Pratite nas

Događaji

Hrvatska se nije iskazala, zato će mu se Hercegovina odužiti: Na dočeku Marina Čilića u Međugorju očekuje se 100 000 ljudi!

Objavljeno

na

Marin Čilić, kako smo već pisali, vratio se u Hrvatsku, u ‘glavni grad svih Hrvata’, metropolu Zagreb, dočekao ga je najpoznatiji zagrebački blefer, gradonačelnik Milan Bandić i šačica odanih navijača, ni traga onoj euforiji kakvu smo doživjeli kada se u Hrvatsku, a pogotovo u Split, vratio 2001. nakon osvojenog Wimbledona Goran Ivanišević, kada je, podsjetimo, na splitskoj rivi najboljeg hrvatskog tenisača svih vremena dočekalo preko 150 000 fanatičnih navijača. Pobjednik US Opena i sportaš koji je Hrvatskoj osigurao opstanak u Svjetskoj skupini zaslužio je više.

Koji je tome razlog i što se dogodilo s Hrvatskom u posljednjih 13 godina,  kamo se onaj zanos iz devedesetih izgubio, je li zapravo Hrvatska izgubila svoj identitet samom činjenicom da su kontrolu nad medijima, nad dijelom politike, društva, hrvatskih tvrtki, gotovo svega što je nekoć vrijedilo u Hrvatskoj, preuzeli psi rata, ratni profiteri, Soroseva plaćena mladunčad i komunističke sablasti izgubljene u maglama Kumrovca? Kažu komunizma nema u Hrvatskoj, a klanjaju se jugo-banditu u Kumrovcu, koga hrvatski sotonisti zajebavaju?

Naravno, sami smo si krivi, sami smo krivi za pitanja koja se nameću, a na koja nemamo odgovora, dopustili smo da nam upropaste državu oni koji hrvatsku samostalnost nisu mogli zamisliti ni u najgorim noćnim morama i koji su agresiju na Hrvatsku proveli bogateći se, takvih je puno, ali nisu većina u Hrvatskoj. Sjećate li se veličanstvenog dočeka Novaka Đokovića u Beogradu kada je ovaj sjajni srpski tenisač osvojio svoj prvi Grand Slam turnir, svi hrvatski mediji, pomahnitali za regijom, pisali su o tome? Zašto smo podbacili te je li pobjednik US Opena, tek drugi osvajač jednog Grand Slam turnira za Hrvatsku, zaslužio više? Čilića je dočekalo šačica navijača, svaka čast njima, međutim, naši bijednici su se osramotili. Kakvu su dobrodošlicu Marinu Čiliću pripremili Josipović i Milanović?

Sutra se u Međugorju priprema spektakularni doček Marinu Čiliću, očekuje se između 70 000 i 100 000 ljudi, Hercegovina sasvim sigurno neće, kao što je to učinila Hrvatska, izdati najbolje što ima, ili jedno od najboljeg. I dok Hercegovina očekuje Čilića s nestrpljenjem hrvatski psi rata, medijsko-politička mafija, bijesni štakori komunizma, podivljali su nakon što se saznalo tko je pozvan na Čilićev doček, a pozvani su SVI ljudi dobre volje, pa onda i Marko Perković Thompson, s kojim je spektakl, naravno, zajamčen.

Poučen iskustvom iz Hrvatske, tjedan dana nakon trijumfa u New Yorku, Marinu Čiliću bi bilo najbolje da uzme pehar u jednu, kartu u drugu ruku te zajedno s djevojkom iz ove moralne kaljuže trajno pobjegne u Hrvatsku – u Hercegovinu. Danas je Hercegovina više Hrvatska nego što je to Hrvatska ikada u posljednjih petnaestak godina bila,. u inat hrvatskim komunistima i bošnjačkim fundamentalistima, džihadistima, poput onih koji bi zabranjivali predsjedniku stranke koja je spasila Bosnu i Hercegovinu da uopće dolazi u tu istu, islamskim ekstremizmom i velikosrpskim fašizmom uništenu. državu.

Autor: Tinolovka-News

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Večer prijatelja tuzlanskih Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

10. srpnja upriličena je Večer prijatelja kao zahvala svima onima koji su pomagali izgradnju velikog i vrlo značajnog projekta za tuzlanske Hrvate. Nije se krila posebna zahvalnost Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija je potpora uistinu mnogo pomogla realizaciji projekta. Ovom je prigodom Žana Ćorić izaslanica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, inače vrlo draga gošća ovdašnjih Hrvata, kazala kako će Ured i u budućnosti nastaviti podupirati kulturne projekte na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. U riječi gospođe Ćorić ne može se posumnjati, jer toliki već implementirani projekti služe kao činjenica velike potpore Vlade RH svojim sunarodnjacima u BiH.

Povijest bilježi kako su se franjevci Vrhbosanske Nadbiskupije na području sadašnje Bosne najprije doselili u Srebrenicu i tamo izgradili svoj samostan. Širili su se polako i sigurno, a kako su se širili oni, tako se širilo i kršćanstvo. Brzo su naselili i područje Soli ili danas Tuzle, gdje su kasnije također izgradili svoj samostan.

Danas u Tuzli egzistira Franjevački samostan svetih Petra i Pavla, a čiji je prostor, pored održavanja vjerskih sadržaja, i mjesto kulturnih i svih drugih za Hrvate značajnih događanja. Tako su tuzlanski franjevci uz svoj puk pokrenuli i Hrvatski kulturni centar “Sveti Franjo”. A svaka organizacija, pogotovo ona tipa kao što je ova tuzlanska, ima i svoje prijatelje, koji pomažu kad je potrebno. Čine to uvijek kad god zatreba.

Tim povodom 10. srpnja upriličena je Večer prijatelja kao zahvala svima onima koji su pomagali izgradnju velikog i vrlo značajnog projekta za tuzlanske Hrvate. Nije se krila posebna zahvalnost Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija je potpora uistinu mnogo pomogla realizaciji projekta.

Ovom je prigodom Žana Ćorić izaslanica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, inače vrlo draga gošća ovdašnjih Hrvata, kazala kako će Ured i u budućnosti nastaviti podupirati kulturne projekte na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. U riječi gospođe Ćorić ne može se posumnjati, jer toliki već implementirani projekti služe kao činjenica velike potpore Vlade RH svojim sunarodnjacima u BiH.

Bila je ovo prigoda da se nazočnima obrati i donedavni gvardijan Franjevačkog samostana u Tuzli, svugdje rado viđeni, fra Mario Divković, koji je započeo izgradnju i cijeli projekt predao u ruke novom gvardijanu fra Željku Nikoliću.

Cijelom događaju bio je nazočan i vidno radostan predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BIH dr. Dragan Čović s najbližim suradnicima te novoizabrani predsjednik Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” dr. Nikola Čiča, inače rođeni Tuzlak. Među gostima smo mogli vdiejti i Gradonačelnika Tuzle Jasmina Imamovića i premijera Županije Posavske Đuru Topića.

Piše: Anto PRANJKIĆ

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Na Plehanu postavljen kamen temeljac za novi samostan

Objavljeno

na

Objavio

Kardinal Puljić je posebno istaknuo potrebu zajedničkog djelovanja Crkve i vlasti na zauzimanju za izgradnju  i obnovu svih porušenih krajeva, a prigodom postavljanja kamena temeljca bili su nazočni predstavnici najviših organa vlasti hrvatskog naroda predvođeni predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem. Među nazočnima našli su se i predstavnici Vlade RH predvođeni izaslanikom premijera Andreja Plenkovića državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za obnovu  i stambeno zbrinjavanje Nikolom Mažarom. Ovom događaju bili su nazočni i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji ulažu velike napore kako bi Hrvatima u bIh život učinili lakšim i ljepšim

Piše: Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

Cijela bosanska Posavina svojevrsni je simbol patnji i stradanja hrvatskoga naroda kroz, kako onu stariju, tako i noviju, burnu povijest ovog naroda.  Katoličanstvo na ovo područje donijeli su franjevci u srednjem vijeku, a čuvali su ga zajedno sa svojim pukom u svim vremenima života u svojoj Posavini. Istina, uz velike žrtve pogotovo one u Drugom svjetskom i posljednjem Domovinskome ratu, u kojem su kuće razorene a vjernici raseljeni diljem svijeta. Prvi franjevački samostan na ovom području izgrađen je 1874. godine. Samostan, crkva svetoga Marka i cijeli kraj  bili su mjesta okupljanja i zajedništva ovdašnjih posavskih Hrvata-katolika. U onim teškim vremenima Drugoga svjetskoga rata kada su mnogobrojni muškarci završavali svoje ovozemne živote kod Burića štale i na Bleiburgu, ali i tijekom i poslije Domovinskoga rata, plehanski vjernici okupljali su se oko svojih fratara i pouzdavali se  u Božju Providnost. Tu vjeru nisu izgubili niti 2. srpnja 1992. godine kada je neprijateljska vojska s dvije tone eksploziva porušila ljepoticu ovoga kraja- crkvu Svetoga Marka. Prigodom miniranja stradao je i samostan izgrađen 1932. godine. Ljudi su teškom mukom i gorčinom u srcu napuštali ognjišta, ali svoj Plehan nisu zaboravili. Prvi se vratio fra Ivan Ćurić i kao njegovi predčasnici, fratri u srednjem vijeku, na Plehanu počeo graditi novi vjernički život. Danas tamo živi oko 90 Hrvata, a prije rata bilo ih je preko osam tisuća.

Počinje gradnja samostana na Plehanu, srušenog 1992.

U ponedjeljak 8. srpnja ove godine bilo je posebno svečano na Plehanu. Uzoriti Vinko kardinal Puljić, Nadbiskup Vrhbosanski blagoslovio je gradilište i kamen temeljac  i time simbolično započeo gradnju novog samostana. U prigodnoj homiliji kardinal Puljić nije zaboravio podsjetiti svoje vjernike kako kamen temeljac označava našega Gospodina Isusa Krista kao čvrstu stijenu na kojoj gradimo život vjere. Osvrnuo se i na žrtvu koju su podnijeli branitelji i poručio svima da iz posebnog pijeteta prema njima moramo voljeti i cijeniti ono zašto su branitelji dali svoje živote.

Kardinal Puljić je posebno istaknuo potrebu zajedničkog djelovanja Crkve i vlasti na zauzimanju za izgradnju  i obnovu svih porušenih krajeva, a prigodom postavljanja kamena temeljca bili su nazočni predstavnici najviših organa vlasti hrvatskog naroda predvođeni predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem. Među nazočnima našli su se i predstavnici Vlade RH predvođeni izaslanikom premijera Andreja Plenkovića državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za obnovu  i stambeno zbrinjavanje Nikolom Mažarom. Ovom događaju bili su nazočni i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji ulažu velike napore kako bi Hrvatima u bIh život učinili lakšim i ljepšim.

Kamen temeljac koji je ugrađen u temelj novog samostana izradio je povratnik Marko Princip a u njega je autor  ugradio i povelju o gradnji samostana. Uz veliki broj vjernika događaj su uveličali i članovi zbora župe  Rođenja BDM iz Ulica pored Brčkog, gdje je sadašnji plehanski gvardijan fra Anto Tomas službovao kao župnik i župni vikar.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari