Pratite nas

Hrvatska

Hrvatski intelektualni zbor BiH: Sudjelujte u popisu pučanstva!

Objavljeno

na

U povodu predstojećeg popisa pučanstva u Bosni i Hercegovini, Hrvatski intelektualni zbor u Bosni i Hercegovini uputio je otvoreno pismo, kojim poziva na sudjelovanje u popisu pučanstva.

Otvoreno pismo prenosimo u cijelosti:

„Hrvatski intelektualni zbor u Bosni i Hercegovini poziva sve građane BiH, posebice Hrvate u BiH, Republici Hrvatskoj i dijaspori da se odazovu na popis pučanstva koji će se biti od 1. do 15. listopada ove godine.

Popis pučanstva je važan događaj, kojeg nije bilo u proteklih dvadeset i više godina, koji će svojim statističkim podacima, posebice demografskim, ne samo dati informacije o sadašnjem stanju u zemlji, nego može uvjetovati budućnost društva u BiH u cjelini, a time i hrvatskog naroda.

Hrvatski intelektualni zbor u Bosni i Hercegovini izražava zahvalnost i odaje priznanje te daje potporu svima onima koji su, na bilo koji način, radili i rade na pripremi i provedbi ovog popisa, posebice Državnom uredu Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, te brojnim udrugama i pojedincima iz hrvatskog naroda, u zemlji i inozemstvu.

Naglašavamo da popis pučanstva u BiH nije samo puka statistička i društvena pojava, nego i ustavno-pravna kategorija, kojom se izračunava udio u vlasti pripadnika tri konstitutivna naroda, nacionalnih manjina i ostalih građana u BiH, od lokalne do državne razine vlasti.

Hrvatski intelektualni zbor u Bosni i Hercegovini opetovano upozorava da u BiH nisu diskriminirani samo pripadnici „ostalih“ nego i Hrvati koji su konstitutivan narod. Vrlo je važno da se Hrvati u što većem broju odazovu popisu, jer je to ozbiljan trenutak koji traži angažman u zaustavljanju njihova obespravljivana u BiH. Zato, odazovimo se na popis pučanstva u što većem broju i iskažimo svoje domoljublje, rodoljublje i čovjekoljublje“, kaže se u otvorenom pismu Hrvatskog intelektualnog zbora BiH.

[box_light]

Pred popis pučanstva u BiH: Hrvati opstali samo na područjima pod nadzorom HVO-a

U Bosni i Hercegovini će se od 1. do 15.listopada održati prvi popis stanovništva nakon rata. Taj popis posebno će biti važan za hrvatski narod, kojem će to biti zadnja karta za zadržavanje konstitutivnosti. Prema podacima Katoličke crkve, prije rata u BiH je živjelo 760.000 tisuća Hrvata, što je činilo 17,38 posto ukupnog broja stanovništva. Međutim, danas u ovoj podijeljenoj zemlji živi samo 435.000 Hrvata, piše Slobodna Dalmacija.

 Do ovog broja došlo na osnovi popisa stanovništva koje svake godine čine svećenici tijekom obilaska svojih župa. Uskoro će se pokazati je li taj popis točan, no on na prvi mah izgleda poprilično alarmantno. Pogotovo, nakon procjena američke obavještajne CIA-e da u ovom trenutku na području BiH živi oko 3.800.000 stanovnika.

Hrvati nestali iz Sarajeva

U nedavno objavljenoj monografiji o stanju katoličkih župa u Bosni Hercegovini od 1991. do 2011.god, stoji da je s područja Federacije BiH tijekom rata protjerano 230.000 Hrvata, dok je s teritorija Republike Srpske prognano 152. 856 Hrvata. Brojke su nemilosrdne, tako se navodi da je u Dodigovu entitetu ostalo još samo 11.924 Hrvata. Najviše hrvatskog stanovništva u odnosu na popis iz 1991. god nestalo je s područja današnje Vrhbosanske biskupije, a posebno iz Sarajeva, Zenice, Kaknja, Vareša, Travnika, Bugojna, Kotor Varoša, Jablanice i Konjica.

Između ostalog navodi se da je prije rata u Travniku i Zenici živjelo više od 46.000 građana hrvatske nacionalnosti, a da ih danas nema više od desetak tisuća. Još težu sudbinu doživjeli su Hrvati u Republici Srpskoj, naime prije rata samo u Banjoj Luci i Derventi bilo ih je više od 50.000. Međutim, mora se istaknuti da su zabilježeni i povratci, ali slabi, u Federaciju se najveći broj Hrvata vratio 1996. i 1997. god..

U te dvije godine u domove se vratilo oko 24.000 ljudi hrvatske nacionalnosti, pretpostavlja se da se do danas u ovaj entitet vratilo ukupno 72.000 Hrvata, dok je na području Republike Srpske povratak bio gotovo nikakav. Tome su najviše pridonijeli konstantni napad na hrvatske povratnike, opća nesigurnost, te slaba obnova razrušenih domova.

Hrvati su se praktički uspjeli održati samo u mjestima koje je kontrolirao HVO, odnosno gdje su i prije činili natpolovičnu većinu stanovništva, a to su: Grude, Posušje, Široki Brijeg, Čitluk, Dobretići, Domaljevac, Ljubuški, Kupres, Tomislavgrad, Livno, Usora, Neum, Orašje, Kreševo, Prozor-Rama, Odžak, Žepče, Čapljina, Kiseljak i Mostar.

Zanimljivo je istaknuti da je dosta Hrvata živjelo i na području Distrikta Brčko, prije rata, prema nekim podacima malo više od 30.000 tisuća, a danas svega 13.000. Isto tako treba naglasiti kako na području 20 općina u RS nije zabilježen ni jedan povratak hrvatskog stanovništva.

Biskup Vukšić: Uvedimo židovski model i opstat ćemo

Vojni biskup msgr. dr. Tomo Vukšić bavio se demografski kretanjem Hrvata (katolika) od 1996. do danas. – Uzroci demografskog pada nalaze se u sinergiji nekoliko uzoraka. Prije svega ratna stradanja, poslije nije omogućen povratak prognanih, potom negativan prirodni prirast.

U međuvremenu je počelo i iseljavanje iz ekonomskih razloga. Treba stvoriti ozračje sigurnosti u BiH, gospodarski razvitak će zaustaviti iseljavanje, vjerojatno i podići natalitet, ali treba podići i političku sigurnost. Hrvati iz BiH mogu puno naučiti iz židovskog modela i iskustva, provjerenog i dokazanog na raznim stranama svijeta – zaključio je biskup Vukšić.

[/box_light]

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

26 godina od stradanja Vukovara – Položeni vijenci na Memorijalnom groblju

Objavljeno

na

Objavio

U Vukovaru se obilježava 26. godišnjica stradanja toga grada u Domovinskom ratu i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.

U grad su stigli brojni hrvatski građani kako bi odali počast poginulima i ubijenima u agresiji bivše Jugoslavenske vojske i srpskih paravojnih postrojbi na taj grad. Među onima koji će s pokloniti žrtvi Vukovara, hrvatskih branitelja i civila tijekom Domovinskog rata cijeli je državni vrh predvođen predsjednicom Republike Kolindom Grabar-Kitarović.

Sudionici Kolone sjećanja stigli su na Memorijalno groblje. Državna i druga izaslanstva položila su vijence i zapalila svijeće podno spomen obilježja na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru čime su odali počast žrtvi toga grada u Domovinskom ratu i obilježili 26. obljetnicu stradanja grada heroja. U spomen na branitelje i civile stradale u agresiji JNA i paravojnih postrojbi na Vukovar 1991. godine, zajednički vijenac položili su i svijeće zapalili predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i Vlade Andrej Plenković.

Počast stradalima polaganjem vijenca i paljenjem svijeće odala su i izaslanstva vukovarskih branitelja te grada Vukovara, a potom su vijence položila i svijeće zapalila i druga brojna izaslanstva među kojima i grada Zagreba na čelu s gradonačelnikom Milanom Bandićem te brojnih drugih hrvatskih gradova, županija te braniteljskih i stradalničkih udruga.

Molitvu za poginule i nestale molio je đakovački i osječki nadbiskup msgr. Đuro Hranić, dok misu zadušnicu na groblju predvodi požeški biskup Antun Škvorčević.

isječak HRT

Do Memorijalnog groblja državni vrh i ostali sudionici obilježavanja Dana sjećanja došli su u koloni sjećanja od vukovarske bolnice, u kojoj je bio održan prigodan komemorativni program pod nazivom “Vukovar – mjesto posebnog pijeteta”. Kolonu su predvodili branitelji Vukovara i članovi obitelji poginulih, ubijenih i nestalih branitelja, a slijedili su ih nositelji 186 zastava hrvatskih ratnih postrojbi te državni vrh. Brojni hodočasnici koji su u Vukovar došli iz svih krajeva Hrvatske i okolnih država bili su zaogrnuti hrvatskim zastavama i nosili su transparente s domoljubnim porukama.

Nakon polaganja vijenaca na groblju, predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović vijenac će položiti i na mjestu masovne grobnice na Ovčari, a nakon mise, to će učiniti predsjednik Sabora Gordan Jandroković i Vlade Andrej Plenković.

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković: U ovih godinu dana puno smo učinili za Vukovar.

Objavljeno

na

Objavio

AFP

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, koji danas u Vukovaru s članovima Vlade sudjeluje u obilježavanju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara ispred vukovarske Opće županijske bolnice i bolnice hrvatskih veterana, prisjetio se tragičnih događaja u Vukovaru 1991. godine.

,,Dvadeset i šest je godina prošlo od tragedije i velike žrtve Vukovara, svih hrvatskih branitelja, civila koji su dali sve – svoj život, svoju mladost i svoju ljubav prema Hrvatskoj – da bismo danas živjeli u slobodi i demokraciji”, rekao je predsjednik Vlade, poručivši da ćemo se uvijek sjećati onih koji su dali život za Hrvatsku.

,,Tragedija koja se tada dogodila, nakon 90 dana kontinuiranoga bombardiranja i najsnažnije agresije velikosrpskog Miloševićevog režima, ujedno je bila prekretnica i u procesu međunarodnoga priznanja Hrvatske”, istaknuo je predsjednik Vlade.

Podsjetio je da je, nakon više od sedam godina, mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja, Hrvatska ponovno zaokružila svoju teritorijalnu cjelovitost i uspostavila vlast u svim dijelovima Domovine.

,,To je bio poticaj i na europskom putu zemlje, jačanju naših institucija i integraciju u društvo manjina u Hrvatskoj. Danas na tom tragu, dvadeset i šest godina nakon sjećanja na žrtvu Vukovara, trebamo nastaviti graditi moderno, demokratsko i uključivo hrvatsko društvo”, pojasnio je Plenković.

Na pitanje novinara o Vladinim mjerama za razvoj Vukovara, predsjednik Vlade rekao je da je prošle godine, na 4. sjednici Vlade u Vukovaru, donesen niz zaključaka i prijedloga za unaprjeđenje kvalitete i standarda života ljudi u Vukovaru.

,,Godinu dana kasnije, mogu reći da smo puno toga ostvarili. Od činjenice da se sprema novi zakon o razvoju Vukovara, da smo donijeli niz odluka oko novih objekata. U Vukovaru su otvoreni bazeni, slijedi i otvaranje arhiva. Nastojimo pomoći svim mjerama Ministarstva regionalnog razvoja i drugih ministarstava u poticanju gospodarstva, preko poreznih olakšica do jačanja prometne infrastrukture”, naveo je predsjednik Vlade.

Predsjednik Vlade Plenković istaknuo je da je Vladi Vukovar iznimno važan, napomenuvši da je njegova komunikacija s gradonačelnikom Penavom stalna.

,,Koordiniramo aktivnosti i vjerujem da će niz mjera koje ćemo donositi u mandatu ove Vlade omogućiti ostanak ljudi u Vukovaru, ali i vraćanje ljudi u Grad, koji ima znatno manje stanovnika nego prije 1991. godine. Za nas je Vukovar izrazito bitan i to ćemo pokazati našim djelima u godinama koje su pred nama”, zaključio je predsjednik Vlade Plenković.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i članovi Vlade, potom s ostalim državnim dužnosnicima, pripadnicima Hrvatske vojske, braniteljima i članovima obitelji poginulih, ubijenih i nestalih vukovarskih branitelja sudjeluju u Križnome putu u Koloni sjećanja na vukovarske žrtve, nakon čega će na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odati počast i položiti vijenac žrtvama Vukovara te sudjelovati na svetoj misi za pokojne i nestale, koje predvodi požeški biskup, mons. Antun Škvorčević.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari