Pratite nas

Hrvatska

Hrvatski biskupi odlučili: 20. obljetnicu Oluje će zajednički obilježiti u Kninu

Objavljeno

na

Riječki nadbiskup i predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije (HBK) za laike mons. Ivan Devčić izvijestio je novinare kako je obitelj bila glavna tema jubilarnoga 50. plenarnog zasjedanja HBK te da su hrvatski biskupi odlučili da će zajednički obilježiti 20. obljetnicu vojnoredarstvene operacije “Oluja” u Kninu, a svetu misu će, kao i na ovogodišnjoj komemoraciji na Bleiburgu, predvoditi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

>>Apel hrvatskih biskupa: Aktivirajmo se oko zabrinjavajućih demografskih pokazatelja

Mons. Devčić je istaknuo kako je bilo više razloga da zasjedanje HBK bude posvećeno problemima obitelji, a u ime hrvatskih biskupa pozvao vjernike da se odazovu na Drugi nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji koji se održava u subotu i nedjelju u Rijeci i Trsatu.

Ocijenio je kako se hrvatske obitelji nalaze u teškom stanju pa su, kako je rekao, na zasjedanju biskupi raspravljali i o demografskim problemima hrvatske države i naroda. Pozvao je na skrb za osobe s invalidnošću, kojih u Hrvatskoj, prema podatcima, ima oko 500 tisuća. Onda nije teško procijeniti koliko je hrvatskih obitelji zauzeto oko brige za invalidne osobe, napomenuo je mons. Devčić i dodao kako će se biskupije za osobe s invalidnošću zauzeti na području pastorala.

To, po riječima mons. Devčića, znači osigurati im pristup crkvi. Naglasio je i kako su biskupi raspravljali o obiteljskim sadržajima u vjeronaučnim udžbenicima te istaknuo da je sadržaj u sadašnjim udžbenicima neadekvatno raspoređen.

Podsjetio je i na pastoralno-teološke rasprave o pripremama mladeži za obiteljski život i brak.

Umirovljeni krčki biskup mons. Valter Župan istaknuo je kako su demografska pitanja bila jedan od ključnih problema o kojem je bila riječ na zasjedanju HBK. Stručnjaci tvrde kako će sredinom ovog stoljeća Hrvatska imati milijun stanovnika manje nego danas, rekao je dodavši kako će to, zbog dobne strukture pučanstva, otvoriti različita pitanja, među kojima i ono, tko će zaraditi mirovini umirovljenicima.

[ad id=”68099″]

Smatra kako demografska pitanja stoje pred svim društvenim čimbenicima, a posebice pred hrvatskim intelektualcima, koje je pozvao da u javnosti počnu govoriti o tim problemima hrvatskoga naroda.

Vojni ordinarij u BiH i izaslanik BK BiH mons. Tomo Vukšić novinarima je predstavio program pastoralnoga pohoda Svetoga oca Franje Bosni i Hercegovini te pozvao vjernike iz Hrvatske da u dođu Sarajevo pozdraviti Svetoga oca.

Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić novinare je izvijestio o aktivnostima hrvatskih biskupa, što su ih poduzeli u sklopu Godine posvećena života i Godine božanskoga milosrđa.

Biskupi su s 50. zasjedanja uputili i apel hrvatskoj javnosti kako bi se svi zajednički suočili s, kako ističu, demografskom krizom katastrofalnih razmjera.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Referendumske inicijative mogle bi i kazneno odgovarati?

Objavljeno

na

Objavio

Kuščević smatra da postoje elementi kaznene odgovornosti referendumskih inicijativa

Građanska inicijativa “Narod odlučuje” predala je 9,9 posto nevažećih potpisa, a “Istina o Istanbulskoj” je predala 11,5 posto nevažećih potpisa za raspisivanje referenduma, izvijestio je u srijedu ministar uprave Lovro Kuščević i dodao kako osobno smatra da postoje elementi kaznene odgovornosti kod obje inicijative zbog krivotvorenja potpisa.

Za svako od tri referendumska pitanja vezanih za izmjene izbornog zakonodavstva i otkazivanje Istanbulske konvencije, predano je nešto više od 40 tisuća neispravnih potpisa, među kojima je bilo duplih potpisa, nepostojećih OIB-a, preminulih i nepunoljetnih kao i potpisa osoba koje nisu hrvatski državljani, rekao je Kuščević na konferenciji za novinare predstavljajući Izvješće o provjeri broja i vjerodostojnosti prikupljenih potpisa te zakonitosti postupka njihova prikupljanja.

“Analizirajući sve nepravilnosti koje smo zatekli u ovim inicijativama, osobno mislim da ima elemenata kaznene odgovornosti zbog krivotvorenja potpisa i zlouporabe osobnih podataka”, rekao je upitan za potez Hrvatske narodne stranke (HNS), koja je danas podnijela kaznenu prijavu DORH-u protiv organizatora građanskih inicijativa kako bi se utvrdila kaznena odgovornost i sankcionirali svi koju su sudjelovali u unošenjima OIB-a preminulih osoba i stranih državljana te onih koji su kopirali liste s prošlog referenduma o braku.

Kuščević je rekao da je sada potez na policiji i DORH-u da to istraže.

Tvrtka APIS prebrojila je i provjerila gotovo milijun i 200 tisuća potpisa, a prilikom utvrđivanja njihove vjerodostojnosti bilo je, uz ostalo, važno da se potpisnik nalazi u registru birača na zadnji dan prikupljanja potpisa 27. svibnja 2018, da je točno i čitko navedeno ime potpisnika s pripadajućim OIB-om, bez križanja i nadopunjavanja. Najmlađi potpisnik rođen u ožujku 2018.

“Istina o Istanbulskoj” predala je 44.974 neispravnih potpisa, a u izvješću stoji da je među njima bilo 8000 duplih potpisa, 2594 potpisa osoba kojih nema u registru birača RH, 428 osoba nije bilo punoljetno u vrijeme prikupljanja potpisa, 158 potpisnika nije imalo hrvatsko državljanstvo, 240 osoba je preminulo prije početka prikupljanja potpisa, a 33.554 potpisa utvrđeno je neispravnim jer osobno ime na potpisnoj listi ne odgovara osobnom imenu u registru birača, unesen je neispravan OIB i sl.

“Narod odlučuje” za prvu referendumsko pitanje o izmjenama izbornog zakonodavstva predao je 40.875 neispravnih potpisa: 7488 duplih potpisa, 1844 nepostojećih OIB-a, 365 potpisanih osoba nije bilo punoljetno, a najmlađi potpisnik je rođen u ožujku 2018., 332 osobe uopće nisu bile hrvatski državljani, 120 ih je preminulo, a 30.726 potpisa je utvrđeno neispravnima.

Za drugo pitanje, koje se odnosi na odlučivanje zastupnika manjina u Saboru, predali su 40.666 neispravnih potpisa: 7443 duplih potpisa, 1807 nepostojećih OIB-a, 354 nepunoljetnih soba, 321 potpisanih nije imalo hrvatsko državljanstvo, 115 ih je preminulo i 30.626 potpisa utvrđeno je neispravnim iz drugih razloga.

“Znatan broj potpisnih lista ispunjen je istim rukopisom, čak i potpisan istim rukopisom”, rekao je ministar te dodao da su i one prihvaćene ako su imena i prezimena i odgovarajući OIB na njima bili ispravni.

Ustvrdio je i kako velik broj identičnih potpisnih lista jasno upućuje u osnovanu sumnju da su se isti podaci nedopušteno koristili u obje inicijative. “Sve uočene nepravilnosti ukazale su da Zakon o referendumu ima puno manjkavosti, da ga treba popraviti kako bi se omogućila bolja i kvalitetnija realizacija ustavnog prava građana da se izjašnjavaju neposredno na referendumu”, rekao je Kuščević najavivši zakonske izmjene već iduće godine.

Pozvao je sve zainteresirane inicijative i udruge civilnog društva da prema Ministarstvu uprave iskažu interes za kontrolu neispravnih potpisa.

Na novinarsko pitanje postoji li mogućnost da inicijative tuže Vladu ako smatraju zakinutima ili diskriminiranima, Kuščević je odgovorio kako “svatko može tužiti svakoga ako misli da je oštećen, a na sudu je da procijeni da li će se to razmatrati”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Obilježena 27. obljetnica progonstva Iločana

Objavljeno

na

Objavio

Kolonom sjećanja te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomenika “Svjetlost dolazi”, u Iloku je u srijedu navečer obilježena 27. obljetnica progonstva Iločana i stanovnika okolnih mjesta, koji su 17. listopada 1991. pod prijetnjom bivše JNA bili prisiljeni napustiti svoje domove i otići u progonstvo.

Kolona sjećanja je bila formirana od osobnih automobila u znak sjećanja na kolonu automobila, traktora, prikolica, kamiona i ostalih vozila kojima su Iločani i stanovnici Bapske, Šarengrada, Opatovca, Mohova u drugih napuštali svoje domove.

U koloni koja je 17. listopada 1991. napustila grad našlo se oko 10 tisuća Hrvata s iločkog područja, od kojih je bilo oko 4 tisuće Iločana, a ostali su bili mještani Tovarnika, Lovasa, Sotina, Bapske, Mohova, Opatovca i Šarengrada. Svi oni napustili su Ilok te preko mosta s Bačkom Palankom ušli u Srbiju odakle su u Hrvatsku ponovno ušli kod Lipovca te završili u progonstvu diljem Hrvatske.

U spomen na progonstvo i stradanje u agresiji 1991. ,vijence podno spomenika položila su i svijeće zapalila izaslanstva Grada Iloka, Vukovarsko-srijemske županije te stradalničkih i braniteljskih udruga iz Domovinskog rata.

Gradonačelnica Iloka Marina Budimir poručila je u prigodnom obraćanju kako današnji dan budi loša sjećanja, ali i zadovoljstvo što što je došlo do povratka u Ilok te je Iločanima pružena prilika da svoj grad učine još boljim mjestom za život.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari