasku u Europsku uniju, Danijel Rehak Predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora rekao je da „o tome svi pričaju kad dođu ovi dani u godini”.

„Mi već 11 godina imamo problema jer nikako ne možemo pokrenuti postupak da se službeno pokrene pitanje odštete. Nemamo nikakvu pomoć od Ministarstva pravosuđa i drugih državnih institucija, samo nam daju moralnu podršku, ali ništa ne čine da se to izrealizira. Možda netko od nas doživi da dobije odštetu za ono što mu se dogodilo, ali sve nas je manje”, rekao je Rehak.

(Hina)

14. kolovoza 1992. – Razmijenjeni vukovarski logoraši (VIDEO)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari