Pratite nas

Naši u svijetu

Hrvatske zastave: Pogledi djeteta iz ‘hrvatske dijaspore’

Objavljeno

na

foto: Ivan Grbešić, privatni arhiv

Nedavno su ponovno započele rasprave o hrvatskim zastavama. Kao dijete iz “hrvatske dijaspore”, “povijesna hrvatska zastava” ima posebno značaj / značenje…

Odrastajući u hrvatskim zajednicama diljem Kanade, povijesna hrvatska zastava općenito je stajala pokraj oltara naših hrvatskih katoličkih crkava i na pozornicama naših hrvatskih dvorana, a visjela je u hrvatskim sportskim centrima i parkovima. Bila je to zastava pod kojom sam prvi put izveo hrvatski folklor i grb koji sam nosio na prsima kad sam zabio prvi gol u nogometu, piše Ivan Grbešić.

Bila je to zastava koja je visjela ispred naših gradskih skupština u Kanadi dok smo slavili našu hrvatsku baštinu i prosvjedovali protiv komunizma u Jugoslaviji. Bila je to zastava kojom smo mahali kada smo tražili pravo na samoopredjeljenje i hrvatsku domovinu neovisnu od Jugoslavije, a potom i marširajući i protestirajući protiv agresije srpske i jugoslavenske narodne armije i rata koji je se u ranim devedesetima vodio protiv Hrvatske.

To je bila povijesna hrvatska zastava koja se radosno mahala ulicama diljem Hrvatske nakon prvih višestranačkih izbora održanih u svibnju 1990. Povijesni hrvatski grb (prvo bijelo polje) zamijenio je komunističku crvenu zvijezdu na zastavi “Socijalističke Republike Hrvatska “koja je vijorila ispred Hrvatskog sabora u srpnju 1990. godine. Bila je to i zastava koja je ispunjavala polja Norvala kada su desetke tisuća Hrvata dočekali dr. Franju Tuđmana u Kanadi u rujnu 1990. godine.

Povijesna hrvatska zastava i grb predstavlja (a) Hrvate iz cijelog svijeta (uključujući one iz današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine) koji su sanjali o neovisnoj, demokratskoj i suverenoj Hrvatskoj i (b) njihovu borbu za taj san.

Moj prvi nastup gdje sam svirao tamburicu i plesao kolo u Hrvatskom centru u Sudbury (Kanada)

Hrvatska vlada usvojila je sadašnju državnu zastavu i grb Republike Hrvatske u prosincu 1990. godine. Osim što je zadržala tradicionalni šahovnicu (s crvenim poljem), dodata je kruna koja predstavlja pet hrvatskih povijesnih regija – Hrvatska, Dubrovnik, Dalmacija, Istra i Slavonija.

Dok se novi grb (a posebno “kruna”) u početku susreo s mješovitim osjećajima (uključujući i onih rođeni izvan granica Republike Hrvatske koji su se osjećali isključenim kao ravnopravni članovi hrvatske obitelji), Hrvati diljem svijeta su se radovali nakon priznanja neovisne Hrvatske, a Hrvati u RH i izvan nje s ponosom ističu lijepu hrvatsku himnu, grb i zastavu kao simbole hrvatske državnosti i vezu između nove države i njezinog naroda.

Hrvatska katolička župa u Norvalu (Kanada) ponosno ističe državne zastave Kanade i Republike Hrvatske, povijesnu hrvatsku zastavu i zastavu Vatikana

Bez obzira na osjećaj nejednakosti koju osjećaju mnogi članovi hrvatske obitelji koji žive u inozemstvu, što je dodatno pogoršano tijekom godina – posebice jer se odnosi na prepreke koje se nameću Hrvatima koji žive u inozemstvu u dobivanju hrvatskog državljanstva i ostvarivanju prava glasovanja – imaju i nastavljaju pokazivati ​​poštovanje koje se očekuje prema državnoj zastavi i grbu Republike Hrvatske.

Iako bi bilo najbolje (iz perspektive jedinstva) imati jednu hrvatsku zastavu i grb koji bi predstavljali hrvatsku državu i hrvatski narod gdje god se nalazili, to nije naša trenutna stvarnost, a Hrvatska i hrvatski narod imaju važnija pitanja za riješavati. Uvođenje promjena u zakonu o hrvatskom državljanstvu (koje se trenutno nalazi pred Hrvatskim saborom) i hrvatskom izbornom zakonu (kako bi se omogućilo glasovanje poštom ili elektroničkim glasovanjem) svakako bi bili važni koraci prema jedinstvu, kao i rasvjetljavanje prošlosti i zločina koje je počinio komunistički režim – čak i više od jedne jedinstvene hrvatske zastave i grba.

U našim hrvatskim zajednicama u Kanadi povijesna hrvatska zastava često stoji uz zastavu Republike Hrvatske jer su oboje legitimni simboli hrvatskog naroda.

Napomena: zbog jasnoće i izbjegavanja manipulacija i dezinformacija, upotreba povijesne hrvatske zastave i grba nema nikakve veze sa zastavom i simbolima koje je ustaški režim koristio tijekom Drugog svjetskog rata, uključujući i slovo “U” u gorenjem lijevom kutu od njegove zastave i slovo “U” iznad i oko šahovnice. Austrijsko Federalno ministarstvo unutarnjih poslova nedavno je proširilo popis zabranjenih političkih simbola na dva ustaška simbola – a ne na povijesne hrvatske simbole na koje je nekoliko medija u Hrvatskoj pogrešno upućivalo.

Ivan Grbešić/Kanada

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Nastavljen pilot projekt ‘Korijeni’

Objavljeno

na

Objavio

Razigrano i veselo, kroz igru i dječju radost koja mami osmjeh, mladi su tako predstavili svoje škole kao i prirodne i kulturne ljepote krajeva u kojima žive. Ovo je još jedan dokaz uspješnosti ideje i realizacije projekta “Korijeni” koji okuplja hrvatske osnovnoškolce  iz cijeloga svijeta. Stoga ne čudi i nazočnost više uposlenika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH,Ivana Loze, Lare Herceg i Katarine Živković, koji budno prate svaki korak i vesele se zajedničkom uspjehu ovoga projekta na opće zadovoljstvo domovinske i iseljene Hrvatske.

Piše: Anto PRANJKIĆ

Pilot projekt Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske “Korijeni” nastavljen je 18. listopada susretom učenika osnovnih škola putem videoknferencije. Ovom prigodom na ovaj način umrežene su Osnovna škola Mitnica iz Vukovara, Hrvatski školski centar Miroslav Jrleža iz Pečuha i Osnovna škola Marina Držića Buna Mostar. 

Posebno zadovoljstvo izazvalo je uključenje i Hrvatske nastave u Geelongu u Australiji. Ovaj prelijepi događaj svojom nazočnošću, javljaju iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske preko svoje faceboook stranice, i time podržali cijeli projekt, generalni konzul RH u Pečuhu Drago Horvat i generalni konzul RH u Mostaru dr.sc. Marko Babić.

Razigrano i veselo, kroz igru i dječju radost koja mami osmjeh, mladi su tako predstavili svoje škole kao i prirodne i kulturne ljepote krajeva u kojima žive. Ovo je još jedan dokaz uspješnosti ideje i realizacije projekta “Korijeni” koji okuplja hrvatske osnovnoškolce  iz cijeloga svijeta.

Stoga ne čudi i nazočnost više uposlenika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH,Ivana Loze, Lare Herceg i Katarine Živković, koji budno prate svaki korak i vesele se zajedničkom uspjehu ovoga projekta na opće zadovoljstvo domovinske i iseljene Hrvatske..

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

‘Ako Hrvati žele bolje upoznati sami sebe, trebaju upoznati i svoju dijasporu!’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Snježana Radoš, Nada Pritisanac Matulich

ODRŽANA 2. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA „DIJASPORA I DOMOVINA“

U Zagrebu 10. i 11. listopada u prostorima Gradske vijećnice održana je 2. Međunarodna konferencija „Dijaspora i Domovina“ pod organizacijom Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva, uz suorganizatore International Metropolis Project te Centra za kulturu i informacije Maksimir. Glavni cilj konferencije je upoznavanje različitih strategija i vrsta programa koji će osnažiti povezanost hrvatskog iseljeništva i Domovine te istražiti i definirati postojeće odnose između dijaspore i njihovih zemalja podrijetla i obrnuto.

Na svečanom otvorenju konferencije sudjelovalo je oko 100 sudionika među kojima su bili brojni visoki uzvanici, predavači, profesori, studenti i drugi gosti. Sudionike konferencije pozdravili su državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvatske izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, hrvatska zastupnica u parlamentu Europske Unije Ruža Tomašić, izaslanica predsjednice Republike Hrvatske Mirjana Hrga, zamjenica gradonačelnika grada Zagreba Olivera Majić te predsjednik saborskog odbora Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske Božo Ljubić. Na konferenciji su kao predavači gostovali i brojni diplomatski izaslanici, među kojima treba izdvojiti predavanje veleposlanika Izraela Nj. E. gosp. Ilana Mora te diplomatske delegacije i veleposlanike Indije, Grčke, Crne Gore, Bugarske, Kosova, Čilea, Sjeverne Makedonije te Turske.

„Nismo savršeni ali zajedno možemo učiniti čuda“, izjavila je Mirjana Hrga prilikom otvorenja konferencije na što su nadovezali članovi organizacijskog i programskog odbora konferencije Dr. Marin Sopta i Howard Duncan: „Uvijek će postojati elementi koji će nas pokušati razdvojiti, a mi te elemente moramo nadjačati. Jedna cijela Hrvatska živi izvan Republike Hrvatske, konačno je vrijeme da se povežemo!“.

Posebno ćemo izdvojiti i isječak govora Ruže Tomašić: „Ako hrvati žele bolje upoznati sami sebe, trebaju upoznati i svoju dijasporu!“ te izjavu veleposlanika Izraela: „Izrael ima posebnu priču odnosa domovine i njezine dijaspore, ali smo ipak po mnogočemu slični. Siguran sam da Hrvatska i Izrael mogu međusobno učiti jedni od drugih kako bi se poboljšao odnos prema iseljenicima.“

Nakon svečanog otvorenja i održanih prvih tematskih izlaganja, sudionici prvog dana konferencije uputili su se na razgledavanje i svečani ručak unutar Hrvatskog sabora, a kasnije su se nastavili neformalno družiti i u večernjim satima. Poslije završetka drugog dana konferencije u završnim govora Marin Sopta i Howard Duncan sudionicima su poručili sljedeće: „Svi smo ovdje zato što imam veliko srce prema dijaspori, a vidimo i u kojim problemima se odnosi Dijaspore i Domovine nalaze. Aktivirajte se i započnimo jednu lijepu mrežu suradnje, a neka nam dugoročni i krajnji cilj bude samo jedno: povratak naših iseljenika u RH, pogotovo onih mladih“.

Mihovil Rora

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari