Pratite nas

Vijesti

Hrvatske autoceste idu u koncesiju na 50 god. za 3 mlrd. €

Objavljeno

na

[quote]Zainteresirani – 
Od 60 potencijalnih tvrtki koncesionara njih 29 iskazalo je interes.[/quote]
[dropcap]H[/dropcap]rvatska treba dati autoceste u koncesiju na 50 godina i za to će dobiti tri milijarde eura. To je sukus prijedloga koje su konzultanti izradili za hrvatsku Vladu o modelima monetizacije već sagrađenih autocesta kojima sad upravljaju Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka-Zagreb. Kako doznajemo od upućenih u sadržaj konzultantske analize, prvotna zamisao 
da se autoceste daju u koncesiju na 30 godina nije izgledna jer potencijalni investitori, ponajprije mirovinski fondovi nisu zainteresirani za ništa manje od 40 godina koncesijskog razdoblja.

U prijedlogu konzultanata tako stoji da bi koncesija trebala trajati između 40 i 50 godina, a idealno bi bilo 50 godina. No tri milijarde eura, koliko je potencijalni koncesionar spreman dati, u okviru je prijašnjih očekivanja u Vladi od 2,5 do tri milijarde eura, ali za 30 godina.

A potencijalni investitori koji bi iskeširali milijarde eura za hrvatske autoceste su osiguravajuća društva, infrastrukturni fondovi, banke i mirovinski fondovi. Od 60 potencijalnih koncesionara kojima su konzultanti poslali upit o zainteresiranosti za hrvatske autoceste njih 29 je iskazalo interes.

Proces od 12 do 14 mjeseci

Kako kažu naši izvori, budući koncesionar, koji će odjednom platiti Hrvatskoj tri milijarde eura, vjerojatno će biti konzorcij infrastrukturnog fonda, mirovinskog fonda, operatora i banke. Hrvatska vlada za dva do tri tjedna donijet će i konačnu odluku, kako kažu naši izvori, o prihvaćanju predloženog modela koncesije, a koji još predviđa usklađivanje troškova inflacije i rast prometa od jedan do 1,5 posto, ali i da prometni rizik preuzme koncesionar.

Nakon toga konzultante će vlada ovlastiti da raspišu međunarodni natječaj za koncesionara. Cijeli postupak odabira trajat će 12 do 14 mjeseci pa bi se tri milijarde eura od koncesije u državni proračun mogle sliti u najboljem slučaju tek sljedeće godine u ovo doba. Vlada je krajem prošle godine za konzultante za monetizaciju autocesta angažirala konzorcij Erste Grupe te tvrtki Deloitte i Wolf Theiss Rechtsanwalte nakon provedenog međunarodnog natječaja i to za 50,8 milijuna kuna.

U koncesiju, po svemu sudeći na 50 godina, ići će 1050 kilometara već izgrađenih autocesta, i to autocesta Bregana – Zagreb – Lipovac, Zagreb – Split – Ravča, Zagreb – Rijeka, Zagreb – Goričan, a smjerovi prema Sisku, Pločama i koridor Vc ne bi išli u koncesiju jer još nisu dovršeni.

Dio i iz cijene goriva

Od koncesijske naknade u Vladi planiraju podmiriti dio duga HAC-a i ARZ-a. HAC trenutačno ima 20 milijardi kuna dugoročnih obveza, a ARZ 6,8 milijardi kuna. Ove godine pak HAC i ARZ moraju vratiti ukupno 447 milijuna eura kredita, a sljedeće čak 898 milijuna eura.

Do 2016. godine te dvije tvrtke moraju ukupno vratiti 2,4 milijarde eura kredita. Za to bi dobro došla koncesijska naknada od tri milijarde eura, odnosno 22,5 milijarde kuna, što ipak nije dovoljno za podmirenje cjelokupnog duga tih dviju državnih tvrtki. U gradnju autocesta koje idu u koncesiju uloženo je ukupno 41 milijardu kuna, a dio tog novca došao je iz naknade u cijeni goriva – 60 lipa te od naplaćene cestarine.

Primjeri – U Uniji najviše koncesionara imaju Španjolska i Portugal

Slovenija – I Slovenija planira dati autoceste državne tvrtke DARS u koncesiju. Ukupni krediti DARS-a iznose oko četiri milijarde eura

Crna Gora – Crna Gora želi koncesijski model za autoceste, ali gradio bi ih koncesionar. Projekt je vrijedan 2,7 milijardi eura, a kandidati su bile i hrvatske tvrtke

Zemlje EU – U EU najviše autocesta u rukama koncesionara imaju Španjolska i Portugal. Njemačka nema koncesijski model, a Francuska djelomično

Hrvatska – Mi imamo dva koncesionara, Bouygues na Istarskom ipsilonu i Strabag na autocesti Zagreb – Macelj, od tih ugovora gotovo da nemamo naknada

vecernji.hr

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Evo kad će se održati ovogodišnji, peti po redu Hod za život

Objavljeno

na

Objavio

Ilustracija/arhiva

Ovogodišnji, peti po redu Hod za život neće se održati u svibnju kao prethodnih godina, već se odgađa za vrijeme kada će epidemiološke mjere to dopustiti, najavili su u ponedjeljak organizatori.

Koordinatorica Hoda za život Zagreb Andrea Kotnik rekla je na konferenciji za novinare da su jučer izvješene zastave manifestacije u Zagrebu, no organizacijski odbor te inicijative je odlučio da se peti Hod za život ove godine neće održati u svibnju zbog epidemioloških mjera oko koronavirusa.

Naglasila je da će se manifestacija održati čim epidemiološke mjere to dopuste. “Pratit ćemo mjere Nacionalnog stožera, kako će se situacija odvijati i sukladno tome ćemo postupati”, dodala je Kotnik.

Neki gradovi, kaže, ako će htjeti, mogu održati Hod za život i ranije, svaki ima svog koordinatora.

Ove se godine “za zaštitu svakog ljudskog života od začeća do prirodne smrti bez diskriminacije” trebalo hodati tri subote u osam gradova.

Koordinator Hoda za život Zagreb Ivan Mihanović naveo je da će u Hodu, kada epidemiološke mjere to dopuste, sudjelovati Zagreb, Osijek, Slavonski Brod, Sisak, Rijeka, Zadar, Split i Imotski, a geslo ovogodišnjeg Hoda je “Za zaštitu svakog života bez diskriminacije”.

“Posebice smo se u ovoj situaciji pandemije koronavirusa nastojali sjetiti onih najstarijih – naših baka i djedova”, naglasio je Mihanović.

“Osim što je broj gradova koji sudjeluju veći, i broj zastava je na lokacijama je veći, što pridonosi osvještavanju društva za zaštitu svakog ljudskog života”, ustvrdio je.

Koordinatorica Hoda za život iz Osijeka Lidija Blagojević podsjetila je da se u Osijeku i Zadru prošle godine Hod održao po prvi puta, “čime je veliki broj Slavonaca i Dalmatinaca imao priliku hodati za uvažavanje znanstvenih činjenica koje bez sumnje potvrđuju da ljudski život počinje začećem”.

Ove godine će, dodala je, po prvi puta sudjelovati i Slavonski Brod.

“Želimo stvoriti optimistično područje, da svaka vlast štiti život mlade obitelji, da majke imaju fleksibilno radno vrijeme, da se stvore ekonomske i svake druge mogućnosti, da svi ljudi koji žele mogu imati djecu i obitelj”, naglasila je Blagojević.

Boris Prpić, koordinator inicijative Hod za život u Sisku, grada koji ove godine sudjeluje u manifestaciji prvi put, naveo je da se prema istraživanjima najveći broj žena odlučuje na pobačaj zbog ekonomske situacije ili neprihvaćanja okoline.

“Mi smo tu da podupremo svaku ženu koja se nađe u takvoj situaciji”, dodao je. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Za pripadnike hrvatske manjine i iseljeništva i ove godine posebne upisne kvote

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Za pripadnike hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva i u nadolazećoj akademskoj godini osigurane su posebne upisne kvote na nekoliko hrvatskih visokih učilišta, objavio je Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske.

Posebne kvote osigurala su im sveučilišta u Zagrebu, Osijeku i Zadru, Hrvatsko katoličko sveučilište te Veleučilište Lavoslava Ružičke u Vukovaru.

Natječaji za upis, sa stotinjak mjesta, već su objavljeni na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (7), Sveučilištu u Zadru (70-ak) i Veleučilištu u Vukovaru (20 mjesta).

Uskoro se očekuje da ih objave i na Sveučilištu u Zagrebu i Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, napominje Ured.
Posebna kvota odnosi se na pripadnike hrvatske nacionalne manjine u 12 europskih država: Austriji, Bugarskoj, Crnoj Gori, Češkoj, Italiji, Kosovu, Mađarskoj, Rumunjskoj, Republici Sjevernoj Makedoniji, Slovačkoj, Sloveniji i Srbiji te na Hrvate iseljenike u prekooceanskim i europskim državama i njihove potomke.

Za upis studijskih programa u posebnoj kvoti, kandidati, pripadnici hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva prijavljuju se izravno na fakultete koji samostalno, prema prethodno objavljenim kriterijima, provode rangiranje ovih kandidata te zadržavaju mogućnost provođenja razredbenog postupka.
Kandidati, napominje Ured, ne trebaju pristupati Državnoj maturi u Hrvatskoj, nego dostaviti dokaz o završenom srednjoškolskom obrazovanju u državi u kojoj žive.
Kako bi im olakšao snalaženje, Ured je izradio tablice s popisom fakulteta, rokovima i specifičnim uvjetima koje je objavio na svojim mrežnim stranicama.

Potencijalne studente uputio je i na mrežne stranice sveučilišta u Zagrebu, Osijeku i Zadru, HKF-a te Veleučilišta u Vukovaru na kojima su dostupni cjeloviti tekstovi natječaja i detaljno navedeni svi uvjeti.
Uz samu prijavu na željeni fakultet, kandidati koji se odluče koristiti posebnu upisnu kvotu trebaju predati zahtjev za priznavanje inozemne srednjoškolske kvalifikacije te zahtjev za izdavanje Potvrde o pripadnosti hrvatskom narodu koje izdaje Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

U akademskoj 2019./20. godinu putem posebne upisne kvote na hrvatskim sveučilištima osigurana su bila 202 upisna mjesta, 15-ak manje nego godinu prije.

U taj projekt Središnjeg ureda prvo se uključilo Sveučilište u Zagrebu, potom Hrvatsko katoličko sveučilište, Sveučilište Sjever te Veleučilište Lavoslav Ružička u Vukovaru. Ured je potom potpisao sporazume o suradnji i sa Sveučilištem Josipa Jurja Strossmayer u Osijeku, te sveučilištima u Dubrovniku, Splitu, Zadru, Rijeci i u Puli. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari