Pratite nas

Vijesti

Hrvatske autoceste idu u koncesiju na 50 god. za 3 mlrd. €

Objavljeno

na

[quote]Zainteresirani – 
Od 60 potencijalnih tvrtki koncesionara njih 29 iskazalo je interes.[/quote]
[dropcap]H[/dropcap]rvatska treba dati autoceste u koncesiju na 50 godina i za to će dobiti tri milijarde eura. To je sukus prijedloga koje su konzultanti izradili za hrvatsku Vladu o modelima monetizacije već sagrađenih autocesta kojima sad upravljaju Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka-Zagreb. Kako doznajemo od upućenih u sadržaj konzultantske analize, prvotna zamisao 
da se autoceste daju u koncesiju na 30 godina nije izgledna jer potencijalni investitori, ponajprije mirovinski fondovi nisu zainteresirani za ništa manje od 40 godina koncesijskog razdoblja.

U prijedlogu konzultanata tako stoji da bi koncesija trebala trajati između 40 i 50 godina, a idealno bi bilo 50 godina. No tri milijarde eura, koliko je potencijalni koncesionar spreman dati, u okviru je prijašnjih očekivanja u Vladi od 2,5 do tri milijarde eura, ali za 30 godina.

A potencijalni investitori koji bi iskeširali milijarde eura za hrvatske autoceste su osiguravajuća društva, infrastrukturni fondovi, banke i mirovinski fondovi. Od 60 potencijalnih koncesionara kojima su konzultanti poslali upit o zainteresiranosti za hrvatske autoceste njih 29 je iskazalo interes.

Proces od 12 do 14 mjeseci

Kako kažu naši izvori, budući koncesionar, koji će odjednom platiti Hrvatskoj tri milijarde eura, vjerojatno će biti konzorcij infrastrukturnog fonda, mirovinskog fonda, operatora i banke. Hrvatska vlada za dva do tri tjedna donijet će i konačnu odluku, kako kažu naši izvori, o prihvaćanju predloženog modela koncesije, a koji još predviđa usklađivanje troškova inflacije i rast prometa od jedan do 1,5 posto, ali i da prometni rizik preuzme koncesionar.

Nakon toga konzultante će vlada ovlastiti da raspišu međunarodni natječaj za koncesionara. Cijeli postupak odabira trajat će 12 do 14 mjeseci pa bi se tri milijarde eura od koncesije u državni proračun mogle sliti u najboljem slučaju tek sljedeće godine u ovo doba. Vlada je krajem prošle godine za konzultante za monetizaciju autocesta angažirala konzorcij Erste Grupe te tvrtki Deloitte i Wolf Theiss Rechtsanwalte nakon provedenog međunarodnog natječaja i to za 50,8 milijuna kuna.

U koncesiju, po svemu sudeći na 50 godina, ići će 1050 kilometara već izgrađenih autocesta, i to autocesta Bregana – Zagreb – Lipovac, Zagreb – Split – Ravča, Zagreb – Rijeka, Zagreb – Goričan, a smjerovi prema Sisku, Pločama i koridor Vc ne bi išli u koncesiju jer još nisu dovršeni.

Dio i iz cijene goriva

Od koncesijske naknade u Vladi planiraju podmiriti dio duga HAC-a i ARZ-a. HAC trenutačno ima 20 milijardi kuna dugoročnih obveza, a ARZ 6,8 milijardi kuna. Ove godine pak HAC i ARZ moraju vratiti ukupno 447 milijuna eura kredita, a sljedeće čak 898 milijuna eura.

Do 2016. godine te dvije tvrtke moraju ukupno vratiti 2,4 milijarde eura kredita. Za to bi dobro došla koncesijska naknada od tri milijarde eura, odnosno 22,5 milijarde kuna, što ipak nije dovoljno za podmirenje cjelokupnog duga tih dviju državnih tvrtki. U gradnju autocesta koje idu u koncesiju uloženo je ukupno 41 milijardu kuna, a dio tog novca došao je iz naknade u cijeni goriva – 60 lipa te od naplaćene cestarine.

Primjeri – U Uniji najviše koncesionara imaju Španjolska i Portugal

Slovenija – I Slovenija planira dati autoceste državne tvrtke DARS u koncesiju. Ukupni krediti DARS-a iznose oko četiri milijarde eura

Crna Gora – Crna Gora želi koncesijski model za autoceste, ali gradio bi ih koncesionar. Projekt je vrijedan 2,7 milijardi eura, a kandidati su bile i hrvatske tvrtke

Zemlje EU – U EU najviše autocesta u rukama koncesionara imaju Španjolska i Portugal. Njemačka nema koncesijski model, a Francuska djelomično

Hrvatska – Mi imamo dva koncesionara, Bouygues na Istarskom ipsilonu i Strabag na autocesti Zagreb – Macelj, od tih ugovora gotovo da nemamo naknada

vecernji.hr

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje u gradu Zagrebu

Objavljeno

na

Objavio

NEDJELJA 17. studenog u 18 sati  jednakovremeno paljenje lampaša duž ulice grada Vukovara u Zagrebu (9 km) i u 18.30 sati središnji događaj ispred Spomenika dr. Franji Tuđmanu, kod koncertne dvorane V. Lisinski

uz nazočnost svih sudionika akcije – paljenje lampaša u obliku slova VUKOVAR i KRIŽA sa svijećom, koju palimo “Vukovarskim svijetlom mira”, molitva i kraći program, podržan od hrvatskih dramskih i glazbenih umjetnika

PONEDJELJAK 18. studenog u 19.00 sati – Sv. Misa za sve branitelje i žrtve Vukovara, Škabrnje i Domovine Hrvatske u župnoj crkvi Sv. Mati Slobode (za cijeli grad Zagreb) i nakon Sv. Mise – u 20 sati   koncert: “ZAPAMTITE VUKOVAR”

uz sudjelovanje Simfonijskog orkestra Hrvatske vojske, Zbora i orkestra Policijske akademije, te hrvatskih dramskih i glazbenih umjetnika.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Bulj pozvao na uključivanje vojske u zaštitu granice

Objavljeno

na

Objavio

Arhiva

U saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (OSRH) Mostov Miro Bulj pozvao je u srijedu da se vojska čim prije uključi u zaštitu granice s obzirom na ilegalan ulazak migranata u Hrvatsku.

Bulj kaže da prema zakonu vojska može obavljati policijske poslove i da ju je potrebno čim prije uključiti u zaštitu granica upozoravajući da je ugrožena imovina i stanovništvo uz granicu.

“Ne može četiri do pet policajaca čuvati na stotine tisuća metara granice”, istaknuo je i pozvao ministra unutarnjih poslova da uputi zahtjev Ministarstvu obrane.

Državni tajnik u Ministarstvu obrane Tomislav Ivić potvrdio da je prema izmjenama zakona iz 2016. vojska može asistirati policiji u zaštiti državne granice. No ističe kako hrvatska policija odlično radi svoj posao i da treba vjerovati ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću koji kaže da nema potrebe za angažmanom vojske.

“Hrvatska vojska je u svakom trenutku spremna intervenirati,  što smo bezbroj puta dosad dokazali – bilo da je riječ o prirodnim nepogodama ili o požarima, poplavama, i ako bude bilo potrebe i ako bude tako ocijenjeno da se vojska treba  angažirati – ona će se u roku od nekoliko sati angažirati”, kazao je.

Predstavljajući izmjene  Zakona o službi u OSRH Ivić je kazao da se njima predlaže  omogućavanje pohvaljivanja i nagrađivanja na razini satnije, mogućnost rasporeda djelatne vojne osobe na ustrojbeno mjesto dva čina više te ukidanje ograničenja za izvanredno promaknuće u činove kada postoje posebne zasluge.

Osim toga, povećava se dobna granica za upućivanje vojnih osoba na izobrazbu s ciljem stvaranja uvjeta za promaknuće u viši čin, dodao je.

S obzirom na prvi slučaj stradavanja hrvatskog vojnika u misiji u inozemstvu, izmjenama zakona uređuje se i problematika pogibije i teškog stradavanja u obavljanju službe, odnosno prva koja ostvaruje obitelj hrvatskog vojnika. Dodatno se uređuju i prava na troškove prijevoza za vojnike.

“Izmjenama se određena rješenja poboljšavanju radi povećanja funkcionalnosti i daljnjeg unapređenja obrambenog sustava”,  rekao je Ivić naglasivši da su sredstva za primjenu zakona osigurana u proračunu za iduću godinu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari