Pratite nas

Hrvatska

Hrvatski intelektualni zbor BiH: Sudjelujte u popisu pučanstva!

Objavljeno

na

U povodu predstojećeg popisa pučanstva u Bosni i Hercegovini, Hrvatski intelektualni zbor u Bosni i Hercegovini uputio je otvoreno pismo, kojim poziva na sudjelovanje u popisu pučanstva.

Otvoreno pismo prenosimo u cijelosti:

„Hrvatski intelektualni zbor u Bosni i Hercegovini poziva sve građane BiH, posebice Hrvate u BiH, Republici Hrvatskoj i dijaspori da se odazovu na popis pučanstva koji će se biti od 1. do 15. listopada ove godine.

Popis pučanstva je važan događaj, kojeg nije bilo u proteklih dvadeset i više godina, koji će svojim statističkim podacima, posebice demografskim, ne samo dati informacije o sadašnjem stanju u zemlji, nego može uvjetovati budućnost društva u BiH u cjelini, a time i hrvatskog naroda.

Hrvatski intelektualni zbor u Bosni i Hercegovini izražava zahvalnost i odaje priznanje te daje potporu svima onima koji su, na bilo koji način, radili i rade na pripremi i provedbi ovog popisa, posebice Državnom uredu Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, te brojnim udrugama i pojedincima iz hrvatskog naroda, u zemlji i inozemstvu.

Naglašavamo da popis pučanstva u BiH nije samo puka statistička i društvena pojava, nego i ustavno-pravna kategorija, kojom se izračunava udio u vlasti pripadnika tri konstitutivna naroda, nacionalnih manjina i ostalih građana u BiH, od lokalne do državne razine vlasti.

Hrvatski intelektualni zbor u Bosni i Hercegovini opetovano upozorava da u BiH nisu diskriminirani samo pripadnici „ostalih“ nego i Hrvati koji su konstitutivan narod. Vrlo je važno da se Hrvati u što većem broju odazovu popisu, jer je to ozbiljan trenutak koji traži angažman u zaustavljanju njihova obespravljivana u BiH. Zato, odazovimo se na popis pučanstva u što većem broju i iskažimo svoje domoljublje, rodoljublje i čovjekoljublje“, kaže se u otvorenom pismu Hrvatskog intelektualnog zbora BiH.

[box_light]

Pred popis pučanstva u BiH: Hrvati opstali samo na područjima pod nadzorom HVO-a

U Bosni i Hercegovini će se od 1. do 15.listopada održati prvi popis stanovništva nakon rata. Taj popis posebno će biti važan za hrvatski narod, kojem će to biti zadnja karta za zadržavanje konstitutivnosti. Prema podacima Katoličke crkve, prije rata u BiH je živjelo 760.000 tisuća Hrvata, što je činilo 17,38 posto ukupnog broja stanovništva. Međutim, danas u ovoj podijeljenoj zemlji živi samo 435.000 Hrvata, piše Slobodna Dalmacija.

 Do ovog broja došlo na osnovi popisa stanovništva koje svake godine čine svećenici tijekom obilaska svojih župa. Uskoro će se pokazati je li taj popis točan, no on na prvi mah izgleda poprilično alarmantno. Pogotovo, nakon procjena američke obavještajne CIA-e da u ovom trenutku na području BiH živi oko 3.800.000 stanovnika.

Hrvati nestali iz Sarajeva

U nedavno objavljenoj monografiji o stanju katoličkih župa u Bosni Hercegovini od 1991. do 2011.god, stoji da je s područja Federacije BiH tijekom rata protjerano 230.000 Hrvata, dok je s teritorija Republike Srpske prognano 152. 856 Hrvata. Brojke su nemilosrdne, tako se navodi da je u Dodigovu entitetu ostalo još samo 11.924 Hrvata. Najviše hrvatskog stanovništva u odnosu na popis iz 1991. god nestalo je s područja današnje Vrhbosanske biskupije, a posebno iz Sarajeva, Zenice, Kaknja, Vareša, Travnika, Bugojna, Kotor Varoša, Jablanice i Konjica.

Između ostalog navodi se da je prije rata u Travniku i Zenici živjelo više od 46.000 građana hrvatske nacionalnosti, a da ih danas nema više od desetak tisuća. Još težu sudbinu doživjeli su Hrvati u Republici Srpskoj, naime prije rata samo u Banjoj Luci i Derventi bilo ih je više od 50.000. Međutim, mora se istaknuti da su zabilježeni i povratci, ali slabi, u Federaciju se najveći broj Hrvata vratio 1996. i 1997. god..

U te dvije godine u domove se vratilo oko 24.000 ljudi hrvatske nacionalnosti, pretpostavlja se da se do danas u ovaj entitet vratilo ukupno 72.000 Hrvata, dok je na području Republike Srpske povratak bio gotovo nikakav. Tome su najviše pridonijeli konstantni napad na hrvatske povratnike, opća nesigurnost, te slaba obnova razrušenih domova.

Hrvati su se praktički uspjeli održati samo u mjestima koje je kontrolirao HVO, odnosno gdje su i prije činili natpolovičnu većinu stanovništva, a to su: Grude, Posušje, Široki Brijeg, Čitluk, Dobretići, Domaljevac, Ljubuški, Kupres, Tomislavgrad, Livno, Usora, Neum, Orašje, Kreševo, Prozor-Rama, Odžak, Žepče, Čapljina, Kiseljak i Mostar.

Zanimljivo je istaknuti da je dosta Hrvata živjelo i na području Distrikta Brčko, prije rata, prema nekim podacima malo više od 30.000 tisuća, a danas svega 13.000. Isto tako treba naglasiti kako na području 20 općina u RS nije zabilježen ni jedan povratak hrvatskog stanovništva.

Biskup Vukšić: Uvedimo židovski model i opstat ćemo

Vojni biskup msgr. dr. Tomo Vukšić bavio se demografski kretanjem Hrvata (katolika) od 1996. do danas. – Uzroci demografskog pada nalaze se u sinergiji nekoliko uzoraka. Prije svega ratna stradanja, poslije nije omogućen povratak prognanih, potom negativan prirodni prirast.

U međuvremenu je počelo i iseljavanje iz ekonomskih razloga. Treba stvoriti ozračje sigurnosti u BiH, gospodarski razvitak će zaustaviti iseljavanje, vjerojatno i podići natalitet, ali treba podići i političku sigurnost. Hrvati iz BiH mogu puno naučiti iz židovskog modela i iskustva, provjerenog i dokazanog na raznim stranama svijeta – zaključio je biskup Vukšić.

[/box_light]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Butković: Događa se renesansa na hrvatskoj obali

Objavljeno

na

Objavio

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina u subotu su uplovljavanjem brodicom u ribarsku luku Klenovica pokraj Novog Vinodolskog obilježili završetak radova na drugoj fazi rekonstrukcije te luke, vrijednosti 16 milijuna kuna.

Ministar Butković je tom prigodom podsjetio da je projekt rekonstrukcije cjelokupne luke u Klenovici počeo prije 12 godina, dok je on još bio gradonačelnik Novoga Vinodolskog.

U prvoj fazi, tijekom 2011. i 2012. godine je izgrađen primarni lukobran, a radovi na drugoj fazi, koja je obuhvatila izgradnju sekundarnog lukobrana i produljenje operativne obale za privez ribarskih brodova, počeli su u rujnu 2017. godine. Ukupna vrijednost tih radova je gotovo 30 milijuna kuna, istaknuo je ministar.

Sve obavljeno, istaknuo je Butković, rezultat je zajedništva svih sudionika, bez obzira na političke opcije. Slični projekti provode se ili su u planu na još 28 lokacija, od Pule do Dubrovnika, a za to je na raspolaganju oko 80 milijuna eura iz eruopskih fondova, rekao je Butković i ocijenio da se, uz dodatnih 60-tak milijuna kuna iz državnog proračuna za te namjene, događa renesansa na hrvatskoj obali.

Luka u Klenovici nema samo značenje ribarske luke, ovo je osiguravanje budućnosti ovog mjesta, koje omogućuje i jačanje turizma, rekao je. Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina ocijenio je da je ta luka u Klenovici generacijski projekt. To je dokaz da ono što se počne na vrijeme i u zajedništvu može biti završeno na najbolji način, rekao je.

U velikom investicijskom ciklusu, kojeg je pokrenula županija u suradnji s ministarstvom uređene su ili će se urediti operativne obale i luke u svim mjestima na obali, rekao je Komadina.

U drugoj fazi uređenja klenovarske luke izgrađen je novi sekundarni lukobran u duljini od 56 metara, tlocrtne širine osam metara, koji se proteže do dubine od 12,5 metara, te je dograđena postojeća operativna obala do ovog lukobrana su duljini od 58 metara.

Predviđen je i nastavak uređenja luke, postavljanjem fiksnih pontona za privez brodica za domaće stanovništvo i nautičare, čime će se dobiti novih 65 vezova. Projekt su zajednički financirali Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Primorsko-goranska županija, a izvoditelji radova bile su tvrtke GP Krk i Sun Adria.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Vlada odbacuje insinuacije da nema novca za djecu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatska Vlada odbacuje netočnosti i zlonamjerne insinuacije iznesene u javnosti proteklih dana kojima se stvara iskrivljena slika da država nema novca za lijekove za djecu, a ima za nacionalni stadion, što je netočna i zlonamjerna teza koja nema uporišta u činjenicama, ističe se u subotu priopćenju te podsjeća da će se ove godine za posebno skupe lijekove izdvojiti oko 1,3 milijarde kuna, što je povećanje od oko 85 posto u odnosu na 2015.

Služba za odnose s javnošću Ureda predsjednika Vlade u reagiranju napominje kako “ni jedna dosadašnja hrvatska vlada nikada prije nije osigurala više novca u tu svrhu te dodaje kako pitanju djece oboljelih od teških ili rijetkih bolesti Vlada posvećuje najveću pažnju i pristupa odgovorno, pravodobno i angažirano na različite načine i na svim razinama.

Naprotiv, kako se navodi, Vlada i Ministarstvo zdravstva mobilizirani su na svim razinama kako bi se djeci oboljelih od teških ili rijetkih bolesti omogućilo kvalitetno liječenje te dostupnost skupocjenih lijekova.

Služba podsjeća da su financijska sredstva za lijekove osigurana na posebnim pozicijama Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Ove godine za posebno skupe lijekove izdvojiti oko 1,3 milijarde kuna

“U Hrvatskoj je 2005. uspostavljen Fond za posebno skupe lijekove kako bi se osigurala dostupnost tih lijekova,” stoji u reagiranju te se dodaje kako su od tada do danas sredstva za financiranje posebno skupih lijekova višestruko povećana.

Tako je, ističe Vlada, u 2015. bilo osigurano oko 747,4 milijuna kuna, u 2016. oko 933,5 milijuna kuna, a u 2017. oko 1,15 milijarde kuna.

Taj iznos se kontinuirano povećava te se procjenjuje da će u 2018. godini HZZO za posebno skupe lijekove izdvojiti oko 1,3 milijarde kuna, što je, naglašava se, povećanje od oko 85 posto u odnosu na 2015.

O visini tih sredstava dovoljno govori činjenica da taj iznos premašuje jedan posto državnog proračuna, napominje Služba za odnose s javnošću.

Naglašava kako se posebna pažnja posvećuje liječenju djece oboljele od rijetkih i teških bolesti, pa se, kako navodi, na Popisu posebno skupih lijekova HZZO-a Zavoda nalaze brojni skupi i inovativni lijekovi namijenjeni liječenju djece.

Ističe kako je liječenje onkoloških bolesti kod djece za Vladu na vrhu prioriteta, što se, tvrdi, najbolje pokazalo na primjeru lijeka Dinutuximab beta za liječenje neuroblastoma, u trenutku kada lijek još nije bio službeno dostupan na hrvatskom tržištu, niti je tvrtka podnijela zahtjev za stavljanje na listu lijekova HZZO-a.

Osim toga, Klinici za dječje bolesti Zagreb osigurana su dodatna sredstava u iznosu do 14 milijuna kuna, s tim da su sredstva za liječenje osigurana iz državnog proračuna i u 2018. godini, napominje Služba.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je u Davosu 2018. održao radni sastanak s predsjednikom švicarske farmaceutske kompanije F. Hoffmann–La Roche Ltd. Christophom Franzom te ispitao mogućnost uključivanja pacijenata iz Hrvatske u kliničko ispitivanje novog lijeka za liječenje spinalne mišićne atrofije”, podsjeća Služba.

Slijedom tih dogovora Ministarstvo zdravstva je, kako se navodi, nakon provedene procedure odobrilo kliničko ispitivanja za pacijente koji boluju od spinalne mišićne atrofije tip II i III u dobi od 2 do 25 godina.

Uz to, lijek Spinraza (nusinersen) 24. travnja 2018. uvršten je na Osnovnu listu lijekova Zavoda za liječenje spinalne mišićne atrofije tipa I, II i III čime je osiguranicima omogućeno dobivanje lijeka na teret obveznog zdravstvenog osiguranja, za što su također osigurana potrebna financijska sredstva u 2018. i 2019. godini, podsjeća Služba za odnose s javnošću.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari