Hrvatska

Hrvatski iseljenički kongres – 2014. Zagreb

Objavljeno

10 godina prije

04/07/2013

Želimo Vas informirati i pozvati na Hrvatski iseljenički kongres koji ce se odrzati 2014. godine u Zagrebu (23.-26.6.).

Hrvatski iseljenički kongres – 2014. Zagreb

Hrvatska će ulaskom u Europsku uniju, Hrvatska biti suočena s osmišljavanjem novoga programa odnosa sa svojim višemilijunskim iseljeništvom. Povodom toga u Zagrebu će iduće godine biti održan iseljenički kongres na kojem će sudjelovati ugledni hrvatski znanstvenici iz Hrvatske i iseljeništva, visoki predstavnici katoličke crkve, te uspješni poslovni ljudi i javni djelatnici iz iseljeništva.

Hrvatska u odnosu na broj stanovnika pripada među „najiseljeničkije“ europske zemlje. Preko dva i pol milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka živi diljem svijeta u Iseljenoj Hrvatskoj. Stoga se Republika Hrvatska, poput drugih suvremenih država, treba s punom pozornošću odnositi prema svim razvojnim, identitetskim i ostalim integracijskim potencijalima hrvatskog iseljeništva.

Budući već nekoliko naraštaja hrvatskih iseljenika živi izvan Hrvatske razumljiva je njihova snažna integriranost u društva u kojima žive, a postupno se događa i njihova asimilacija. Međutim, u Iseljenoj Hrvatskoj su nastajale i još nastaju različite hrvatske iseljeničke organizacije. U početku se mislilo kako će hrvatske iseljeničke organizacije biti prolaznog i kratkog vijeka, dok se Hrvati ne vrate u domovinu. No, protokom vremena su to postajale trajne hrvatske nacionalne institucije u iseljeništvu koje predstavljaju duhovni oslonac i potporu hrvatskim iseljenicima u tuđini, kutak domovine i znak povezanosti s njom. Isto tako, hrvatske iseljeničke organizacije su postale iskustvo u kojem se njeguju hrvatski nacionalni identitet i domovinske vrijednosti. Zbog toga hrvatski iseljenici ne smiju biti objekt nego subjekt domovinske politike.

Važno je naglasiti kako se nisu ostvarila očekivanja o masovnom povratku iseljenika u Hrvatsku. Naprotiv, Hrvatska je i nadalje zemlja iz koje se više iseljava nego se u nju iseljava. Novi je iseljenički val uslijedio u procesu hrvatskog državnog osamostaljenja i obrane od srbijanske oružane agresije te u posljeratnom razdoblju. Taj iseljenički val prvenstveno obilježava činjenica da se prvi put znatnije iseljavalo iz neovisne hrvatske države, ali i da se prvi put znatnije useljavalo u Hrvatsku, iako su pretežito useljavali Hrvati i Bošnjaci iz Bosne i Hercegovine. Osnovni uzrok iseljavanja nalazi se u nepovoljnoj gospodarskoj situaciji koju je jednim dijelom donijela srbijanska agresija a drugim dijelom nepravedan i neučinkovit privatizacijski model koji je naglo povećavao broj nezaposlenih i osiromašenje većine puka.

U tom kontekstu je posebno nepovoljno što iz Hrvatske odlazi veliki broj mladih i obrazovanijih osoba koje u novonastalim okolnostima nisu imale perspektivu zapošljavanja ili primjerenog nastavka školovanja. Na nepovoljna gospodarska i migracijska kretanja u Hrvatskoj utjecao je i veliki broj ratnih prognanika iz Hrvatske i izbjeglica iz Bosne i Hercegovine.

Prema procjenama stručnjaka, od 1991. god. iz Hrvatske je prema Zapadu iselilo nekoliko stotina tisuća hrvatskih državljana, a od toga približno 180.000 Hrvata. Pritom je, prema službenim podacima u Hrvatsku (od 1991. god.) uselilo 232.966 stanovnika, od čega 189.039 iz Bosne i Hercegovine. U istom razdoblju u Hrvatskoj je svake godine bio veći broj umrlih nego rođenih osoba.

Zbog svega naznačenog, domovinska bi politika prema iseljništvu trebala biti očitovanje jasne volje hrvatskih državnih vlasti i hrvatskog društva za doborm, odnosno još boljom suradnjom sa zemljama u kojima se nalaze hrvatski iseljenici. Iseljenici su, naime, već utrli put te suradnje. Ponajprije je potrebno stručno istražiti i analizirati oblike dosadašnje suradnje, jer niz poznatih iskustava svjedoči da su hrvatski iseljenici iznimno uspješni veleposlanici svoje domovine Hrvatske u svijetu, te i zbog toga moraju biti subjekti domovinske politike kojoj je vitalni interes ostvariti što uspješniji integracijski proces između Hrvatske i hrvatskih iseljenika, što uključuje i stvarne mogućnosti povratka iseljenika. A povratak znači ne samo vratiti se, nego i moći raditi u vlastitoj domovini i dobro živjeti.

Potrebno je utvrditi kako od političara valja zahtijevati da to omoguće, a ne da zakonima priječe povratak. Hrvatska treba omogućiti siguran povratak i ulaganje u Hrvatsku teško stečenog iseljeničkog kapitala. Također se od hrvatske države očekuje pozitivnije gledanje i djelovanje prema iseljenicima. Posljednjih godina povjerenje je, nažalost, u određenoj mjeri narušeno, pa je za ispravljanje toga potrebno puno obostranoga napora.

Potrebno je raditi i na programu o načinima suradnje s iseljenicima koji nemaju namjeru povratka u Hrvatsku. Veoma je važno pomagati Hrvatima da se ne osjećaju tuđincima u inozemstvu, pomagati im u očuvanju svijesti o svome identitetu, njegovanju tradicije i živim vezama s domovinom. Također, potrebno je pokazati kako suradnja s hrvatskim iseljenicima nije program jedne političke stranke ili opcije, nego da se radi o nacionalnom programu.

Konkretni oblici suradnje Hrvatske i njenog iseljeništva trebaju se prilagođavati novim okolnostima i zahtjevima vremena. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju otvoreni su novi prostor, novi izazovi i nove perspektive koji zahtijevaju bitno drugačija znanja i programe.

Uvjereni smo da će iseljenički Kongres pojasniti uzroke dosadašnjih poteškoća i nedosljednosti te da će iskazivanjem znanja i zajedništva predstavljati temelje novih načela i programa u integracijskom proscesu između Republike Hrvatske i hrvatskog iseljeništva. I sada je razvidno da program i strategija njegova provođenja mogu biti uspješni samo ako su rezultat znanstvenih i stručnih istraživanja te ako dobiju potporu hrvatskih državnih institucija.

Kongres će biti golemi prinos u tome smjeru, pa će biti veoma zanimljivo i korisno nazočiti mu, jer već sada postoji veliki interes za izlaganja brojnih uglednih znanstvenika iz hrvatskog iseljeništva i Hrvatske, te visokih predstavnika Crkve i uspješnih poslovnih i javnih osoba iz iseljeništva.

Stoga Vas pozivamo da se upoznate s informacijama o Kongresu te da sudjelovanjem u organizacijskim poslovima ili izlagačkom i promotivnom dijelu pridonesete što uspješnijem radu Kongresa. Za detaljnije obavijesti stoje Vam na raspolaganju slijedeći kontakti:

– [email protected]

– Prof.dr.sc.Vlado Šakić Predsjednik Programsko organizacijskog odbora [email protected]

– Fra. Josip Bebić Član organizacijskog odbora [email protected]

– Dr.sc. Marin Sopta Predsjednik organizacijskog odbora [email protected]

HRVATSKI ISELJENIČKI KONGRES – ZAGREB 2014.

PROGRAMSKA OSNOVA

1. Struktura kongresa:

– plenarne sjednice

– tematske sekcije

– forumi, odbori i sl. (npr. gospodarstvenici, nogometaši i sl.)

2. Struktura programa: područja tema i razlaganja (prijedlozi i po nekoliko značajnijih primjera)

– povijest iseljeničkog procesa – stanje istraživanja

Inventar studija i istraživanja hrvatskog iseljeništva
Evidencija i gradivo o iseljeništvu – dosadašnje stanje
Doprinos Hrvata u gospodarstvu, znanosti i književnosti pojedinih zemalja

– politika – politička djelatnost

Hrvatski iseljenici sudionici u Domovinskom ratu
Doprinos hrvatskih iseljenika u humanitarnoj pomoći, dobavi oružja i lobiranju za priznanje Republike Hrvatske (RH)
Odnos RH prema iseljeništvu (1990.-2014.)
Projekti suradnje RH s iseljeništvom na pojedinim kontinentima (Europa, Amerike, Australija)
Političke organizacije i stranke hrvatskih iseljenika

– gospodarstvo

Suradnja RH i iseljeništva na području gospodarstva
Investiranje u hrvatsko gospodarstvo – dosadašnja iskustva i perspektive

– djelovanje Katoličke crkve (katoličke misije) i drugih vjerskih zajednica

Razvoj i problemi pastoralnih centara u hrvatskih iseljenika
Kulturna, društvena i obrazovna djelatnost pastoralnih centara

– znanost, kultura, hrvatski jezik, obrazovanje i hrvatske škole

Kulturna i društvena aktivnost iseljenih zajednica u svijetu – povijesni pregledi i sadašnje stanje u pojedinim zemljama
Suradnja RH i iseljeništva na području književnosti i jezika
Suradnja RH i iseljeništva na području kulture (manifestacije, susreti, folklor itd.)
Suradnja RH i iseljeništva na području znanosti

– sport – udruge i klubovi