Pratite nas

Iz Svijeta

Hrvatska u njemačkim medijima 2014.: Perković, kriza i Thompson

Objavljeno

na

Njemački mediji su se Hrvatskom i prošle godine bavili samo sporadično. No kada jesu uglavnom su se spominjala dva imena: Mustač i Perković.

Već je i sam početak godine 2014. označio u kojem smjeru će se kretati bavljenje njemačkih medija Hrvatskom. Nakon što su hrvatske vlasti na samu Novu godinu uhitile Josipa Perkovića, njemački mediji još uvijek nisu vjerovali da će on zaista biti i izručen Njemačkoj. „Spoznaje koje posjeduje Perković još bi i danas mnogima u Hrvatskoj mogle biti opasne“, pisao je 2. siječnja dnevnik „Berliner Zeitung“ koji je zaključio kako je iz tih razloga izručenje Njemačkoj „malo vjerojatno“.

“Posljednje žrtve Bleiburga”

Ponovnim pokretanjem rasprave oko izručenja Perkovića i njegovog bivšeg šefa u Službi državne sigurnosti (SDS) Zdravka Mustača, koja je i dobar dio 2013. plijenila pozornost njemačkih medija, novine su se raspisale i o seriji, u Njemačkoj slabo poznatih ubojstava počinjenih od strane agenata SDS-a u sedamdesetim i osamdesetim godinama prošlog stoljeća na području Njemačke.

Njemačke novine Tek rijetko se njemački mediji uopće bave Hrvatskom

Frankfurtski FAZ u očekivanju odluke o izručenju Perkovića Njemačkoj tako sredinom siječnja donosi opširan članak pod naslovom „Posljednja žrtva Bleiburga“ u kojem njemačku javnost upoznaje sa serijom nerazjašnjenih ubojstava koje su jugoslavenski agenti počinili diljem Njemačke, ali i Austrije.

No istodobno se, kada je postalo sve izvjesnije da će do izručenja doći, mediji počeli baviti i predstojećim procesom protiv Perkovića i Mustača te pogotovo pitanjem glavnog svjedoka optužbe Vinka Sindičića. Süddeutsche Zeitung (SZ) se osvrće na Sindičićevo demantiranje vlastitog svjedočenja tijekom procesa protiv Krunoslava Pratesa koji je 2008. osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog suučesništva u ubojstvu hrvatskog emigrantskog političara Stjepana Đurekovića. Sindičić je opovrgao svjedočenje, na kojem se u najvećoj mjeri tereti i optužnica protiv Perkovića i Mustača. SZ izražava čuđenje što je Sindičićevu izjavu, u kojoj tvrdi kako je svjedočio pod pritiskom njemačkih organa, javnosti predstavio „nitko drugi“ nego Perkovićev odvjetnik Anto Nobilo.

Susret lažova

Njemačke medije koji su pokušavali shvatiti zašto službena Hrvatska do te mjere štiti svoje bivše tajne agente da je bila spremna posvađati se i s najprisnijim dojučerašnjim saveznicima poput Njemačke, je posebice zanimala prijetnja Josipa Perkovića da će, ukoliko bude doveden pred sud, „otkriti mnogo toga“. „Berliner Zeitung“ u članku dobrog poznavatelja okolnosti u Hrvatskoj, Norberta Mappesa-Niedieka postavlja pitanje: „Koliko je Jugoslavije skriveno u novoj Hrvatskoj’“, aludirajući na isprepletenost jugoslavenskih i hrvatskih tajno-obavještajnih struktura. „Tajni agenti su poput zlih vila stajali uz kolijevku mlade države Hrvatske“, piše Berliner Zeitung.

Cocktail Empfang unter jugoslawischen Top-Agenten I za Nijemce je nepoznanica u kojoj mjeri su se ovdje vodile ‘operacije’ jugoslavenskog SDS-a

Njemački mediji su još jednom, sredinom listopada kada je i započeo proces Perkoviću i Mustaču, pokušali njemačkoj javnost razjasniti o kakvom povijesnom procesu se tu radi. No mnogi mediji sumnjaju da bi ovaj proces mogao donijeti očekivanu katarzu i rasvjetljavanje pozadine mnogobrojnih političkih ubojstava „jugovića“ na njemačkom tlu.

Tjednik „Die Zeit“ početak suđenja popratio je iscrpnom analizom događaja i likova vezanih uz ubojstvo Stjepana Đurekovića, ali istodobno, zbog profila svjedoka, dvoji u otkrivanje istine. „Tko tu komu može vjerovati? To je najveće pitanje na koje će trebati dati odgovor. Na optuženičkoj klupi, na klupi za svjedoke: svuda sjede profesionalni lažovi. Osobe koje su obučene kako bi druge obmanjivali. Agenti iz jednog vremena koje je davno prošlo, u kojem neprijatelji službeno nisu bili ubijani nego ‚stavljani u stanje pasivnosti‘. Svijet u kojem su napadi nazivani ‚ofenzivnim akcijama‘, a kritičari nisu bili javno diskreditirani nego podvrgnuti ‚dezinformirajućoj kampanji‘“, zaključuje „Die Zeit“.

Predviđanja autora „Die Zeita“ djelomično su se obistinila i nakon iskaza jednog od glavnog svjedoka, Krunoslava Pratesa koji je na čuđenje glavnog suca i tužiteljstva u potpunosti promijenio iskaz koji je prije toga dao i potvrdio u nekoliko navrata.

Grčka super reformist u usporedbi s Hrvatskom

Ako se na stranicama medija nije spominjala zbog slučaja Perković/Mustač, o Hrvatskoj se uglavnom pisalo zbog loše gospodarske situacije. Već je tako početkom godine Frankfurter Allgemeine Zeitung govorio o sporom provođenju reformi u Hrvatskoj. „Hrvatska treba štedjeti, ali nekako se čini da nitko time ne bi smio biti pogođen. Po spremnosti na reforme u usporedbi s Hrvatskom i Grčka djeluje kao uzoriti učenik“, pisao je 6. siječnja FAZ.

Mjesec dana kasnije berlinski dnevnik „Neues Deutschland“ piše o Hrvatskoj kao „problematičnom djetetu Europske unije“ kojoj ulazak u EU u prvih pola godine nije donio ništa od željenog gospodarskog boljitka.

Kroatien Vela Luka Segon Kad je riječ o gospodarstvu, njemački mediji su uvjereni kako je Hrvatska sama propustila provesti brojne reforme.

I „Neue Züricher Zeitung“ se krajem veljače pita zbog čega članstvo Hrvatske u EU nije popravilo gospodarsku situaciju u zemlji. „Puko članstvo u EU je mnogim ulagačima jednostavno premali poticaj za investicije. Potrebne su temeljite promjene poslovnog ozračja koje sada krase visoki porezi, korupcija, kruta zakonska regulacija tržišta rada, komplicirani postupak izdavanja dozvola te nedostatak pravne sigurnosti“, pisao je NZZ krajem veljače.

Svoj specijalni dodatak Hrvatskoj je početkom lipnja, uoči glavne turističke sezone, posvetio i njemački gospodarski dnevnik „Handelsblatt“. Kao i nekoliko mjeseci prije FAZ, Handelsblatt također kritizira nevoljkost Hrvatske vlade za provođenjem reformi. „Spremnost Vlade na reforme je premala da bi trajno usmjerila gospodarstvo ka boljemu“ piše Handelsblatt. Taj list kao jednu od glavnih prepreka pojačanom investiranju ističe previsoke troškove rada u Hrvatskoj, ali i u prevelikom broju zaposlenika u javnom sektoru.

„Tko želi povoljno proizvoditi u blizini srednje Europe, taj jednostavno odlazi u neke od susjednih zemalja“, zaključuje ugledni ekonomski dnevnik koji u istom specijalnom dodatku ukazuje i na nesposobnost Hrvatske da bolje iskoristi svoje turističke potencijale i sezonu produlji i na ostatak godine, a ne samo na dva ljetna mjeseca.

Od Den Haaga do Thompsona

Međusobno podizanje optužnica Hrvatske i Srbije za genocid pred Međunarodnim sudom pravde početkom ožujka njemački mediji popratili su uglavnom ističući kako ni jedna ni druga strana nemaju pretjeranog izgleda za konačni uspjeh svojih tužbi. U članku pod nazivom „Duhovi prošlosti“ berlinski dnevnik „Der Tagesspiegel“ od 4. ožujka govori o tomu kako će proces u Den Haagu baciti mirovna stremljenja na obje strane godine unatrag i „pružiti verbalno streljivo“ nacionalistima na obje strane.

Jedno vrijeme njemački mediji su se bavili i kulturnim fenomenom „Thompson“ i njegovim zabranjenim koncertom u Berlinskoj Columbiahalle krajem travnja. „Berliner Zeitung“ od 25. travnja se u članku pod nazivom „Igra s dvoznačjem“ bavi Thompsonovim koketiranjem s hrvatskom verzijom fašizma donoseći brojne citate iz Thompsonovih pjesama koje manje ili više otvoreno aludiraju s razdobljem vladavine Ustaša u Hrvatskoj.

Autor Nenad Kreize/DW

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Krstičević predstavio sustav domovinske sigurnosti na sveučilištu Rider u SAD-u

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Pete Borg

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević u ponedjeljak, 21. svibnja 2018. održao je predavanje na Rider Sveučilištu u američkom gradu Lawrencville na temu „Strategija nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske“.

Službeni posjet Sjedinjenim Američkim Državama ministar Krstičević započeo je predstavljanjem Strategije nacionalne sigurnosti i koncepta sustava Domovinske sigurnosti američkim studentima, pripadnicima američke vojske i gostima, koji su izrazili zadovoljstvo održanim predavanjem, priopćio je MORH

Ovo je prvi put da je Strategija nacionalne sigurnosti i hrvatski pristup sustava Domovinske sigurnosti predstavljen u Sjedinjenim Američkim Državama.

Predavanju ministra Krstičevića prisustvovali su predsjednik Sveučilišta Rider Gregory Dell’Omo, dekan Boris Vilić, nastavnici i studenti s Rider Sveučilišta, studenti veterani (bivši pripadnici američke vojske), predstavnici vojnih postrojbi iz McGuire Air Force Base i 621. Air Mobility Advisory Group, predsjednik nacionalne federacije Hrvata u Sjedinjenim Američkim Državama (National Federation of Croatian Americans) Steve Rukavina, članovi Hrvatske zajednice iz New Yorka i Philadelphie, te diplomatsko osoblje iz veleposlanstava RH u Washingtonu i New Yorku.

Tom prigodom, ministar Krstičević je u obraćanju američkim studentima, koji su pokazali veliki interes za hrvatski koncept sustava domovinske sigurnosti, istaknuo:

„Ponosan sam što sam na ovom američkom sveučilištu imao prilike predstaviti svoju Hrvatsku koja je, kao što mi je rekao moj kolega, američki ministar James Mattis, mala zemlja koja se bori znatno iznad svoje kategorije.

Bila mi je čast održati predavanje i predstaviti Strategiju nacionalne sigurnosti i sustav Domovinske sigurnosti Republike Hrvatske Vama studentima. Hrvatska je prepoznala nove sigurnosne izazove i donijela Strategiju nacionalne sigurnosti i Zakon o sustavu domovinske sigurnosti.

Koristili smo inkluzivan pristup u izradi Strategije i uključili sve segmente društva. Prepoznali smo kako nam treba sustav kako bi se mogli nositi sa sigurnosnim ugrozama i drago mi je što sam predstavio jedinstvena hrvatska iskustva u izradi koncepta sustava domovinske sigurnosti.

Cijenim i podržavam vrijednosti i orijentiranosti Sveučilišta Rider prema veteranima i naša je obveza čuvati vrednote Domovinskog rata i hrvatske branitelje, kao što Sjedinjene Američke Države cijene ratne veterane.

U sklopu posjeta, ministar se susreo s predsjednikom Rider Sveučilišta Gregoryem Dell’Omom i dekanom Borisom Vilićem.

Predsjednik Rider Sveučilišta izrazio je zadovoljstvo dolaskom ministra Krstičevića i uputio mu čestitke na primanju Kuću slavnih riječima:

Čast nam je što ste odvojili vrijeme za posjet našem Sveučilištu i našim studentima. Čestitam Vam na primanju u Hall of fame prestižne američke Ratne škole u kojoj su najbolji od najboljih, kao što su Eisenhower i Patton. Vjerujem da je ovo početak plodonosne suradnje s Riderom”, istaknuo je Dell’Omo.

Dekan na Sveučilištu Rider Boris Vilić zahvalio je ministru Krstičeviću što se odazvao pozivu da održi predavanje na Sveučilištu Rider i također mu uputio čestitke povodom primanja u Kuću slavnih.

Na sastanku je dogovorena buduća suradnja i rad na uspostavi sustava domovinske sigurnosti u Hrvatskoj.

Dekan Sveučilišta Boris Vilić rekao je kako mu je iznimna čast primiti ministra Krstičevića istaknuvši kako je ovo Sveučilište, kao akademska zajednica, posvećeno razvijanju globalnih razumijevanja u svim studentskim smjerovima. „Drago nam je i što smo dio ministrovog puta na njegovom primanju u Kuću slavnih, što je najveća čast koje je američko sveučilište moglo iskazati bivšem studentu“ zaključio je dekan Vilić.

Rider Sveučilište, u sklopu kojeg se provodi studij domovinske sigurnosti, specifično je sveučilište zbog svojeg odnosa prema veteranima. Sveučilište njeguje tradiciju provedbe cjeloživotnog obrazovanja veterana dugu 150 godina, a članovi obitelji pripadnika Oružanih snaga SAD-a također imaju mogućnost obrazovanja na ovom sveučilištu.

Sveučilište Rider se deklarira kao military-friendly obrazovna institucija, a školovanje ratnih veterana dio je njihove 150 godišnje tradicije. Većinu prve klase studenata 1865. činili su veterani američkog građanskog rata kojima je na taj način omogućena prilagodba zahtjevnom tržištu rada. Kao član nacionalnog programa Yellow Ribbon, Sveučilište omogućuje veteranima OS SAD-a koji su nakon 11. rujna služili više od tri godine, da studiraju bez plaćanja školarine.

Prvi edukacijski programi Sveučilišta Rider utemeljeni su 1865., a status sveučilišta imaju od 1994. godine. U skladu s 150 godišnjom tradicijom njihov je slogan “PROMISE“.

Rider Sveučilište godišnje školuje oko 5000 studenata, na sveučilištu imaju 71 program dodiplomskih i 28 programa poslijediplomskih studija.

Poznati su po studiranju uz rad, programima cjeloživotnog učenja i programima studiranja na daljinu. Sveučilište se sastoji od pet akademskih jedinica koje uključuju College of Business Administration, College of Liberal Arts and Sciences, College of Education and Human Services, Westminster College of the Arts, and the College of Continuing Studies. Na ljeto 2017. uspostavljen je i prvi doktorski studij u području edukacijskog vođenja, priopćio je MORH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Orban: Europa je 1990. godine bila naša budućnost, a sada smo mi budućnost Europe

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Mađarske Viktor Orban zauzima se, po preuzimanju trećeg uzastopnog premijerskog mandata, za učvršćivanje granica te zemlje u cilju zaustavljanja priljeva migranata.

Orban je rekao da Mađarska mora da ojača obranu kako bi se izborila sa desetinama milijuna migranata koji idu prema Zapadnoj Europi, prenosi Associated Press.

On je u petak počeo četvrti premijerski mandat, a treći uzastopni, poslije uvjerljive pobjede na izborima 8. travnja.

Koalicija njegove stranke Fidesz i Kršćansko demokratske stranke osvojila je 133 od 199 mjesta u parlamentu, što joj omogućava da samostalno mijenja ustav.

Orban je rekao i da se ekonomsko težište Europe pomjera prema istoku.

“Europa je 1990. godine bila naša budućnost, a sada smo mi budućnost Europe”, dodao je mađarski premijer.

 

Orban: Zapad nije iskusio komunizam, pa ne može razumjeti istočnu Europu

 

Orban: Mi Mađari smo kršćani, želimo pomoći drugim narodima u nevolji, ali ne tako da uništimo vlastitu domovinu

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati