Pratite nas

Naši u svijetu

Hrvatska zajednica traži od vlasti u Beogradu prostor za hrvatsku kulturni centar

Objavljeno

na

Krajnje je vrijeme da u Beogradu postoji prostor za hrvatske udruge, Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) i hrvatski kulturni centar, gdje ćemo moći predstavljati našu kulturu, na dobrobit i Hrvatske i Srbije, poručeno je s večerašnje sjednice HNV-a održane u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu.

Sjednici HNV-a prethodila je tiskovna konferencija na kojoj su predsjednica HNV-a Jasna Vojnić i zastupnik u Skupštini Srbije i čelnik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov istaknuli problem nedostatka prostora za djelovanje hrvatske zajednice u Beogradu i ukazali na dosadašnje uzaludne napore da se od gradskih vlasti srbijanske prijestolnice ishodi odgovarajući prostor za rad i djelovanje.

Predstavnici hrvatskih udruga kulture obraćali su se, nešto više od tri godine unazad, Gradu Beogradu i tražili prostor za djelovanje, a postojala su i dva konkretna obećanja da će taj problem biti riješen, rekla je Jasna Vojnić novinarima, naglasivši kako je došlo vrijeme da se, “nakon što su iscrpljene neke mogućnosti, o tome javno progovori”. Budući da Srbi u Hrvatskoj, u Teslinoj 3 u samom centru Zagreba, imaju svoj prostor, bili su sastanci i na najvišoj razini i na razini gradonačelnika Beograda i Zagreba i postojalo je obećanje u dva navrata da će problem prostora biti riješen.

Uključilo se i Hrvatsko nacionalno vijeće koje je Gradu Beogradu poslalo pet dopisa – dva dopisa sa zamolbom za sastanak, dva da se nađe rješenje, čak su ponuđene i konkretne mogućnosti, a peti dopis bio je za urgentno rješavanje jer je opstojnost djelovanja hrvatske zajednice u Beogradu upitna, naglasila je Vojnić, navodeći da u Beogradu živi i radi 7.752 Hrvata. To “nije zanemariva brojka”, rekla je.

“Budući da smo s naše strane poduzeli sve korake, a da obećanja nisu urodila plodom – odlučili smo progovoriti o tome i da vidimo da li će se ovaj problem ipak riještiti”, rekla je Vojnić.

Žigmanov je istaknuo da “zajednica bez prostora vrlo teško može organizirano djelovati”. Hrvatska zajednica, ” na žalost, nije imala uspjeha u rješavanju tog elementarnog preduvjeta” kad je u pitanju artikuliranje određenih interesa pripadnika hrvatskoga naroda u Beogradu, rekao je Žigmanov.

On je rekao da bi hrvatskoj zajednici u Beogradu prostor bio “dodatni motiv” za djelovanje te da se “pokušavaju preslikati iskustva” koja ima srpska zajednica u Republici Hrvatskoj, i kad je u pitanju Srpsko kulturno društvo “Prosvjeta” i Srpsko narodno vijeće.

“Mislimo da to može biti model i o tome smo razgovarali i s gradonačelnikom Zoranom Radojičićem, a razgovorima je nazočio i zamjenik gradonačelnika Goran Vesić. Međutim, nismo dobili nikakvu povrtanu informaciju postoji li spremnost za takvo što ili ne”, naglasio je Žigmanov.

“Ovo je neka vrsta apela da se javnost u Srbiji zainteresira za to, da pokušamo govoriti o toj vrsti problema jer od oko 40-ak udruga Hrvata koje djeluju na teritoriju republike Srbije najveći broj je u Vojvodini, a više od 70 posto njih nema riješen adekvatan prostor za rad”, istaknuo je Žigmanov.

On kao “pozitivnu gestu” vidi očekivanu odluku Grada Beograda da se hrvatskoj zajednici osigura prostor koji će im, “kao imovinu Grada, srbijanska prijestolnica staviti na raspolaganje” za kulturne programe i njegovanje hrvatske baštine

I Vojnić i Žigmanov istaknuli su dosadašnje pozitivne pomake u rješavanju problema hrvatske zajednice, navodeći da je vlada Srbije izdvojila sredstva za kuću bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu, da je, među ostalim, otvoren lektorat za hrvatski jezik na filozofskom fakultetu u Novom Sadu i Dom kulture u Tavankutu.

Žigmanov istodobno naglašava kako bi izostanak rješenja za pronalaženje prostora za hrvatske udruge kulture i hrvatsku zajednicu u Beogradu mogao biti “otegotni momenat” kad su u pitanju ionako već složeni hrvatsko-srpski odnosi i novi “kamen spoticanja”.

On je podsjetio na realiziranje brojnih problema koje su u okviru takozvane Subotičke deklaracije u lipnju 2016. dogovorili i usuglasili predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović i tadašnji premijer Srbije Aleksandar Vučić, naglasivši da se “time ne iscrpljuju potrebe hrvatske zajednice”, poput rješavanja pitanja Hrvatskog doma u Sremskoj Mitrovici.

On je naglasio i ključni politički zahtjev – da se osigura politička zastupljenost Hrvata u Srbiji u svim strukturama javne uprave, od lokalne do državne razine.

“To su elementarne pretpostavke da možete utjecati na kreiranje određenih politika i na rješavanje određen ih problema”, naglasio je Žigmanov dodavši kako možda ni u Beogradu ne bi bilo problema s prostorom za djelovanje hrvatske zajednice da Hrvati imaju svojeg predstavnika u gradskim strukturama i institucijama.

Sjednica HNV-a i tiskovna konferencija završeni su uz optimizam i vjeru da će gradske vlasti u Beogradu, javnost u Srbiji i dužnosnici na višoj političkoj i državnoj razini pridonijeti skorom rješenju problema i hrvatskoj zajednici, Hrvatskom kulturnom klubu i ostalim udrugama osigurati prostor za hrvatski kulturni centar u srbijanskoj prijestolnici. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Naši u svijetu

DSHV ostao bez mandata u srbijanskoj i vojvođanskoj skupštini: ‘Izborni uvjeti bili izuzetno neravnopravni’

Objavljeno

na

Objavio

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV), koji je na nedjeljnim općim izborima u Srbiji nastupio u koaliciji s Vojvođanskom frontom, ostao je bez mandata u Skupštini Srbije i Vojvodine.

Jedina stranka hrvatske manjine zadržala je mjesta samo u parlamentu grada Subotice i jedan je osvojila u mjestu Bač, rekao je u izjavi hrvatskim medijima u Vojvodini predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov.

„Doživjeli smo kao većina političkih takmaca neuspjeh kada je u pitanju pozicioniranje u republici i pokrajini. U nekoliko lokalnih samouprava imat ćemo vijećnike i na taj način osigurat ćemo minimalnu političku relevantnost u Srbiji“, naveo je Žigmanov.

On kaže da su izborni uvjeti bili „izuzetno neravnopravni“, da je postojao cijeli niz neregularnosti kada su u pitanju predizborne aktivnosti, kao i da je društvena klima po hrvatsku manjinu loša.

„Mediji su nam bili nedostupni, građani agresivno uznemiravani telefonskim pozivima koji su imali elemente prijetnji, a bilo je i ucjena. Posebno treba ukazati na pokušaje penetriranja u hrvatsku zajednicu uključivanjem u izbornu utrku grupe građana pod imenom Hrvatski demokratski forum (HDF)“, izjavio je Žigmanov.

Izborni neuspjeh, dodao je, može se tumačiti i odsustvom garantiranih mandata u parlamentima i državnim tijelima koji su definirani međudržavnim sporazumom Hrvatske i Srbije.

Žigmanov navodi kako godinama traže da se hrvatskoj manjini kao i Srbima u Hrvatskoj osiguraju zajamčeni mandati.

„Ne može se očekivati ćemo mi, kao ranjena i disperzirana zajednica, koja je pri tome najomraženija u Srbiji, s vrlo slabom potpore Hrvatske, napose kada su u pitanju njezini diplomatsko-konzularni predstavnici, imati dovoljno snage, moći i sredstava da postignemo ono što pripadnici brojčano većih zajednica mogu ostvariti“, rekao je čelnik DSHV-a. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Grlić Radman pozvao državljane u inozemstvu da se registriraju za glasanje

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski državljani u inozemstvu će na parlamentarnim izborima 5. srpnja moći glasati u 41 zemlji, rekao je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman i pozvao ih u nedjelju da se registriraju u diplomatskim misijama Republike Hrvatske.

Hrvatska je dobila suglasnost 41 zemlje za održavanje izbora za zastupnike u Hrvatskom saboru, u sjedištima diplomatskih misija i konzularnih ureda bit će 109 glasačkih mjesta, a glasat će se i u misiji potpore u Afganistanu, rekao je Grlić Radman.

U Bosni i Hercegovini glasanje je predviđeno na 45 mjesta, od  toga u Mostaru 20, Vitezu 10, Sarajevu šest, Livnu četiri, Tuzli tri i Banjoj Luci dva, rekao je.

Glasanje u inozemstvu održavat će se dva dana, u subotu i nedjelju 4. i 5. srpnja, od 7 do 19 sati po lokalnom vremenu, rekao je ministar.

Grlić Radman je pozvao hrvatske državljane u inozemstvu da najkasnije do 24 sata 24. lipnja izvrše aktivnu registraciju za glasovanje izvan mjesta prebivališta, osobno, poštom ili putem elektronske pošte na adresu diplomatskih misija ili konzularnih ureda, ali i putem sustava e-građanin.

Naveo je da u ponedjeljak očekuje dopremu glasačkih listića u MVEP nakon čega će odmah početi žurna distribucija u hrvatske diplomatske misije i konzularne urede.

Izbori u inozemstvu će se provoditi poštujući epidemiološke mjere koje vladaju u tim zemljama, najavio je Grlić Radman.

“Nije bilo jednostavno dobiti suglasnost za (održavanje izbora) za neke važne zemlje i hrvatska diplomacija je ulagala velike napore. Sjećate se Kanade, Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Osobno sam zvao neke ministre kako bi govorio o važnosti da i hrvatskim građanima bude omogućeno glasovanje u tim zemljama”, rekao je hrvatski ministar i istaknuo da je suglasnost dobivena u svim zemljama gdje živi veliki broj Hrvata.

U 18 zemalja u kojima glasovanje nije odobreno, uglavnom bliskoistočnih, broj hrvatskih državljana nije velik, dodao je.

Grlić Radman je ocijenio da je epidemiološka situacija općenito održiva te da ne očekuje da bi mogla narušiti održavanje ili legitimitet izbora.

“Ne mislim da bi legitimitet izbora mogao biti ugrožen”  i ako broj zaraženih građana bude rastao, rekao je Grlić Radman i dodao da MVEP prati situaciju i ne postoje indikacije da bi se epidemioško stanje “trebalo pogoršati” u mjeri da ugrozi održavanje izbora.

Ministar je na kraju pozvao građane da se, ako trebaju, dodatno informiraju kod Državnog izbornog povjerenstva i MVEP-a, koji im stoje na raspolaganju.   (Hina)

VIŠE OVDJE

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari