Hrvatske šume postale su predvodnik javnog sektora u segmentu zelene/energetske tranzicije

Informatika kao neizostavni dio cjelokupnog poslovanja

”Misija Hrvatskih šuma d.o.o. je stručno i kvalitetno gospodarenje državnim šumama po načelima potrajnosti i održivosti na čitavom području Republike Hrvatske na ekološki osjetljiv, ekonomski učinkovit i socijalno odgovoran način prema društvu u cjelini. Pritom je potrebno uvažavati želje, potrebe i očekivanja svih zainteresiranih strana: države kao vlasnika, drvoprerađivača, dobavljača, vlastitih zaposlenika, lokalnih samouprava, neprofitnih udruga i najšire javnosti. Želimo biti vodeće Trgovačko društvo za gospodarenje šumama u regiji koje će podizati svijest građana o šumama kao nacionalnom prirodnom bogatstvu Republike Hrvatske te promicati načela održivog razvoja”, poručili su iz Hrvatskih šuma.

Informacijsko komunikacijske tehnologije (ICT) već je na samom začetku poslovanja Hrvatskih šuma zauzelo značajno mjesto.

”Važnost informatike kao neizostavnog dijela u potpori cjelokupnom  poslovanju očituje se u stjecanju kompetitivnih prednosti –  pružanju kvalitetnih informacija, uštedi troškova, efikasnijoj proizvodnji, pomoći pri rješavanju problema i razmatranju mogućih rješenja kao i pomoći pri donošenju odluka”, dodali su.

”ICT su prepoznate kao strateški resurs kojim organizacija može dugotrajno osigurati rast, povećanje prihoda i konkurentnost na tržištu, a potencijal njezine primjene uvijek je ne samo u poboljšanju načina funkcioniranja organizacije, nego u pronalaženju potpuno novih mogućnosti u različitim aspektima njezinog rada”, smatraju iz Hrvatskih Šuma.

Valja istaknuti da se konkretna važnost i korist informacijskog sustava Hrvatskih šuma očituje kvalitetnim upravljanjem jednim od najvrjednijih prirodnih resursa Republike Hrvatske čime se ostvaruje korist i za cjelokupno društvo.

 

U informatički sustav Hrvatskih šuma uloženo je više od 30 milijuna kuna

 ”Radi unaprjeđenja informacijskog sustava i prelaska na višu tehnološku razinu uprava Društva u  2017. godini donosi odluku o provedbi projekta implementacije integralnog poslovnog informacijskog sustava (ERP-a)”, istaknuli su te dodali:

”Nakon opsežnih priprema koje su obuhvaćale analizu poslovnih procesa, izradu strategije implementacije ERP-a i strategije upravljanja promjena, definiran je projektni zadatak  i proveden postupak javne nabave za I. fazu projekta. Realizacija projekta započela je u ožujku 2021. i rok završetka je ožujak 2023. godine (24 mjeseca)”.

Tako je za potpunu implementaciju predviđeno razdoblje u trajanju od šest godina, a provodit će se kroz tri faze. Faza 1 obuhvaća poslovna područja računovodstva, financija, kontrolinga, ljudskih potencijala, obračuna plaća, zaštite na radu, nekretnina i najmova. Faza 2 obuhvatit će poslovno planiranje, realizaciju i knjigovodstvo proizvodnje, nabavu i skladišno poslovanje, prodaju i distribuciju, zaštitu na radu (drugi dio) i održavanje mehanizacije i nekretnina. Faza 3 odnosi se na razvoj po mjeri za poslovne procese, za koje ne postoji ERP rješenje. U provedbu su uključeni procesi integracije s postojećim aplikacijama ”Hrvatskih šuma” i migracija podataka u ERP sustav.

”U protekle četiri godine u informatički sustav Hrvatskih šuma uloženo je više od 30 milijuna kuna (zamjena postojeće opreme, održavanje i unaprjeđenje informatičke infrastrukture, održavanje postojećih i nabava novih softverskih licenci i sl.). U projektnim timovima na izradi konceptualnog dizajna i implementaciji ERP-a angažiran je veliki broj naših stručnjaka, specijalista za različita poslovna područja. U proteklom razdoblju održano je više od 500 sastanaka i radionica projektnih timova, uglavnom na daljinu”, istaknuli su.

Klimatske promjene i s tim povezane ekstremne vremenske prilike, demografske promjene i nepredvidivost tržišta drveta uzrokuju različite rizike na koje poslovodstvo tvrtke treba brzo i ispravno reagirati. Stoga ”uprava Društva u svakom trenutku treba raspolagati pouzdanim i aktualnim podacima na kojima temelji svoje poslovne odluke. Informatički sustav treba omogućavati koordiniranje, nadzor i optimizaciju svih procesa u Društvu što uključuje i evidentiranje potrošnje svih čimbenika koji sudjeluju u radnim procesima”.

 

Klimatske prognoze i utjecaj na okoliš

 S obzirom da se njihov glavni poslovni proces, gospodarenje šumama, odvija u terenskim uvjetima na području cijele Republike Hrvatske, uz navedene aktivnosti na implementaciji ERP-a  okosnicu daljnje digitalizacije čini: integracija poslovnih aplikacija s GIS-om (geografski informacijski sustav), daljnje unaprjeđenje mobilnih aplikacija za evidentiranje i obuhvat podataka o poslovnim događajima na terenu, te primjena metoda daljinskih istraživanja (analiza satelitskih scena, aviosnimke, dronovi) za inventarizaciju i monitoring šumskih ekosustava.
Kada govorimo o digitalizaciji, jedna od glavnih njenih prednosti smanjenje je negativnog utjecaja ljudi na okoliš. Stoga su Hrvatske šume poduzeće koje zasigurno najbolje zna na koji naći digitalizacija i zelena tehnologija pozitivno utječe na okoliš.

”Hrvatska je izrazito izložena rizicima od klimatskih promjena zbog povećanja temperature, smanjivanja oborina, mogućnosti pojave ekstremnih vremenskih prilika kao što su poplave i suše, ali i daljnjeg podizanja razine mora”, napomenuli su te dodali pomalo zabrinjavajuće prognoze: ”Klimatski modeli pokazuju da bi u slučaju daljnjeg povećavanja globalnih emisija štetnih plinova prosječna ljetna temperatura zraka u Hrvatskoj do 2070. godine mogla porasti za 2,6 do 2,9 stupnjeva, a temperatura mora za 1,6 do 2,4 stupnja”.

Naravno, sve to ukazuje da klimatske promjene imaju potencijal uzrokovati značajne štete za ljudsko zdravlje, fizičke objekte i gospodarsku aktivnost, naročito u poljoprivredi, ribarstvu, bioraznolikosti, turizmu, prometu, proizvodnji električne energije i sl.

”U tom smislu značajna uloga pripada šumarstvu u kontekstu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama. Pored ostalih općekorisnih funkcija šume, u zadnje vrijeme se najviše naglašava uloga šumskih ekosustava u ublažavanju klimatskih promjena. Šume su najznačajniji kopneni spremnik ugljika. Procjenjuje se da sadrže 86 posto ukupnog ugljika na kopnu u nadzemnom dijelu i 73 posto u podzemnom dijelu. Razlikujemo glavna pohraništa ugljika u šumskim ekosustavima: živuća biomasa (podzemna i nadzemna), mrtvo drvo, listinac i šumsko tlo. Izvan šumskog ekosustava nalazi se i peto pohranište: drvni proizvodi”.

 

 

HŠ predvodnik javnog sektora u segmentu zelene/energetske tranzicije

 

Hrvatske šume d.o.o., kako su nam istaknuli, u tom su pogledu napravile mnogo, te s aspekta globalnih ciljeva održivog razvoja, zato smatraju kako s pravom mogu ”da su HŠ predvodnik javnog sektora u segmentu zelene/energetske tranzicije”.

Naime, još od početka 2000. –ih u Ogulinu i Gospiću rade energane na biomasu (sječku) u sklopu naših Podružnica, a u Gospiću se na istu energanu griju, odnosno povezane su s njom, Općina i škola. Dodatno su unazad tri godine ugradili 107 peći na pelete u svoje šumarije, odnosno zamijenili sustav grijanja s uvoznog lož ulja na lokalni drvni pelet, a u planu za iduću godinu su još intenzivnije aktivnosti.

Također, intenzivno djeluju na smanjenju svog korporativnog ugljičnog otiska kroz smanjenje emisija koje ispuštaju u obavljanju svakodnevnih poslovnih aktivnosti, i to : ”Nabavkom tehnološki najsuvremenijih samohodnih iverača, čime se osim značajnog smanjenja CO2 te učinkovitijeg korištenja energenata, doprinosi i učinkovitijem iskorištavanju drvnih resursa (šumski otpad) i smanjuju rizici od nastanka požara, zatim, nabavkom okolišno potpuno-neutralnih vozila (najsuvremenija vozila na električni pogon),  te instaliranjem vlastitih punionica za vozila na električni pogon, i instaliranjem integriranih fotonaponskih elektrana na krovove objekata u svojem vlasništvu”.

Aktivnosti i značaj HŠ u segmentu zelene/energetske tranzicije su prepoznati i na EU razini te Hrvatske šume od prosinca prošle godine predstavljaju Republiku Hrvatsku u važnom tijelu Europske komisije – Strateškoj radnoj skupini za bioekonomiju.

 

Ponor ugljika

Istaknimo da bi prema Pariškom sporazumu, šume trebale odigrati jednu od ključnih uloga u ublažavanju klimatskih promjena, prije svega u uspostavi ravnoteže između emisija i uklanjanja stakleničkih plinova u drugoj polovici 21. stoljeća, što je glavni preduvjet da se dosegne glavni cilj, a to je da se prosječni porast temperature na globalnoj razini ograniči na znatno manje od dva stupnja C, odnosno, barem na 1,15 stupnjeva C u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

”Procijenjena prosječna količina ugljika prema FRA 2020  izvješću u drvenastoj biomasi visokih šuma i panjača Hrvatske iznosi 101 tonu po hektaru  (82 t/ha u nadzemnom dijelu i 19 t/ha u podzemnom dijelu). U sastojinama nižeg uzgojnog oblika (makije, šikare, šibljaci i garizi) procjenjuje se da ukupna biomasa sadrži ugljika oko 21 t/ha”, objasnili su za portal Direktno te dodali:

”Šumski ekosustavi imaju vrlo značajnu ulogu u ugljikovom ciklusu, naročito u sposobnosti uklanjanja ugljikovog dioksida iz atmosfere pomoću procesa fotosinteze. Da bi nastao jedan kubični metar drvne zalihe u našim šumama, potrebno je oko 1,6 tona ugljikovog dioksida iz zraka. Ako uzmemo da je godišnji tečajni prirast oko 10 milijuna m3, to znači da se godišnje procesom fotosinteze asimilira oko 16 milijuna tona ugljikovog dioksida iz atmosfere (šume kojima gospodare HŠ d.o.o., asimiliraju 11,8 milijuna tona)”.

Napomenimo, da se jedan dio uklonjenog ugljikovog dioksida vraća nazad u atmosferu procesom sagorijevanja drveta kao energenta, kroz procese raspadanja organske materije ili uslijed prirodnih nepogoda (požari i dr.) i taj dio se uračunava u emisije stakleničkih plinova, no jedan dio ostaje trajno ugrađen kroz pohranu ugljika u pohraništa i taj dio, rekli su nam, zovemo ponorom ugljika.

”Održivo gospodarenje šumama omogućava da se trajno događa ponor ugljika, odnosno, da je u bilanci uklonjenog i emitiranog ugljikovog dioksida, uklonjeni uvijek veći”.

Kroz sustav održivog gospodarenja, Hrvatske šume dale su puno veći doprinos u pohrani ugljika od samog današnjeg udjela u ukupnoj površini šuma Republike Hrvatske. Više od 80 posto ukupnog spremnika ugljika može se pripisati redovitom i stručnom provođenju radova gospodarenja šumama od strane Hrvatskih šuma, a prepoznati su kao aktivnosti koje doprinose ublažavanju klimatskih promjena (pošumljavanje, konverzija i rekonstrukcija šuma, njega sastojina, prorjeđivanje, zaštita šuma od požara bolesti i štetnika itd.).

Jedna od aktivnosti koje Republika Hrvatska, s ciljem ublažavanja klimatskih promjena, planira provoditi u narednom razdoblju je i sadnja više od milijun dodatnih stabala godišnje do 2030. godine, kako bi se anulirale emisije stakleničkih plinova iz vozila kojima na odmor u Hrvatsku dolaze turisti.

”Uz obavljanje svojih redovitih aktivnosti na održivom gospodarenju šumama, Hrvatske šume su jedan od ključnih dionika na provedbi ovoga projekta”, zaključili su iz Hrvatskih šuma .

Što vi mislite o ovoj temi?