Pratite nas

Naši u svijetu

Hrvatske zastave: Pogledi djeteta iz ‘hrvatske dijaspore’

Objavljeno

na

foto: Ivan Grbešić, privatni arhiv

Nedavno su ponovno započele rasprave o hrvatskim zastavama. Kao dijete iz “hrvatske dijaspore”, “povijesna hrvatska zastava” ima posebno značaj / značenje…

Odrastajući u hrvatskim zajednicama diljem Kanade, povijesna hrvatska zastava općenito je stajala pokraj oltara naših hrvatskih katoličkih crkava i na pozornicama naših hrvatskih dvorana, a visjela je u hrvatskim sportskim centrima i parkovima. Bila je to zastava pod kojom sam prvi put izveo hrvatski folklor i grb koji sam nosio na prsima kad sam zabio prvi gol u nogometu, piše Ivan Grbešić.

Bila je to zastava koja je visjela ispred naših gradskih skupština u Kanadi dok smo slavili našu hrvatsku baštinu i prosvjedovali protiv komunizma u Jugoslaviji. Bila je to zastava kojom smo mahali kada smo tražili pravo na samoopredjeljenje i hrvatsku domovinu neovisnu od Jugoslavije, a potom i marširajući i protestirajući protiv agresije srpske i jugoslavenske narodne armije i rata koji je se u ranim devedesetima vodio protiv Hrvatske.

To je bila povijesna hrvatska zastava koja se radosno mahala ulicama diljem Hrvatske nakon prvih višestranačkih izbora održanih u svibnju 1990. Povijesni hrvatski grb (prvo bijelo polje) zamijenio je komunističku crvenu zvijezdu na zastavi “Socijalističke Republike Hrvatska “koja je vijorila ispred Hrvatskog sabora u srpnju 1990. godine. Bila je to i zastava koja je ispunjavala polja Norvala kada su desetke tisuća Hrvata dočekali dr. Franju Tuđmana u Kanadi u rujnu 1990. godine.

Povijesna hrvatska zastava i grb predstavlja (a) Hrvate iz cijelog svijeta (uključujući one iz današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine) koji su sanjali o neovisnoj, demokratskoj i suverenoj Hrvatskoj i (b) njihovu borbu za taj san.

Moj prvi nastup gdje sam svirao tamburicu i plesao kolo u Hrvatskom centru u Sudbury (Kanada)

Hrvatska vlada usvojila je sadašnju državnu zastavu i grb Republike Hrvatske u prosincu 1990. godine. Osim što je zadržala tradicionalni šahovnicu (s crvenim poljem), dodata je kruna koja predstavlja pet hrvatskih povijesnih regija – Hrvatska, Dubrovnik, Dalmacija, Istra i Slavonija.

Dok se novi grb (a posebno “kruna”) u početku susreo s mješovitim osjećajima (uključujući i onih rođeni izvan granica Republike Hrvatske koji su se osjećali isključenim kao ravnopravni članovi hrvatske obitelji), Hrvati diljem svijeta su se radovali nakon priznanja neovisne Hrvatske, a Hrvati u RH i izvan nje s ponosom ističu lijepu hrvatsku himnu, grb i zastavu kao simbole hrvatske državnosti i vezu između nove države i njezinog naroda.

Hrvatska katolička župa u Norvalu (Kanada) ponosno ističe državne zastave Kanade i Republike Hrvatske, povijesnu hrvatsku zastavu i zastavu Vatikana

Bez obzira na osjećaj nejednakosti koju osjećaju mnogi članovi hrvatske obitelji koji žive u inozemstvu, što je dodatno pogoršano tijekom godina – posebice jer se odnosi na prepreke koje se nameću Hrvatima koji žive u inozemstvu u dobivanju hrvatskog državljanstva i ostvarivanju prava glasovanja – imaju i nastavljaju pokazivati ​​poštovanje koje se očekuje prema državnoj zastavi i grbu Republike Hrvatske.

Iako bi bilo najbolje (iz perspektive jedinstva) imati jednu hrvatsku zastavu i grb koji bi predstavljali hrvatsku državu i hrvatski narod gdje god se nalazili, to nije naša trenutna stvarnost, a Hrvatska i hrvatski narod imaju važnija pitanja za riješavati. Uvođenje promjena u zakonu o hrvatskom državljanstvu (koje se trenutno nalazi pred Hrvatskim saborom) i hrvatskom izbornom zakonu (kako bi se omogućilo glasovanje poštom ili elektroničkim glasovanjem) svakako bi bili važni koraci prema jedinstvu, kao i rasvjetljavanje prošlosti i zločina koje je počinio komunistički režim – čak i više od jedne jedinstvene hrvatske zastave i grba.

U našim hrvatskim zajednicama u Kanadi povijesna hrvatska zastava često stoji uz zastavu Republike Hrvatske jer su oboje legitimni simboli hrvatskog naroda.

Napomena: zbog jasnoće i izbjegavanja manipulacija i dezinformacija, upotreba povijesne hrvatske zastave i grba nema nikakve veze sa zastavom i simbolima koje je ustaški režim koristio tijekom Drugog svjetskog rata, uključujući i slovo “U” u gorenjem lijevom kutu od njegove zastave i slovo “U” iznad i oko šahovnice. Austrijsko Federalno ministarstvo unutarnjih poslova nedavno je proširilo popis zabranjenih političkih simbola na dva ustaška simbola – a ne na povijesne hrvatske simbole na koje je nekoliko medija u Hrvatskoj pogrešno upućivalo.

Ivan Grbešić/Kanada

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

U dijaspori HDZ uvjerljivi pobjednik, SDP nije niti prešao izborni prag

Objavljeno

na

Objavio

Prema prvim privremenim rezultatima u dijaspori je uvjerljivu pobjedu odnio HDZ (52,05 posto), a slijede ga koalicija Hrast – Pokret za uspješnu Hrvatsku, HKS, HSP dr. Ante Starčević i Ujedinjeni hrvatski domoljubi s 11,77 posto, SDSS s 9,50 posto te Bruna Esih – Zlatko Hasanbegović: Neovisni za Hrvatsku i HSP 7,51 posto, dok SDP s 3,90 posto nije ni prešao izborni prag.

Najviše preferencijalnih glasova u HDZ-u je dobila Željana Zovko (73,47 posto), u Hrastu Ruža Tomašić (78,09 posto), SDSS-u Milorad Pupovac (52,71 posto), a Željko Glasnović u Neovisnima i HSP-u. Tonino Picula je dobio najviše glasova među SDP-om (29,1 posto).

HDZ je u BiH sa 75,35 posto odnio uvjerljivu pobjedu, a slijede ga Hrast (9,25) i Neovisni za Hrvatsku i HSP (5,40 posto). Najviše su preferencijalnih glasova među njima osvojili Željana Zovko, Ruža Tomašić i Željko Glasnović.

HDZ je također odnio pobjedu i u Crnoj Gori (44,16 posto), a slijede ga SDP sa 17,50 posto, Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti te Hrast, svaki 6,66 posto, dok su Neovisni za Hrvatsku osvojili 5,83 posto. Što se tiče preferencijalnih glasova, najviše su ih iz tih stranaka redom osvojili Dubravka Šuica, Tonino Picula, Martina Bienenfeld, Ruža Tomašić, dok su Bruna Esih, Željko Glasnović i Zlatko Hasanbegović s liste Neovisnih za Hrvatsku i HSP-a podijelili prvo mjesto.

U Australiji je pobjedu odnio Hrast s 33,41 posto glasova, a slijede ga Neovisni s 29,59 posto i HDZ s 19,89 posto. Najviše preferencijalnih glasova među njima su osvojili Ruža Tomašić, Bruna Esih i Karlo Ressler.

U Irskoj je pobjedu odnio Živi zid (23,07 posto), a slijedi ga SDP (17,30 posto), Lista Mislava Kolakušića (13,46 posto), Možemo!-politička platforma, Nova ljevica, ORaH (11,53 posto), HSS, Glas, IDS, HSU, PGS, Demokrati, Laburisti (7,69 posto) i Most (5,76 posto).

Među njima su najviše preferencijalnih glasova osvojili Tihomir Lukanić, Biljana Borzan, Mislav Kolakušić, Tomislav Tomašević, dok su Valter Flego i Anka Mrak Taritaš osvojili jednak broj glasova kod HSS-a, Glas-a, IDS-a, HSU-a, PGS-a, Demokrata i Laburista, a Ivan Prskalo i Božo Petrov su osvojili jednak broj preferencijalnih glasova kod Mostovaca.

Start Dalije Orešković odnio je pobjedu u Indiji (40 posto), a slijede ga Bandić Milan 365, HDZ i Zelena lista, svaki s 20 posto. Orešković i Bojan Glavašević osvojili su jednak broj preferencijalnih glasova u Startu, Martina Bienenfeld u Stranci rada, dok nitko od kandidata nije osvojio preferencijalne glasove u HDZ-u i Zelenoj listi.

U Japanu je pobjedu odnio SDP (35,29 posto), slijedi ga HDZ (23,52 posto), a 5,88 posto dijele redom BM 365, Neovisni za Hrvatski i HSP, HNS, HSS, Glas, IDS, HSU, PGS, Demokrati, Laburisti, Most, Pametno, Unija Kvarnera i Živi zid. Najviše su preferencijalnih glasova kod SDP-a i HDZ-a dobili Tonino Picula i Karlo Ressler.

U Kini su HDZ i Start osvojili jednak broj glasova (28,57 posto), a slijede ih HSS, Neovisna lista Mislava Kolakušića i Pametno, Unija Kvarnera koji dijele postotak od 14,28. Najviše preferencijalnih glasova kod HDZ-a i Starta osvojili su Tomislav Sokol i Dalija Orešković.

SDP je, osim u Japanu, pobjedu odnio u Belgiji, Indoneziji, Kataru, Nizozemskoj i Rusiji. U Češkoj je pobjedu odnijela koalicijska lista Možemo!, Nova ljevica, ORaH. Marijana Petir odnijela je pobjedu u Sjevernoj Makedoniji.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Poruka iseljeništvu: Sad je idealno vrijeme za ulaganje u hrvatski turizam

Objavljeno

na

Objavio

„Predstavnici dijaspore svojim su povratkom donijeli znanje, transfer tehnologije, moderne metode poslovanja i najbolje prakse u turističkom sektoru iz cijelog svijeta. Danas ovdje govorimo o iseljenicima u turizmu, ali želimo potaknuti suradnju i sudjelovanje dijaspore u svim strateškim sektorima hrvatskoga gospodarstva. HGK u cijelom tom procesu želi biti središnja kontaktna točka, oslonac i partner svim predstavnicima svoje dijaspore koji traže poslovne prilike i mogućnosti“, istaknuo je Ivan Barbarić, potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU na drugoj Međunarodnoj konferenciji „Iseljenički turizam“ održanoj u Splitu.

Ravnatelj Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva Marin Sopta poručio je da konferencija simbolizira jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske. „Upućujemo na veliki gospodarski potencijal dijaspore i potrebu za snažnijim ulaganjima iseljenika. Ako otvorimo svađu između današnjice i prošlosti, u opasnost smo da izgubimo budućnost. To mora biti na umu svima koji stvaraju podjele u hrvatskom društvu. Te nas teme emocionalno i psihički iscrpljuju, zato smo se mi odlučili gledati u budućnost“, naglasio je Sopta, dodavši da Vlada treba uključiti dijasporu u strategiju razvoja države.

Zvonko Milas, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH, kazao je kako se kao zemlja mijenjamo i napredujemo, ali nedovoljno brzim tempom. „Vi ste ti koji moraju potpomoći taj proces koji ne priznaje instant-rezultate. Zajedno možemo napraviti mnogo, a zadovoljstvo nakon što uspijemo nadjačat će sve negativno što smo putem doživjeli. Ova konferencija izvrsna je za one koji traže svoje prilike za investicije u jednoj od najpropulzivnijih grana hrvatskoga gospodarstva – turizmu“, izjavio je Milas.

Državni tajnik u Ministarstvu turizma Tonči Glavina poručio je kako je sad pravo vrijeme za povratak i investicije u Hrvatsku. „Tko se danas odvaži napraviti korake u tom smjeru, imat će od toga mnogo koristi. U životu ne vrijede samo materijalne stvari; važna je i kvaliteta života i osjećaj da ste dijelom zajednice, a u Hrvatskoj to itekako možete ostvariti“, kazao je Glavina koji je i sam povratnik i SAD-a.

Predsjednik Uprave PwC Hrvatska John Gašparac govorio je o perspektivama hrvatskog turizma. „Izazovi u turizmu ujedno su i prilike. Turizam je biznis koji živi na emocijama i iskustvima. Možemo govoriti o brojkama, ali taj je faktor ključan. Moramo mijenjati svoj pogled na svijet i turizam, a ako to uspijemo, onda možemo doživjeti eksponencijalan rast“, ustvrdio je Gašparac, uz napomenu da su planovi koje imamo dobri, ali da će trebati vremena da ih provedemo.

Joe Bašić osvrnuo se na rast svoje tvrtke MPG, s oko 150 ljudi danas i transferom znanja iz Kanade u Hrvatsku. „Na projektu Ultre radili smo deset godina, a danas je posjećuje više od 150.000 tisuća ljudi iz više od 150 zemalja, što je izvrsna promocija Hrvatske. Ovo je pravo vrijeme da se pokrene biznis u Hrvatskoj jer su rizici najmanji otkako smo osnovali državu. Hrvatska vas zove da se vratite i ostvarite svoje snove i poslovne ideje“, istaknuo je Bašić.

Marion Duzich, vlasnik i direktor Waterman Svpetrvs hotela na Braču, naglasio je da se u biznisu sve svodi na kvalitetan proizvod i kvalitetne ljude. „Naravno, bitno je i da vas za tu kvalitetu plate. Ja sam se u Hrvatsku došao praktički umiroviti – nisam ni znao gdje je Brač, a na kraju sam tu uložio u turizam jer vjerujem u ovu zemlju i ove ljude. Nije lako poslovati u Hrvatskoj. Ima loših dana, potrošio sam mnogo novca i živaca, ali danas imam 600 radnika. Sad nas muči problem radne snage, to nam uzima mnogo vremena“, kazao je Duzich i pozvao Vladu da olakša uvoz stranih radnika.

Tijekom ove dvodnevne konferencije bit će prezentirane uspješne priče povratnika koji su uložili u hrvatski turizam, a razgovarat će se i o brendiranju Hrvatske, investicijama u turističke niše poput zdravstvenog i kulturnog turizma te o inovacijama u turizmu. (hia)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari