Pratite nas

Hrvatska

Hrvatska u utorak slavi Dan državnosti

Objavljeno

na

Hrvatska u utorak slavi Dan državnosti, 28. obljetnicu od proglašenja državne neovisnosti i suverenosti, u spomen na 25. lipnja 1991. godine kada je Hrvatski sabor donio povijesnu odluku o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih republika tadašnje SFRJ.

Povijesnoj odluci Hrvatskoga sabora o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika prethodila je takva odluka građana Republike Hrvatske iskazana na referendumu održanom 19. svibnja 1991. godine.

Do 2001. godine Dan državnosti se obilježavao 30. svibnja u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine, a od 2001. godine slavi se 25. lipnja na dan kada je Hrvatski sabor 1991. donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske.

Sljedeće godine Dan državnosti bi se ponovno mogao obilježavati 30. svibnja, kako se slavio prvih deset godina od uspostave višestranačkog Sabora. Tu mogućnost najavio je premijer Andrej Plenković tumačeći kako je taj dan više prihvaćen i omiljen među hrvatskim građanima.

Da se Hrvatska proglašava samostalnom i suverenom državom objavio je 25. lipnja 1991. prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u govoru koji su putem radija i televizije pratili milijuni građana.

“S neskrivenim zadovoljstvom i ponosom obznanjujemo svim republikama i saveznim tijelima SFRJ, objavljujemo cijelom svijetu suverenu volju hrvatskog naroda i svih građana Republike da se današnjim danom Republika Hrvatska proglašuje samostalnom i suverenom državom, te pozivamo sve vlade i parlamente svih država da prihvate i priznaju čin slobodne odluke hrvatskoga naroda, čin slobode kojim još jedan narod hoće postati punopravnim članom međunarodne zajednice slobodnog svijeta”, istaknuo je.

Posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom je deklaracijom utvrđen tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. godine. Istekom moratorija 8. listopada 1991.godine Republika Hrvatska raskida državno-pravne sveze sa ostalim republikama i postaje slobodna, samostalna i neovisna država.

Hrvatska je u vrijeme donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, a još od kolovoza 1990. godine, bila izložena oružanoj agresiji srpskih ekstremista i JNA. Četvrtina hrvatskog državnog teritorija bila je pod okupacijom, pa je hrvatski narod ustao u obranu domovine koja je pretrpjela teška razaranja i brojne ljudske žrtve.

Najveći dio okupiranoga područja oslobođen je 1995. godine vojno-redarstvenim akcijama “Bljesak” i “Oluja”, a preostalo okupirano područje u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu mirno je reintegrirano u ustavno-pravni poredak Hrvatske 1998. godine.

Od 1. travnja 2009. godine Hrvatska je punopravna članica NATO-saveza, a članicom Europske unije postala je 1. srpnja 2013. godine.

Povodom Dana državnosti kardinal Josip Bozanić služit će se Sveta misa za Domovinu u crkvi Sv. Marka, a predsjednica Grabar-Kitarović organizirat će svečani prijam u Uredu predsjednice na Pantovčaku.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Hrvatska

Međunarodna konferencija: Domovinska sigurnost postala je Vladin brend

Objavljeno

na

Objavio

Domovinska sigurnost postala je svojevrsni brend aktualne hrvatske Vlade, istaknuto je na međunarodnoj konferenciji ”Domovinska sigurnost i upravljanje krizama” koju su u utorak otvorili predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović te potpredsjednici Vlade – ministar obrane Damir Krstičević i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Krstičević je naglasio da je promjena sigurnosne paradigme postavila nove izazove koji zahtijevaju koordinaciju svih državnih elemenata.

”Novi trendovi traže od nas da budemo brži, bolji i spremniji od onih koji nam predstavljaju prijetnje. Sustav domovinske sigurnosti nastavljamo graditi iz dana u dan i ta sinergija koja povezuje sve sastavnice ove države na očigled daje rezultate. Naša je obaveza razmišljati izvan ustaljenih okvira, poticati kritičko i kreativno razmišljanje te promišljati razne scenarije. Hrvatska je danas sigurna država i to prepoznaju milijuni građana Europske unije i drugih zemalja koji kao turisti i na druge načine posjećuju Hrvatsku”, kazao je Krstičević. Dodao je da je sustav domovinske sigurnosti postao svojevrsni brend aktualne Vlade.

Govoreći o izgradnji sustava domovinske sigurnosti, Krstičević je najavio nadogradnju zakonskog okvira, izradu priručnika za upravljanje u kriznim stanjima  u kojem će se opisati konkretne uloge i zadaće te pokretanje studija Domovinske sigurnosti u okviru Sveučilišta za obranu i sigurnost Dr. Franjo Tuđman, gdje će se, prema ministrovim riječima, izgrađivati budući lideri.

Božinović: Migrantska kriza označila sigurnosnu prekretnicu

Božinović je u svom obraćanju sudionike konferencije podsjetio kako je hrvatska sigurnosna infrastruktura postala ranjivija otkako su se pojavile nove prijetnje te da je migrantska kriza 2015. označila prekretnicu zbog koje je prije dvije godine donesena nova sigurnosna strategija.

Naglasio je da je predložen novi Zakon o sustavu civilne zaštite koji će uskoro biti u javnoj raspravi, a podsjetio je i da su uz pomoć sredstava EU opremljene vatrogasne snage te snage operativne civilne zaštite.

U pripremi je, dodao je, i Zakon o kritičnoj infrastrukturi, a nedavnim potpisivanjem tri sporazuma s Izraelom među kojima i s Nacionalnom direkcijom za kibernetiku, otvoreno je novo poglavlje naših nacionalnih kapaciteta za kibernetičku sigurnost.

”Možemo reći da je MUP u posljednje dvije godine ugovorilo projekte u ukupnoj vrijednosti od preko 320 milijuna eura i time u velikoj mjeri nadoknadilo ono što je bilo propušteno u prethodnom razdoblju. To je još uvijek u aktualnom financijskom razdoblju, a u idućem ćemo imati na raspolaganju oko milijardu i pol eura što je velika šansa za sustav domovinske sigurnosti, za MUP i  privatne partnere.

Nastojat ćemo i siguran sam da ćemo uspjeti nastaviti sa racionalnim, ciljanim ulaganjem u sigurnost iz proračuna manje, iz EU fondova puno više i tim putem planiramo ići u sljedećem razdoblju”, zaključio je Božinović.

Grabar Kitarović: Sustav predugo počivao na zastarjelim premisama

Predsjednica Republike podsjetila je da je prije početka svojeg mandata zagovarala uspostavu sustava domovinske sigurnosti, ocijenivši kako je taj sustav predugo počivao na zastarjelim premisama.

”Dosadašnji sustav onemogućavao je usklađeno upravljanje pojedinačnim sastavnicama. U ovoj izgradnji sustava smo postigli mnogo, ali još je dosta posla pred nama, a taj posao nikad neće završiti jer će se priroda prijetnji s kojima ćemo se suočavati mijenjati. Učimo iz uspjeha, ali više i iz propusta i nedostataka”, poručila je predsjednica naglasivši kako će Hrvatska, ukoliko dođe do novog migracijskog vala, ovaj put postupiti kao ”odgovorna država koja poštuje svoje granice i suverenitet te brine o sigurnosti cijele Europe”.

Grabar Kitarović je dodala kako je u minimiziranju rizika potreban angažman i koordinirano djelovanje svih, uz ključno uključivanje javnosti i informiranost građana.

”Ne smijemo dopustiti da nedostatak informacija ili dostupnost pogrešnih informacija kreira javno mnijenje i tu je važna uloga medija. Ne dopustite hibridno djelovanje koje dolazi iz drugih država jer se tako stvara destabilizacija, demoralizacija, to utječe i na demografska kretanja, a to je jedna od ključnih sastavnica domovinske sigurnosti. I mi moramo početi razmišljati o centru za kibernetiku. Toliko je aspekata koje treba nadograđivati. Dobar sustav je najbolja prevencija”, zaključila je predsjednica RH.

Uloga medija u krizama

Glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogrulić istaknuo je da države moraju razviti svoj sustav sigurnosti kako bi se brzo i učinkovito mogle suočiti s prijetnjama.

”U proteklih 30 godina došlo je do nove situacije kada je riječ o sigurnosnim prijetnjama, dok su konvencionalni oblici ratovanja u ovom trenutku najniža razina prijetnji. Naglasio bih da je i uloga medija posebno važna u sustavu kriznog komuniciranja, a siguran sam da će današnja konferencija postati tradicionalna i postati poznata kao slični skupovi u regiji i Europi”, kazao je Ogurlić.

Konferencija se održava u organizaciji Ministarstva obrane RH (MORH) i Jutarnjeg lista, a najavljen je dolazak vrhunskih domaćih i inozemnih stručnjaka iz područja sigurnosti i upravljanja krizama iz EU-a i NATO-a.

Među njima su direktor za operacije i planiranje NATO International Military Staff general Timothy Bevis i zamjenik generalnog direktora za sigurnost, migracije i unutarnje poslove EU-a Olivier Onidi te predstavnik Sveučilišta Leiden iz Nizozemske Arjen Boin. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Predsjednica: Pitanje nestalih je bolno pitanje koje je iz humanitarnog pitanja nažalost preraslo u političko pitanje

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović u nedjelju tijekom posjeta Vinkovcima i priredbama Dječjih vinkovačkih jeseni posjetila i članove vinkovačkog Udruženja roditelja poginulih branitelja te razgovarala o problemima koji tište ovu stariju populaciju stradalnika Domovinskog rata, ali i o problematici nestalih branitelja i civila.

„Obitelji stare, roditelji umiru, a bolne se rane ne zatvaraju“, rekla je Grabar-Kitarović govoreći o nestalima te istaknula da, kada je o njoj riječ, niti jedan čin, ni radnja nisu ponižavajući da bi pokušala učiniti što je god moguće za obitelji nestalih.

„Kako je rekao vukovarski gradonačelnik Ivan Penava i sa živim vragom bih razgovarala kako bih pomogla koliko god mogu“, dodala je.

Istaknula je potrebu pritiska na svim razinama, od međunarodnih humanitarnih udruga do europskih, američkih, ruskih i drugih dužnosnika jer „…pitanje nestalih je bolno pitanje koje je iz humanitarnog pitanja nažalost preraslo u političko pitanje“.

Predsjednica Udruženja roditelja poginulih branitelja grada Vinkovaca Mara Bartulović upoznala je predsjednicu s radom ove udruge osnovane 1993. godine koja okuplja još 50-tak roditelja poginuli branitelja, posebno istaknuvši činjenicu da je u Domovinskom ratu poginulo 243 hrvatska branitelja iz Vinkovaca.

Istaknula je dobru suradnju s Udrugom obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja „Hrvatska majka“ Vinkovci koja traga za još 30 nestalih, a kada je „Hrvatska majka“ osnovana 1992. godine tragali su za 120 nestalih branitelja i civila.

„Politika mora odraditi pitanje nestalih, nema više čekanja“, poručila je pred okupljenim novinarima Bartulović nakon sastanka s predsjednicom Republike posebno zahvalivši predsjednici na podršci i naporima u rješavanju problematike nestalih branitelja i civila. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari