Pratite nas

Naši u svijetu

Hrvatska zajednica traži od vlasti u Beogradu prostor za hrvatsku kulturni centar

Objavljeno

na

Krajnje je vrijeme da u Beogradu postoji prostor za hrvatske udruge, Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) i hrvatski kulturni centar, gdje ćemo moći predstavljati našu kulturu, na dobrobit i Hrvatske i Srbije, poručeno je s večerašnje sjednice HNV-a održane u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu.

Sjednici HNV-a prethodila je tiskovna konferencija na kojoj su predsjednica HNV-a Jasna Vojnić i zastupnik u Skupštini Srbije i čelnik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov istaknuli problem nedostatka prostora za djelovanje hrvatske zajednice u Beogradu i ukazali na dosadašnje uzaludne napore da se od gradskih vlasti srbijanske prijestolnice ishodi odgovarajući prostor za rad i djelovanje.

Predstavnici hrvatskih udruga kulture obraćali su se, nešto više od tri godine unazad, Gradu Beogradu i tražili prostor za djelovanje, a postojala su i dva konkretna obećanja da će taj problem biti riješen, rekla je Jasna Vojnić novinarima, naglasivši kako je došlo vrijeme da se, “nakon što su iscrpljene neke mogućnosti, o tome javno progovori”. Budući da Srbi u Hrvatskoj, u Teslinoj 3 u samom centru Zagreba, imaju svoj prostor, bili su sastanci i na najvišoj razini i na razini gradonačelnika Beograda i Zagreba i postojalo je obećanje u dva navrata da će problem prostora biti riješen.

Uključilo se i Hrvatsko nacionalno vijeće koje je Gradu Beogradu poslalo pet dopisa – dva dopisa sa zamolbom za sastanak, dva da se nađe rješenje, čak su ponuđene i konkretne mogućnosti, a peti dopis bio je za urgentno rješavanje jer je opstojnost djelovanja hrvatske zajednice u Beogradu upitna, naglasila je Vojnić, navodeći da u Beogradu živi i radi 7.752 Hrvata. To “nije zanemariva brojka”, rekla je.

“Budući da smo s naše strane poduzeli sve korake, a da obećanja nisu urodila plodom – odlučili smo progovoriti o tome i da vidimo da li će se ovaj problem ipak riještiti”, rekla je Vojnić.

Žigmanov je istaknuo da “zajednica bez prostora vrlo teško može organizirano djelovati”. Hrvatska zajednica, ” na žalost, nije imala uspjeha u rješavanju tog elementarnog preduvjeta” kad je u pitanju artikuliranje određenih interesa pripadnika hrvatskoga naroda u Beogradu, rekao je Žigmanov.

On je rekao da bi hrvatskoj zajednici u Beogradu prostor bio “dodatni motiv” za djelovanje te da se “pokušavaju preslikati iskustva” koja ima srpska zajednica u Republici Hrvatskoj, i kad je u pitanju Srpsko kulturno društvo “Prosvjeta” i Srpsko narodno vijeće.

“Mislimo da to može biti model i o tome smo razgovarali i s gradonačelnikom Zoranom Radojičićem, a razgovorima je nazočio i zamjenik gradonačelnika Goran Vesić. Međutim, nismo dobili nikakvu povrtanu informaciju postoji li spremnost za takvo što ili ne”, naglasio je Žigmanov.

“Ovo je neka vrsta apela da se javnost u Srbiji zainteresira za to, da pokušamo govoriti o toj vrsti problema jer od oko 40-ak udruga Hrvata koje djeluju na teritoriju republike Srbije najveći broj je u Vojvodini, a više od 70 posto njih nema riješen adekvatan prostor za rad”, istaknuo je Žigmanov.

On kao “pozitivnu gestu” vidi očekivanu odluku Grada Beograda da se hrvatskoj zajednici osigura prostor koji će im, “kao imovinu Grada, srbijanska prijestolnica staviti na raspolaganje” za kulturne programe i njegovanje hrvatske baštine

I Vojnić i Žigmanov istaknuli su dosadašnje pozitivne pomake u rješavanju problema hrvatske zajednice, navodeći da je vlada Srbije izdvojila sredstva za kuću bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu, da je, među ostalim, otvoren lektorat za hrvatski jezik na filozofskom fakultetu u Novom Sadu i Dom kulture u Tavankutu.

Žigmanov istodobno naglašava kako bi izostanak rješenja za pronalaženje prostora za hrvatske udruge kulture i hrvatsku zajednicu u Beogradu mogao biti “otegotni momenat” kad su u pitanju ionako već složeni hrvatsko-srpski odnosi i novi “kamen spoticanja”.

On je podsjetio na realiziranje brojnih problema koje su u okviru takozvane Subotičke deklaracije u lipnju 2016. dogovorili i usuglasili predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović i tadašnji premijer Srbije Aleksandar Vučić, naglasivši da se “time ne iscrpljuju potrebe hrvatske zajednice”, poput rješavanja pitanja Hrvatskog doma u Sremskoj Mitrovici.

On je naglasio i ključni politički zahtjev – da se osigura politička zastupljenost Hrvata u Srbiji u svim strukturama javne uprave, od lokalne do državne razine.

“To su elementarne pretpostavke da možete utjecati na kreiranje određenih politika i na rješavanje određen ih problema”, naglasio je Žigmanov dodavši kako možda ni u Beogradu ne bi bilo problema s prostorom za djelovanje hrvatske zajednice da Hrvati imaju svojeg predstavnika u gradskim strukturama i institucijama.

Sjednica HNV-a i tiskovna konferencija završeni su uz optimizam i vjeru da će gradske vlasti u Beogradu, javnost u Srbiji i dužnosnici na višoj političkoj i državnoj razini pridonijeti skorom rješenju problema i hrvatskoj zajednici, Hrvatskom kulturnom klubu i ostalim udrugama osigurati prostor za hrvatski kulturni centar u srbijanskoj prijestolnici. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Žigmanov: Hrvati i dalje u strahu jer su najomraženija manjina u Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine (DSHV) Tomislav Žigmanov izjavio je na tribini u Novom Sadu da Hrvati u Srbiji i dalje žive u strahu zbog velike etničke distance prema njima te da najnovija istraživanja pokazuju da su “najomraženija” nacionalna manjina, prenio je portal “Autonomija.info”.

Prema portalu Neovisne udruge novinara Vojvodine, Žigmanov je na tribini koalicije „Vojvođanska fronta“ rekao da su Hrvati pretekli Albance, koji su do sada bili najomraženiji, te da je zbog takve situacije strah kod Hrvata u Srbiji velik.

On je naveo da je DSHV ušao u „Vojvođansku frontu“ i zbog toga što Hrvati u Vojvodini nikada neće zaboraviti što su lider Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Nenad Čanak i njegovi suradnici radili da ih zaštite tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća, kada su bili izloženi progonu, naročito u Srijemu.

“Čanak i LSV su jedini stali u obranu nas vojvođanskih Hrvata”, poručio je Žigmanov, prenijela je „Autonomija“.

Zahvalio je Čanku i što je, kao predsjednik Skupštine Vojvodine u mandatu od 2000. do 2004., potpisao odluku o osnivanju Novinsko-izdavačke ustanove „Hrvatska riječ“, kao i odluku o uvođenju hrvatskog jezika kao službenog u pokrajinski parlament, čime su bila otvorena vrata da se Hrvatima priznaju prava koja imaju ostale nacionalne manjine u Vojvodini.

Tribinu u Novome Sadu, na kojoj su govorili i predstavnici stranaka i nevladinih organizacija, organizirao je pokret „Vojvođanska fronta“.

Riječ je o koaliciji vojvođanskih političkih i nevladinih organizacija, kao i uglednih pojedinaca koji se zalažu da Srbija u Europi „bude decentralizirana, sekularna država u kojoj bi Vojvodina imala zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast“.

Stranka hrvatske manjine pridružila se „Vojvođanskoj fronti“ u studenome prošle godine, nakon čega je održana zajednička sjednica predsjedništva stranaka koje su osnivači pokreta.

„DSHV kao najznačajnija politička organizacija Hrvata u Srbiji očitovala je interes da sudjeluje u političkom životu. Nama je stalo da ostvarimo ravnopravnost, da budemo prihvaćeni građani države u kojoj će autonomija Vojvodine biti ostvarena u punom kapacitetu, a lokalne samouprave s velikim ovlastima“, izjavio je tom prigodom Žigmanov.

Čelnik DSHV-a ističe kako pristupanje „Vojvođanskoj fronti“ „nije koalicijski sporazum, jer izbori u Srbiji još nisu raspisani, već akt o suradnji na određenim vrijednostima.“

On, međutim, nije odbacio mogućnost stvaranja političkog partnerstva za izbore koji bi se za sve razine vlasti u Srbiji mogli održati na proljeće.

DSHV je na prethodnim izborima nastupio u koaliciji s Demokratskom strankom (DS), u sklopu čijega oporbenog kluba zastupnika u Skupštini Srbije djeluje čelnik DSHV-a Tomislav Žigmanov.(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Potrebna veća vidljivost Hrvata u Sjevernoj Makedoniji

Objavljeno

na

Objavio

– Veseli nas i što su proteklih godina u Sjevernoj Makedoniji vidljivi pozitivni pomaci za koje se nadamo da će se nastaviti, a nadamo se i da će Republika Sjeverna Makedonija što prije primjereno definirati status hrvatske nacionalne manjine, sukladno našim vrlo dobrim i prijateljskim odnosima, kao i potpisanom Sporazumu između dvije države iz 2007. godine kazao je Magdić.

Konferencija Status i položaj nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj i Republici Sjevernoj Makedoniji održana je u Skopju 21. siječnja, a na njoj su sudjelovali i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske:  zamjenik državnog tajnika Dario Magdić i savjetnik s posebnim položajem za pitanje hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu Milan Bošnjak.  Vlada Republike Hrvatske inače formira mješovite međuvladine odbore sa pojedinim zemljama u kojima živi hrvatska nacionalna manjina, pa je zato formiran i Međuvladin mješoviti odbor naše zemlje sa Sjevernom Makedonijom. Već se i ranije prepoznalo kako je ovaj Odbor važan okvir za poboljšanje položaja hrvatske i makedonske nacionalne manjine u ovim zemljama.

Zamjenik državnog tajnika iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Dario Magdić je s veseljem istakao, kako su nakon velikog zastoja 2018. u Skopju i 2019. u Zagrebu, održane sjednice ovog Odbora što je pokazatelj usmjerenosti vlada obiju država na promicanju manjinskih prava i na unaprijeđenje odlične bileteralne suradnje, ali i prava prilika za nove iskorake i poboljšanje razine manjinskih prava:

Veseli nas i što su proteklih godina u Sjevernoj Makedoniji vidljivi pozitivni pomaci za koje se nadamo da će se nastaviti, a nadamo se i da će Republika Sjeverna Makedonija što prije primjereno definirati status hrvatske nacionalne manjine, sukladno našim vrlo dobrim i prijateljskim odnosima, kao i potpisanom Sporazumu između dvije države iz 2007. godine,  kazao je Magdić.

Konferencija je izazvala veliku pozornost, pa su njezinu važnost i svojom nazočnošću prepoznali i predsjednik Vlade Republike Sjeverna Makedonija Oliver Spasovski, veleposlanica Republike Hrvatske Nevenka Kostovska, ministar dijaspore u Vladi Sjeverne Makedonije te brojni profesori i stručnjaci.

Na Konferenciji su održana dva panela, a govorilo se o Razvoju prava nacionalnih manjina u kontekstu pristupanja Europskoj uniji i NATO-u te Poboljšanju manjinskih prava kroz mehanizam Međuvladinog odbora za zaštitu nacionalnih manjina između Republike Hrvatske i Republike Sjeverne Makedonije.

Ovom je prigodom rečeno i to kako je Republika Hrvatska jedna od najuspješnijih europskih država u zaštiti prava nacionalnih manjina, budući da su u Ustavu Republike Hrvatske navedene 22 nacionalne manjine čiji predstavnici žive u njoj, a donesen je i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina kao normativni okvir po najvišim europskim standardima zaštite prava nacionalnih manjina koji se vrlo dobro implementira u praksi.

Piše: Anto PRANJKIĆ

u-skopju-odrzana-konferencija-o-statusu-i-polozaju-nacionalnih-manjina

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari