Pratite nas

Hrvatska

Hrvatska za obranu troši više od Njemačke, Italije, Mađarske, Španjolske…

Objavljeno

na

Među 28 članica NATO-a Hrvatska je s 1,71 posto BDP-a na 10. mjestu po izdvajanjima, ispred svih svojih susjeda, dok njemački obrambeni budžet iznosi 1,23 posto BDP-a Hrvatska je, prema najnovijim podacima NATO-a o obrambenim izdvajanjima država članica iz ožujka 2019. godine, svrstana na 10. mjesto među 28 članica Saveza (za Makedoniju nema podatka), objavio je u petak Večernji list.

Ukupna obrambena izdvajanja Hrvatske za 2018. prema tim podacima, iznose 1,71 posto BDP-a, a još donedavno Hrvatska je na toj ljestvici bila 16. a izdvajala je 1,3 posto BDP-a, piše Večernji.

To što se podigla za šest mjesta ne znači da je to rezultat znatnog povećanja vojnog proračuna, koji inače i jest veći, nego stoga što je Hrvatska napokon počela svoj udjel u vojnim troškovima računati poput ostalih zemalja članica. U NATO-ovu izvješću proračunske stavke iskazuju se preciznije i sukladno s NATO-ovom definicijom obrambenih troškova, ukupni obrambeni troškovi Hrvatske nisu više isključivo troškovi proračuna Ministarstva obrane, navodi Večernji.

Pojašnjavaju da u širu definiciju vojnog trošenja ulaze i troškovi mirovinskog izdvajanja za bivše profesionalne vojnike koji su bili djelatne vojne osobe, dakle imali su profesionalne ugovore s MORH-om.

Zahvaljujući tom širem izračunu prikazani su realni troškovi za obranu pa će sada biti prikazano da Hrvatska za 2019. troši oko 6,4 milijarde kuna. Od toga, vojni proračun (MORH) za 2019. iznosi 5 milijardi kuna, što je 500 milijuna kuna više nego u 2018. (oko 4,5 milijardi kuna).

Plan za 2018. iznosio je oko 4,8 milijardi kuna, no kako nije realizirana prva rata kredita za borbenu eskadrilu zbog nabave F-16 Baraka od Izraelaca, MORH je u prošloj godini neplanirano utrošio oko 300 milijuna kuna manje od planiranog iznosa, ističe Večernji.

Vlada Andreja Plenkovića, dodaju, okrenula je višegodišnji trend smanjivanja obrambenog proračuna te je izradila plan rasta koji će biti konačno definiran i potvrđen dugoročnim planom razvoja Oružanih snaga RH, čija je izrada u tijeku.

Nadalje, prije ljeta 2018. godine donesen je zaključak Vlade o izdvajanjima za obranu, kojim je istaknuto da je potrebno uskladiti metodologiju dosadašnjeg načina prikazivanja obrambenih izdvajanja u međunarodnim statistikama. I glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je 2018. države članice da dodatno provjere način izvješćivanja o obrambenim izdvajanjima ne ograničavajući ih samo na novac dodijeljen ministarstvima obrane, piše Večernji list.

(Hina)

 

Jan Ivanjek: HV je najbolja vojska u našem susjedstvu

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Premijer Plenković primio poduzetnika Matu Rimca

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je u ponedjeljak u Banskim dvorima poduzetnika i osnivača tvrtke Rimac Automobili Matu Rimca, s kojim je razgovarao o potencijalima automobilske industrije u Hrvatskoj, a razgovor o tome će se nastaviti u petak kada će premijer i nekoliko članova Vlade posjetiti tvrtku Rimac Automobili.

Kako je Vlada objavila na Twitteru, premijer Plenković i Mate Rimac na današnjem su sastanku razgovarali o potencijalima automobilske industrije u Hrvatskoj.

Premijer Plenković s ministrima potkraj tjedna posjetiti će tvrtku Rimac Automobili, potvrđeno je Hini u Vladi.

Najavio je to i Mate Rimac, osnivača jedne od vodećih tvrtki za proizvodnju električnih vozila i tehnologije visokih performansi, koji je u izjavi nakon sastanka za N1 izjavio kako na tom sastanku u sjedištu tvrtke u Svetoj Nedelji žele pokazati Vladi što je važno autoindustriji.

“Osim što hoćemo da Rimac Automobili budu uspješna priča, želimo naša iskustva podijeliti da bi autoindustrija investirala u Hrvatsku. Smatramo da je užasna šteta što smo mi propustili val kada je autoindustrija krenula iz zapadne u istočnu Europu i firme investirale u Slovačku, Mađarsku, Češku, Sloveniju, sad sve više u Srbiju, a Hrvatska je to potpuno prespavala. Sad kreće novi val investicija i mi želimo doprinijeti tome da te investitore privučemo u Hrvatsku”, rekao je Rimac, najavljujući za kraj tjedna sastanak u Rimac Automobilima s vrhom Vlade.

Najavio je da će na sastanku biti i predstavnici Hyundaija i Porscheaa, tvrtki koje su do sada investirale u Rimac Automobile – Porsche 18 milijuna eura, a Hyundai i Kia 80 milijuna eura.

Rimac kaže da će na tom sastanku Vladi pokazati što je važno za autoindustriju. “Naša uloga je da ukažemo što smatramo da je autoindustriji važno, a na Vladi je da odluči želi li ići u tom smjeru i raditi mjere koje su potrebne da bi investitori došli u Hrvatsku”, naglasio je Mate Rimac.

Kaže kako su pripremili opsežnu studiju oko toga zašto je do sada autoindustrija zaobilazila Hrvatsku, a predstavit će je u petak.

“Danas se države natječu na otvorenom tržištu, isto kao i tvrtke. Da bi bili atraktivni za te proizvođače, za takve investicije moraju postojati komparativne prednosti da bi uopće došli u izbor. Nažalost, trenutno većinom nismo ni na nekoj short listi kada se razmatraju investicije”, rekao je Rimac, dodajući kako se to mora promijeniti ako želimo investicije iz autoindustrije.

(Hina)

 

Rimac: Hrvatska treba biti mjesto koje će privući najinovativnije kompanije i inženjere

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska u utorak slavi Dan državnosti

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska u utorak slavi Dan državnosti, 28. obljetnicu od proglašenja državne neovisnosti i suverenosti, u spomen na 25. lipnja 1991. godine kada je Hrvatski sabor donio povijesnu odluku o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih republika tadašnje SFRJ.

Povijesnoj odluci Hrvatskoga sabora o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika prethodila je takva odluka građana Republike Hrvatske iskazana na referendumu održanom 19. svibnja 1991. godine.

Do 2001. godine Dan državnosti se obilježavao 30. svibnja u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine, a od 2001. godine slavi se 25. lipnja na dan kada je Hrvatski sabor 1991. donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske.

Sljedeće godine Dan državnosti bi se ponovno mogao obilježavati 30. svibnja, kako se slavio prvih deset godina od uspostave višestranačkog Sabora. Tu mogućnost najavio je premijer Andrej Plenković tumačeći kako je taj dan više prihvaćen i omiljen među hrvatskim građanima.

Da se Hrvatska proglašava samostalnom i suverenom državom objavio je 25. lipnja 1991. prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u govoru koji su putem radija i televizije pratili milijuni građana.

“S neskrivenim zadovoljstvom i ponosom obznanjujemo svim republikama i saveznim tijelima SFRJ, objavljujemo cijelom svijetu suverenu volju hrvatskog naroda i svih građana Republike da se današnjim danom Republika Hrvatska proglašuje samostalnom i suverenom državom, te pozivamo sve vlade i parlamente svih država da prihvate i priznaju čin slobodne odluke hrvatskoga naroda, čin slobode kojim još jedan narod hoće postati punopravnim članom međunarodne zajednice slobodnog svijeta”, istaknuo je.

Posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom je deklaracijom utvrđen tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. godine. Istekom moratorija 8. listopada 1991.godine Republika Hrvatska raskida državno-pravne sveze sa ostalim republikama i postaje slobodna, samostalna i neovisna država.

Hrvatska je u vrijeme donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, a još od kolovoza 1990. godine, bila izložena oružanoj agresiji srpskih ekstremista i JNA. Četvrtina hrvatskog državnog teritorija bila je pod okupacijom, pa je hrvatski narod ustao u obranu domovine koja je pretrpjela teška razaranja i brojne ljudske žrtve.

Najveći dio okupiranoga područja oslobođen je 1995. godine vojno-redarstvenim akcijama “Bljesak” i “Oluja”, a preostalo okupirano područje u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu mirno je reintegrirano u ustavno-pravni poredak Hrvatske 1998. godine.

Od 1. travnja 2009. godine Hrvatska je punopravna članica NATO-saveza, a članicom Europske unije postala je 1. srpnja 2013. godine.

Povodom Dana državnosti kardinal Josip Bozanić služit će se Sveta misa za Domovinu u crkvi Sv. Marka, a predsjednica Grabar-Kitarović organizirat će svečani prijam u Uredu predsjednice na Pantovčaku.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari