Pratite nas

Vijesti

Hrvatske autoceste idu u koncesiju na 50 god. za 3 mlrd. €

Objavljeno

na

[quote]Zainteresirani – 
Od 60 potencijalnih tvrtki koncesionara njih 29 iskazalo je interes.[/quote]
[dropcap]H[/dropcap]rvatska treba dati autoceste u koncesiju na 50 godina i za to će dobiti tri milijarde eura. To je sukus prijedloga koje su konzultanti izradili za hrvatsku Vladu o modelima monetizacije već sagrađenih autocesta kojima sad upravljaju Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka-Zagreb. Kako doznajemo od upućenih u sadržaj konzultantske analize, prvotna zamisao 
da se autoceste daju u koncesiju na 30 godina nije izgledna jer potencijalni investitori, ponajprije mirovinski fondovi nisu zainteresirani za ništa manje od 40 godina koncesijskog razdoblja.

U prijedlogu konzultanata tako stoji da bi koncesija trebala trajati između 40 i 50 godina, a idealno bi bilo 50 godina. No tri milijarde eura, koliko je potencijalni koncesionar spreman dati, u okviru je prijašnjih očekivanja u Vladi od 2,5 do tri milijarde eura, ali za 30 godina.

A potencijalni investitori koji bi iskeširali milijarde eura za hrvatske autoceste su osiguravajuća društva, infrastrukturni fondovi, banke i mirovinski fondovi. Od 60 potencijalnih koncesionara kojima su konzultanti poslali upit o zainteresiranosti za hrvatske autoceste njih 29 je iskazalo interes.

Proces od 12 do 14 mjeseci

Kako kažu naši izvori, budući koncesionar, koji će odjednom platiti Hrvatskoj tri milijarde eura, vjerojatno će biti konzorcij infrastrukturnog fonda, mirovinskog fonda, operatora i banke. Hrvatska vlada za dva do tri tjedna donijet će i konačnu odluku, kako kažu naši izvori, o prihvaćanju predloženog modela koncesije, a koji još predviđa usklađivanje troškova inflacije i rast prometa od jedan do 1,5 posto, ali i da prometni rizik preuzme koncesionar.

Nakon toga konzultante će vlada ovlastiti da raspišu međunarodni natječaj za koncesionara. Cijeli postupak odabira trajat će 12 do 14 mjeseci pa bi se tri milijarde eura od koncesije u državni proračun mogle sliti u najboljem slučaju tek sljedeće godine u ovo doba. Vlada je krajem prošle godine za konzultante za monetizaciju autocesta angažirala konzorcij Erste Grupe te tvrtki Deloitte i Wolf Theiss Rechtsanwalte nakon provedenog međunarodnog natječaja i to za 50,8 milijuna kuna.

U koncesiju, po svemu sudeći na 50 godina, ići će 1050 kilometara već izgrađenih autocesta, i to autocesta Bregana – Zagreb – Lipovac, Zagreb – Split – Ravča, Zagreb – Rijeka, Zagreb – Goričan, a smjerovi prema Sisku, Pločama i koridor Vc ne bi išli u koncesiju jer još nisu dovršeni.

Dio i iz cijene goriva

Od koncesijske naknade u Vladi planiraju podmiriti dio duga HAC-a i ARZ-a. HAC trenutačno ima 20 milijardi kuna dugoročnih obveza, a ARZ 6,8 milijardi kuna. Ove godine pak HAC i ARZ moraju vratiti ukupno 447 milijuna eura kredita, a sljedeće čak 898 milijuna eura.

Do 2016. godine te dvije tvrtke moraju ukupno vratiti 2,4 milijarde eura kredita. Za to bi dobro došla koncesijska naknada od tri milijarde eura, odnosno 22,5 milijarde kuna, što ipak nije dovoljno za podmirenje cjelokupnog duga tih dviju državnih tvrtki. U gradnju autocesta koje idu u koncesiju uloženo je ukupno 41 milijardu kuna, a dio tog novca došao je iz naknade u cijeni goriva – 60 lipa te od naplaćene cestarine.

Primjeri – U Uniji najviše koncesionara imaju Španjolska i Portugal

Slovenija – I Slovenija planira dati autoceste državne tvrtke DARS u koncesiju. Ukupni krediti DARS-a iznose oko četiri milijarde eura

Crna Gora – Crna Gora želi koncesijski model za autoceste, ali gradio bi ih koncesionar. Projekt je vrijedan 2,7 milijardi eura, a kandidati su bile i hrvatske tvrtke

Zemlje EU – U EU najviše autocesta u rukama koncesionara imaju Španjolska i Portugal. Njemačka nema koncesijski model, a Francuska djelomično

Hrvatska – Mi imamo dva koncesionara, Bouygues na Istarskom ipsilonu i Strabag na autocesti Zagreb – Macelj, od tih ugovora gotovo da nemamo naknada

vecernji.hr

 

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Haški sud proglasio Ratka Mladića krivim i osudio ga na DOŽIVOTNI zatvor!

Objavljeno

na

Objavio

Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu donio je nepravomoćnu presudu Ratku Mladiću i odredio mu doživotnu kaznu zatvora za Ratka Mladića.

Ratni zapovjednik vojske bosanskih Srba Ratko Mladić, osoba čije je ime postalo sinonimom za najteže ratne zločine počinjene na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata, konačno se danas suočio s pravdom na koju se čekalo više od dva desetljeća.

Haški sud proglasio ga je, između ostalim, krivim za genocid te osudio na doživotnu kaznu zatvora.

Raspravno vijeće Haškoga suda u utorak je proglasilo krivim zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića krivim za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovječnosti u BiH te ga osudio na doživotnu kaznu zatvora

 

Mladić je proglašen krivim za deset od 11 točaka optužnice. Oslobođen je odgovornosti za prvu točku koja ga je teretila za genocid u šest općina istočne BiH jer je vijeće utvrdilo da zločini počinjeni u tim općinama ne predstavljaju genocid. Proglašen je krivim za genocid u Srebrenici, za progon, istrebljenje, ubojstva, deportacije i nečovječna djela kao zločine protiv čovječnosti te za ubojstva, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje pripadnika UN-a za taoce kao ratne zločine. Zločini su se događali na području BiH od 1992. do 1995.


Ratko Mladić je zbog ometanja postupka izbačen iz sudnice. Pogledajte trenutak izbacivanja Ratka Mladića iz sudnice:

 

General Rahim Ademi: Mladićev veliki vojni poraz kod Šibenika

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari