Connect with us

HRVATSKI HELŠINSKI ODBOR – ZAČETAK ‘NEVLADINIH’ ORGANIZACIJA U HRVATSKOJ

Objavljeno

-

Devedesetih godina u Hrvatskoj Nongovernmental organizations (nevladine organizacije) i International nongovernmental organizations (međunarodne nevladine organizacije) počinju stvarati tajno financiranu mrežu kontrole medija i političke oporbe.[su_spacer]

čičak hhoPrema svemu sudeći cijela ta mreža preko koje je i Mesić uspio postati od političkog marginalca u pobjednika predsjedničkih izbora, bila je organizirana u HHO-u sa Čičkom koji je sačinjavao vrh te piramide u Hrvatskoj. Ta ekipa se naknadno povezuje sa samim vrhom ICTY Tužiteljstva preko Čička koji se volio hvaliti statusom “neformalnog glasnogovornika” tužiteljstva u RH zahvaljujući prijateljstvu sa Hartman i CDP.

Pa ga je 2000. Mesić pozvao za savjetnika, ali su se ubrzo ipak razišli ili zbog straha od preočite veze ili mogućnosti da djeluju na više frontova (mediji + politika) iako su do kraja dijelili jednake stavove.

9. veljače 1996 u Esplanadi održan je sastanak HHO i Sorosa na kojem je Soros postao je glavni financijski sponzor HHO-a. Zapisnik s tog sastanka je potpisao Drago Pilsel (savjetnik Josipovića) s napomenom u uvodu da “nije za javnost”.

Zanimljiva je “Promemorija članovima HHO-a pred razgovor s delegacijom Vijeća Europe” iz 1995. u kojoj HHO useljavanje hrvatskih vojnika u prazne stanove JNA i Srba na oslobođenim područjima tretira :

„Odbor drži da je Statutom Suda u Haagu ova aktivnost kvalificirana kao ratni zločin, pa će ubuduće inzistirati da se tako i tretira, a da se odgovornost za ovu vrstu ratnog zločina protegne od vrha do dna Ministarstva obrane.“

Najveće angažiranje HHO-a i njegovih suradnih centara u Hrvatskoj su zabilježeni u provedbi projekta pod nazivom “Krajina”. Tim projektom HHO pruža izravnu istraživačku i obavještajnu potporu Uredu tužitelja Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu, sa izvještajem iz 1996. poslanom Uredu tužitelja MKS-a u Haag i svim drugim “zainteresiranim korisnicima” u inozemstvo.

Početna novčana potpora za taj projekt bila je 130 000 $ za istraživanje Oluje i Bljeska (Mesić o Bljesku 1995 u USA ambasadi).

Sve informacije, dokumentaciju i prikupljene spoznaje, ured HHO-a trebao je obraditi i na kraju sačiniti cjelovito izvješće.

Josipović SorošNaručitelj projekta je Vijeće Europe, a financijer „Institut otvoreno društvo Georga Sorosa“. Za izradu projekta planirano je utrošiti oko 49.000 dolara, za prijevod 7.168 dolara, za prvih šest mjeseci rada 130.000 dolara, a ukupno sve iznosi oko 186.000 američkih dolara.

Indikativan je i projekt HHO-a pod nazivom “Monitoring hrvatskoga pravosuđa” budući da prilično rasvjetljava ciljeve, metode pa i skriveni smisao djelovanja ove udruge čiji je deklarativni cilj skrb o ljudskim pravima.

U financiranju projekta sudjeluju Kanada s 800.000 američkih dolara i Nizozemska s 200.000 američkih dolara, što znači da je ukupna vrijednost za infiltraciju u hrvatsko pravosuđe, prikupljanje podataka i građe i slanje na planirane svjetske adrese, posebice u Međunarodni sud u Haagu i OESS, iznosila milijun dolara.

Ima još nekoliko projekata koje je realizirao Hrvatski helsinški odbor. Uz ostale, realizirao je i projekt “Glas 99” koji se odnosi na praćenje i aktivnu pripremu birača za izbore kako bi izvršio izričit i znatan utjecaj na “demokratske i političke procese”. Voditelj tog projekta bio je Tin Gazivoda, koji poslije , nakon 2000. postaje ni manje ni više nego presjednik vijeća za nadzor tajnih službi!

Tijekom 1994. godine HHO je dobio i zajam u iznosu od 25.000 američkih dolara od „National endowment for democracy“ iz Londona za otvaranje pet promatračkih centara. Švedski helsinški odbor je 1997. godine financijski podržao HHO u iznosu od 100.000 DEM namjenski ih poslavši za Ljetnu školu 97., Monitoring ljudskih prava u Kninu i Monitoring ljudskih prava u Vukovaru. Za monitoring u Vukovaru, Švedski helsinški odbor je zahtijevao da se provede u suradnji sa Srpskim helsinškim odborom.

HHO je proveo više projekata “Škola ljudskih prava” radi praktične provedbe aktivnosti na zaštiti i unapređenju ljudskih prava. Za onu iz 1995. godine, direktor je bio, primjerice, Žarko Puhovski, a proračun je iznosio 39.330 američkih dolara.

Osim navedenih, HHO je realizirao i niz drugih projekata, tiskao je više knjiga, poput one “Srbi u Hrvatskoj jučer, danas i sutra” za što je izdvojeno 12.000 dolara, a zamolba za donaciju upućena je Microsoftu Hrvatska d.o.o.

Realizirana je i knjiga “Kristalna noć u Kostajnici” u kojoj piše o povratku devet osoba u Gornji Bijelovac 1997. godine što je izazvalo ogorčenje Hrvata, pa je došlo do fizičkog sukoba, devastiranja kuća i uništavanja imovine u Umetićima i Knezovljanima.

Tiskanje knjige o tome stajalo je 16.500 dolara, a zamolba za financiranje upućena je Microsoftu Hrvatska d.o.o. i Westminster foundation for democracy.

Za projekt “Promatračka mreža za ljudska prava” u ključnim gradovima Hrvatske radi prikupljanja informacija — u kontekstu čega je HHO utvrdio da je tijekom 1994. i 1995. godine u Hrvatskoj bilo 1500 slučajeva kršenja ljudskih prava — stajao je 205.200 dolara, iznos za funkcioniranje planiranih 19 regionalnih centara, a dopis za donaciju upućen je na National endowment for democracy.

haag_zarko_puhovski

Hrvatski helsinški odbor surađuje s drugim nevladinim organizacijama u RH i u drugim državama nastalim raspadom bivše Jugoslavije, zatim s inozemnim organizacijama USAID, NED, IRI, IOD, IHF, onda i s Vijećem Europe, institucijama UN-a, članovima State Departmenta, Uredom tužitelja Međunarodnog kaznenog suda, a najintenzivnija suradnja je s američkom organizacijom NED (National endowment for democracy), IOD-om i sa Sudom u Haagu kroz intenzivnu komunikaciju (obavijest HHO-a o odlasku skupine eksperata u Bruxelles od 2. ožujka 1994. godine na konferenciju o Sudu za ratne zločine, zatim govor Ivana Zvonimira Čička na konferenciji o Sudu za ratne zločine pod pokroviteljstvom Europskog parlamenta, Dopis Ureda tužitelja Međunarodnog suda u Haagu Hrvatskom helsinškom odboru od 21. veljače 1996. godine, Čičkov dopis glavnom tužitelju Richardu Goldstoneu, dopis glavnoj tužiteljici Louise Arbour.)

“Izvještaj State Departmenta” (Briefer: Nicholas Bruns) 13. lipnja 1997. godine u 13 sati.

Predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak je tom prilikom naveo da “nema nikakvog preokreta u hrvatskoj politici”, nakon čega je upitao “zašto SAD ne nastavi svoju oštru politiku prema Hrvatskoj”.

Proračun HHO-a rastao je iz godine u godinu. Godine 1993. iznosio je 200 tisuća američkih dolara, 1994. – 243.520 dolara, godinu poslije, dakle, 1995. iznosio je 500.000 dolara, 1996. godine – 693.220 dolara, 1997. godine – 700.000 dolara, godine 1998. – 800.000 dolara, godine 1999. također 800.000 američkih dolara.

Početnu financijsku potporu HHO je tijekom 1993. godine dobio od NED-a (National Endowment for democracy) i Sorosove fundacije uz preporuku IOD – Hrvatska o OSI-a u Budimpešti.

Isplata novčanih sredstava koja HHO dobiva od Sorosove fundacije najprije se uplaćuje u poseban fond iz kojega Soros financira sve helsinške odbore, tj. preko IHF-a u Beču, čiji je direktor Araon Rhodes, u biti tako da novčana sredstva postaju “anonimni novac” koji se daje za ljudska prava. Uz novac koji dolazi preko Beča, postoji još izravno financiranje od IOD-Hrvatska i OSI-ja iz Budimpešte.

U slučajevima transakcija preko Beča, OSI iz Budimpešte, odnosno Emily Martinez, financijska direktorica OSI-ja, HHO-u samo pošalje obavijest da im je novčani iznos odobren “Grant” i u kojem iznosu.

Osnovna strategija područja djelovanja u RH postavljena je 1993. godine, a dana 17. prosinca 1993. tu je strategiju HHO ponudio svim značajnijim inozemnim organizacijama s ciljem dobivanja financijske potpore.

U prvom navratu, materijal je dostavljen samo NED-u i u njemu je izražena želja HHO-a: “Hrvatski helsinški odbor želio bi postati trajnim partnerom National Endwomenta u poticanju razvoja slobode medija, novih časopisa i novina na području hrvatske države … s tim u vezi, Odbor predlaže trajaniji i intenzivniji kontakt između dviju institucija na obostranu korist”.

U nastavku, pod točkom 4. 1. 2 stoji: “Do konca 1995. godine u Hrvatskoj bismo željeli stvoriti potpunu promatračku mrežu u kojoj bismo u svakom od 420 administrativnih centara (općine) imali i po jednog promatrača. Tako bismo napravili mrežu za cijelu Hrvatsku preko koje bi se u svakom trenutku moglo znati što se gdje dogodilo, problemi bi se mogli sistematizirati, vršiti politički i drugi pritisak.”

Analizirajući njegovo ustrojstvo i suradnju s inozemnim organizacijama s obavještajnog i protuobavještajnog gledišta, može se s visokim stupnjem sigurnosti konstatirati da je Hrvatski helsinški odbor po tom ustrojstvu i područjima djelovanja paraobavještajna služba koja služi kao informacijski i istraživački servis inozemnim organizacijama, poglavito Sudu u Haagu, EU-u, UN-u, NED-u, USAID-u, IOD-u, IHF-u

Plaće su se u ta vremena kretale u tisućama USD pa je Čičak bio 1996. plaćen npr. 3.000 USD ! Ostali također u tisućama USD!

Gdje su tu još razni UJD-aši kao onaj Zakošek koji se danas obračunava sa Katoličkom Crkvom, doktor samoupravljanja iz 1987.? Sve u svemu to je jedna fanatastična mreža !

Pa uzmimo u obzir i pismo intelektualaca iz 1993. u kojem je izvor svih budućih podjela u RH (na lijeve i primitivne, hercegovce i normalne, ustaše i antifašiste…) u kojem sudjeluje i Ivo Banac, tata detuđmanizacije!

 

Daran Bašić/dragovoljac.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Advertisement
Komentiraj
Advertisement

Komentari