Pratite nas

Događaji

HRVATSKA ZAUSTAVILA PREGOVORE SRBIJE I EU

Objavljeno

na

Radna skupina unutar Vijeća EU koja se bavi pitanjem proširenja trebala je na dnevnom redu jučerašnjeg sastanka imati i raspravu o otvaranju 23. poglavlja u pregovorima o članstvu Srbije u Europskoj uniji, no ta je točka skinuta s dnevnog reda zbog izostanka stava službenog Zagreba o tom pitanju, otkrio je za Večernji list dužnosnik EU upućen u sastanke radne skupine koji se održavaju iza zatvorenih vrata.

[ad id=”93788″]

‘Prigovor’ iz Hrvatske

Iz izvora u hrvatskoj diplomaciji doznajemo pak da je točka skinuta s dnevnog reda zbog “prigovora” Hrvatske. No izvori iz EU inzistiraju na tome da nikakvi prigovori iz Hrvatske još nisu formalno predstavljeni na radnom tijelu na kojem se prigovori obično iznose, već da je riječ o tome da, barem zasad, hrvatski predstavnik na sastancima o proširenju govori da nema nikakve instrukcije iz Zagreba pa ne može ništa reći.

Istovremeno, ministar vanjskih i europskih poslova u nekoliko intervjua i javnih izjava jasno je rekao da Hrvatska neće dati suglasnost za otvaranje 23. poglavlja dok Srbija ne pristane na tri uvjeta. Prvi je poštivanje manjinskih prava, drugi je puna suradnja s tribunalom u Haagu, a treći je ukidanje nadležnosti u procesuiranju ratnih zločina za područje cijele bivše Jugoslavije.

– Za odluku je potreban konsenzus, a budući da je 27 zemalja dalo suglasnost za otvaranje poglavlja, čekamo Hrvatsku da specificira svoj stav. Kako stava još nema, ta je točka skinuta s dnevnog reda jer je ne možemo usvojiti bez konsenzusa svih 28 država – rekao nam je izvor iz Vijeća EU.

U Europskoj komisiji, koja samo predlaže, ali ne donosi odluku (ta je odluka striktno na 28 država članica), kažu da su otvaranje 23. i 24. poglavlja prvi sljedeći koraci u pregovorima sa Srbijom, no kako čekaju da se u Vijeću o tome postigne jednoglasnost.

– Rasprava je u tijeku i Komisija je spremna ići na sljedeće korake čim se ispuni potreban uvjet jednoglasnosti među zemljama članicama – kaže glasnogovornica EK Maja Kocijančič.

Ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je za Radio Beograd kako je siguran da Hrvatska “neće naići na podršku nijedne druge države članice EU”.

– Mi jesmo spremni rješavati probleme dijalogom, ali nismo spremni ni za kakve ucjene iz Hrvatske – rekao je Dačić.

Milorad Pupovac, saborski zastupnik srpske manjine, smatra kako bi suradnja s Haaškim sudom, suđenja za ratne zločine i unapređivanje prava nacionalnih manjina trebali biti “razlozi za suradnju umjesto za blokadu”.

Pupovac: A obveze Hrvatske

– Ako Hrvatska traži odgovore od Srbije, morat će ih dati i u vezi sa sobom. Ne znam zašto predstavnici naše Vlade to zaboravljaju. Jer, Hrvatska ima značajne obveze, posebno iz aneksa 7. pristupnog ugovora s EU, i kad su u pitanju suđenja za ratne zločine i poštivanje manjinskih prava, uključujući povratak izbjeglica. Bolje bi bilo da se radi na rješavanju tih pitanja umjesto da ih se pretvara u političko sredstvo za blokiranje – kaže Pupovac.

S druge strane, europarlamentarka Ruža Tomašić smatra da je Hrvatska preblaga jer postavlja samo tri uvjeta Srbiji. Po njoj, trebalo bi kao uvjete postaviti i povrat kulturnog blaga i rješavanje spora oko granice.

– Ako Srbija ne povuče zakon o jurisdikciji za ratne zločine i još nam se ruga, ja bih lijepo ukinula hrvatski Zakon o oprostu i počela suditi onim Srbima koji su abolirani – kaže Ruža Tomašić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Na Hrvatskim studijima uspješno održan znanstveni skup ‘1918. – 2018.: povijesni prijepori i Hrvatska danas’

Objavljeno

na

Objavio

U organizaciji Odsjeka za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu 29. listopada 2018., prigodom stogodišnjice odluke Hrvatskoga sabora kada su raskinute sve državnopravne veze Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s Kraljevinom Ugarskom i Carevinom Austrijom održan je znanstveni skup 1918. – 2018.: povijesni prijepori i Hrvatska danas. Cilj je toga skupa bio prikazati način, okolnosti i prve neposredne posljedice ulaska hrvatskih zemalja 1918. u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, ali i predstaviti nove istraživačke spoznaje, potražiti nove interpretacije ili postaviti nova pitanja za diskusiju. Nakana je rasvijetliti povijesne događaje koji još nisu imali biti prilikom historiografske obrade i objasniti njihov utjecaj na hrvatsko društvo danas. Ova važna obljetnica odrednica je mnogih događaja burnog 20. stoljeća te je stoga važno odrediti se prema njoj sa stajališta struke. Organizacijski odbor skupa činili su abecednim redom: Mijo Beljo, mag. educ. hist., prof. dr. sc. Stjepan Ćosić, doc. dr. sc. Eva Katarina Glazer, doc. dr. sc. Stipica Grgić, Vlatko Smiljanić, univ. bacc. hist., Vladimir Šumanović, mag. hist. te doc. dr. sc. Vlatka Vukelić.

Na skupu je sudjelovalo ukupno šesnaest izlagača s raznim temama iz domovinske povijesti zadanoga razdoblja. Oni dolaze sa Hrvatskih studija, Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zavoda HAZU Bjelovar, Filozofskoga fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera Osijek te Fakulteta filozofije i religijskih znanosti. Na samome početku skup je prigodno pozdravio te poželio puno sreće u radu pročelnik Hrvatskih studija izv. prof. dr. sc. Mario Grčević. Skupu se obratila i doc. dr. sc. Vlatka Vukelić, predsjednice Organizacijskoga odbora skupa i predstojnica Odsjeka za povijest. Uz prigodne riječi, dobrodošlicu sudionicima i gostima, doc. Vukelić je istaknuta važnost skupa:

„Uvažavajući znanstveni rad svih prisutnih pozvali smo vas kao sudionike na ovom znanstvenom skupu koji bilježi spomen 1918. godine koja uključuje brojne interdisciplinarne aspekte istraživanja. Zamisao skupa je da izlaganjima tematizira široki raspon problema, od završetka Velikoga rata, sloma Austro-Ugarske Monarhije te kompleksnih okolnosti i neposrednih posljedica stupanja hrvatskih zemalja u Kraljevstvo SHS, do društvenih, kulturnih, gospodarskih i političkih refleksija koje je taj prijelomni događaj imao u neposrednome i kasnijem razdoblju suvremene hrvatske povijesti. U tome smislu, na ovome skupu svi očekujemo izlaganje novih historiografskih spoznaja i interpretacija te otvaranje rasprave o poznatim i nepoznatim problemima povezanima s događajima iz 1918. godine.“

Program je bio podijeljen u tri sesije. Uvodno je predavanje Hrvati između trijalizma i jugoslavinizma održao prof. dr. sc. Željko Holjevac. Tema mr. sc. Miroslava Kote bila je Planovi i prijedlozi austro-ugarskih političkih i vojnih vrhova za reformu Monarhije krajem Prvoga svjetskog rata. Dr. sc. Željko Karaula predstavio je Represiju austrijskih vlasti nad veleizdajnicima u Dubrovniku tijekom Prvoga svjetskog rata. Nakon toga je dr. sc. Marko Vukičević govorio o Odrazu političkih okolnosti na kulturni život u Zagrebu tijekom posljednje ratne godine pa je Leo Marić, univ. bacc. phil et hist., predstavio Jugoslavenski integralni nacionalizam i crkveno-državne odnose u prvoj Jugoslaviji. Poslije rasprave i kratke stanke doc. dr. sc. Stipica Grgić izlagao je o Kratkoj povijesti ženskoga nogometa u hrvatskom međuraću (1937. – 1939.). Doc. dr. sc. Vlatka Vukelić i Vlatko Smiljanić, univ. bacc. hist. predstavili su istraživanje o Stanici za savjetovanje pri izboru zvanja između tri državno-pravne preobrazbe Hrvatske (1939. – 1941. – 1945.), a doc. dr. sc. Krešimir Bušić Bačke Hrvate i Državu SHS te kontroverze oko ujedinjenja u prvu jugoslavensku zajednicu. O Hrvatskoj i godini 1918. u australskom tisku izlagala je doc. dr. sc. Eva Katarina Glazer. Zatim je, nakon rasprave i ručka, dr. sc. Domagoj Novosel predstavio Odjeke i refleksije na zbivanjima 1918. godine u selima zagrebačkoga prigorja, Domagoj Đerek, mag. hist., Dezerterstvo i zeleni kadar u Hrvatskoj poslije Prvoga svjetskog rata i nemira krajem 1918. godine, Petra Babić, mag. hist., Nacionalne teme u umjetnosti u razdoblju Kraljevine SHS/Kraljevine Jugoslavije na primjeru Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Petar Bilobrk, mag. rel. približio je Katolicizam u novonastalim političkim prilikama po završetku Prvoga svjetskog rata, a Vladimir Šumanović, mag. hist. govorio je o Kraljevini Jugoslaviji u tekstovima Josipa Broza Tita. Na kraju, Ružica Bešlić Grbešić, prof. kro. i soc, dipl. bibl. te Iva Ćalić, mag. hist., dipl. bibl. analizirale su i predstavile Hrvatski tisak od 1918. do 1941., ideološke prijepore i cenzure.

Uz završnu raspravu i zaključak skupa mag. Beljo je zahvalio svima na sudjelovanju te pozvao sudionike za skoru predaju napisanoga rada na temu koju su izlagali. Pristigli znanstveni članci nakon skupa bit će u primjerenom roku objavljeni u posebnom zborniku radova u nakladi Hrvatskih studija.

Vlatko Smiljanić, univ. bacc. hist.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Na Širokom Brijegu održan X. Simpozij ‘Stopama pobijenih’

Objavljeno

na

Objavio

Danas, u nedjelju, na Širokom je Brijegu održan »X. simpozij Stopama pobijenih« kojeg organizira Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« na čelu s fra Miljenkom Stojićem. Svrha mu je osvjetljavanje jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca te povijesnih okolnosti u kojima se to sve dogodilo.

Simpozij je započeo sv. misom u samostanskoj crkvi koju je, uz vicepostulatora fra Miljenka Stojića, vikara Hercegovačke franjevačke provincije fra Ivana Ševe i gvardijana fra Tomislava Puljića, predslavio don Ivan Miklenić, glavni urednik Glasa Koncila. U svojoj propovijedi don Ivan je istaknuo »kako svaki čovjek ima u sebi urođeno svjetlo koje mu omogućuje razlikovanje dobra i zla i svaki čovjek ima, kad-tad, iskustvo gubljenja toga svjetla i popuštanja zlu.« Osvrnuo se i na počinitelje strašnih zločina na Širokom Brijegu. »I počinitelji strašnih zločina nad širokobriješkim franjevcima izgubivši duhovni “očinji vid” i postajući izvršitelji boljševičke ideologije i komunističke revolucije, upali su u strašnu tamu, ali, vjerujemo, nisu izgubili svijest da postoji svjetlo. Možda su mnogi počinitelji zločina u svojim neizbježnim i tjeskobnim nemirima pokušavali, poput Bartimeja, doći do obnove svjetla, no službena javnost, službena ideologija i politika to im je branila i onemogućavala. Možemo razumjeti da je takva javna klima postojala dok su komunisti bili i formalno na vlasti, ali ne možemo razumjeti zašto je i danas takva klima da nema javnih svjedočanstava o kajanju za te zločine, o priznavanju teškoga lutanja. Ne možemo razumjeti zašto ni danas nema javnih traženja oproštenja jer to je jedini put oslobođenja, jedini put do svjetla i mira, i jer je to jedini način da se to strašno bolno iskustvo ne ponovi na novim pokoljenjima. Svi oni koji u politici i medijima podržavaju i obnavljaju takvu klimu, čine strašnu nepravdu počiniteljima zločina, ali i sadašnjim i budućim pokoljenjima kao i povijesnoj istini.«

Prostrana samostanska crkva bila je dupkom ispunjena. Svojim čitanjem sv. misu su uveličali članovi Franjevačkog svjetovnog reda koje predvodi fra Dana Karačić, a svojim pjevanjem veliki župni zbor pod ravnanjem s. Mire Majić.

Drugi dio simpozija nastavljen je u samostanskoj dvorani gdje su održana tri predavanja. Simpoziju je također nazočio velik broj slušatelja.

Prvo izlaganje održao je povjesničar dr. Jure Krišto na temu »Mržnja prema vjeri u jugokomunističkoj ideologiji«. Između ostaloga je rekao sljedeće. »Odmah nakon preuzimanja vlasti, komunisti su zabranili sve katoličke organizacije, ukinuli su sve odgojno-obrazovne i karitativno-humanitarne ustanove u okrilju crkvenih redova, mnogi samostani časnih sestara, kao i biskupijske i župne zgrade, djelomice ili u cijelosti oduzete su i dane na korištenje drugima, vjerska pouka bila je dopuštena samo u crkvenim prostorima, agrarnom reformom te konfiskacijom i nacionalizacijom Crkvi je oduzet velik dio zemljišta i drugih posjeda, a svećenici na župama su opterećivani prekomjernim porezima, većina škola i učilišta za spremanje svećeničkih kandidata bila je zatvorena ili pred zatvaranjem, zabranjen je gotovo sav vjerski tisak. Uveden je sustav doušništva, tako da su svi svećenici bili pod neprestanom paskom.«

Profesorica i aktivistica Maja Runje govorila je na temu »Jugoslavenski komunizam i hrvatska mladež.« Istaknula je da se »jugoslavenski komunistički režim održavao silom, kao što to svi znamo. Nasiljem je grubo nasrtao na mlade ljude. Najdublju ranjenost osjetimo kad mislimo na Bleiburg. Žrtvoslovi, koliko ih postoji, pokazuju zastrašujuće veliki broj žrtava rođenih u razdoblju 1920. – 1925., dakle mladića, pa i djevojaka, s tek navršenih 20 godina života.«

U trećem izlaganju don Ivan Miklenić je govorio o »Lustraciji prema pisanju Glasa Koncila« U svojem nastupu istaknuo je posebno proces detuđmanizacije, tj. proces rashrvaćivanja na svim područjima društvenoga života. »Službena politika, koja tobože ne utječe na državno odvjetništvo i pravosuđe, sve do naših dana spriječila je da u Hrvatskoj bude procesuiran jedan jedini okrivljenik s partizanske i komunističke strane za zločine iz Drugog svjetskog rata ili poraća. Dvojicu visoko pozicioniranih pripadnika Udbe do sada je za atentat na hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića pravomoćno osudio tek njemački sud.« Za kraj je rekao: »Premda je u doba vladavine nacionalnoga pomirenja Glas Koncila zagovarao odustajanje od lustracije, nakon razmahivanja procesa detuđmanizacije Glas Koncila je odlučno zagovarao i zagovara potrebu lustracije u Hrvatskoj.«

Simpozij je završio zahvalom svim posjetiteljima i predavačima te pozivom da se svi koji imaju bilo kakvu informaciju o ubojstvu fratara jave u Vicepostulaturu te na taj način doprinesu njezinu uspješnom radu. Moderirao ga je povjesničar Hrvoje Mandić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari