Pratite nas

Hrvatska

Hrvatski iseljenički kongres – 2014. Zagreb

Objavljeno

na

Želimo Vas informirati i pozvati na Hrvatski iseljenički kongres koji ce se odrzati 2014. godine u Zagrebu (23.-26.6.).

Hrvatski iseljenički kongres – 2014. Zagreb

Hrvatska će ulaskom u Europsku uniju, Hrvatska biti suočena s osmišljavanjem novoga programa odnosa sa svojim višemilijunskim iseljeništvom. Povodom toga u Zagrebu će iduće godine biti održan iseljenički kongres na kojem će sudjelovati ugledni hrvatski znanstvenici iz Hrvatske i iseljeništva, visoki predstavnici katoličke crkve, te uspješni poslovni ljudi i javni djelatnici iz iseljeništva.

Hrvatska u odnosu na broj stanovnika pripada među „najiseljeničkije“ europske zemlje. Preko dva i pol milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka živi diljem svijeta u Iseljenoj Hrvatskoj. Stoga se Republika Hrvatska, poput drugih suvremenih država, treba s punom pozornošću odnositi prema svim razvojnim, identitetskim i ostalim integracijskim potencijalima hrvatskog iseljeništva.

Budući već nekoliko naraštaja hrvatskih iseljenika živi izvan Hrvatske razumljiva je njihova snažna integriranost u društva u kojima žive, a postupno  se događa i njihova asimilacija. Međutim, u Iseljenoj Hrvatskoj su nastajale i još nastaju različite hrvatske iseljeničke organizacije. U početku se mislilo kako će hrvatske iseljeničke organizacije biti prolaznog i kratkog vijeka, dok se Hrvati ne vrate u domovinu. No, protokom vremena su to postajale trajne hrvatske nacionalne institucije u iseljeništvu koje predstavljaju duhovni oslonac i potporu hrvatskim iseljenicima u tuđini, kutak domovine i znak povezanosti s njom. Isto tako, hrvatske iseljeničke organizacije su postale iskustvo u kojem se njeguju hrvatski nacionalni identitet i domovinske vrijednosti. Zbog toga hrvatski iseljenici ne smiju biti objekt nego subjekt domovinske politike.

Važno je naglasiti kako se nisu ostvarila očekivanja o masovnom povratku iseljenika u Hrvatsku. Naprotiv, Hrvatska je i nadalje zemlja iz koje se više iseljava nego se u nju iseljava. Novi je iseljenički val uslijedio u procesu hrvatskog državnog osamostaljenja i obrane od srbijanske oružane agresije te u posljeratnom razdoblju. Taj iseljenički val prvenstveno obilježava činjenica da se prvi put znatnije iseljavalo iz neovisne hrvatske države, ali i da se prvi put znatnije useljavalo u Hrvatsku, iako su pretežito useljavali Hrvati i Bošnjaci iz Bosne i Hercegovine. Osnovni uzrok iseljavanja nalazi se u nepovoljnoj gospodarskoj situaciji koju je jednim dijelom donijela srbijanska agresija a drugim dijelom nepravedan i neučinkovit privatizacijski model koji je naglo povećavao broj nezaposlenih i osiromašenje većine puka.

U tom kontekstu je posebno nepovoljno što iz Hrvatske odlazi veliki broj mladih i obrazovanijih osoba koje u novonastalim okolnostima nisu imale perspektivu zapošljavanja ili primjerenog nastavka školovanja. Na nepovoljna gospodarska i migracijska kretanja u Hrvatskoj utjecao je i veliki broj ratnih prognanika iz Hrvatske i izbjeglica iz Bosne i Hercegovine.

Prema procjenama stručnjaka, od 1991. god. iz Hrvatske je prema Zapadu iselilo nekoliko stotina tisuća hrvatskih državljana, a od toga približno 180.000 Hrvata. Pritom je, prema službenim podacima u Hrvatsku (od 1991. god.) uselilo 232.966 stanovnika, od čega 189.039 iz Bosne i Hercegovine. U istom razdoblju u Hrvatskoj je svake godine bio veći broj umrlih nego rođenih osoba.

Zbog svega naznačenog, domovinska bi politika prema iseljništvu trebala biti očitovanje jasne volje hrvatskih državnih vlasti i hrvatskog društva za doborm, odnosno još boljom suradnjom sa zemljama u kojima se nalaze hrvatski iseljenici. Iseljenici su, naime, već utrli put te suradnje.  Ponajprije je potrebno stručno istražiti i analizirati oblike dosadašnje suradnje, jer niz poznatih iskustava svjedoči da su hrvatski iseljenici iznimno uspješni veleposlanici svoje domovine Hrvatske u svijetu, te i zbog toga moraju biti subjekti domovinske politike kojoj je vitalni interes ostvariti što uspješniji integracijski proces između Hrvatske i hrvatskih iseljenika, što uključuje i stvarne mogućnosti povratka iseljenika. A povratak znači ne samo vratiti se, nego i moći raditi u vlastitoj domovini i dobro živjeti.

Potrebno je utvrditi kako od političara valja zahtijevati da to omoguće, a ne da zakonima priječe povratak. Hrvatska treba omogućiti siguran povratak i ulaganje u Hrvatsku teško stečenog iseljeničkog kapitala. Također se od hrvatske države očekuje  pozitivnije gledanje i djelovanje prema iseljenicima. Posljednjih godina povjerenje je, nažalost, u određenoj mjeri narušeno, pa je za ispravljanje toga potrebno puno obostranoga napora.

Potrebno je raditi i na programu o načinima suradnje s iseljenicima koji nemaju namjeru povratka u Hrvatsku. Veoma je važno pomagati Hrvatima da se ne osjećaju tuđincima u inozemstvu, pomagati im u očuvanju svijesti o svome identitetu, njegovanju tradicije i živim vezama s domovinom. Također, potrebno je pokazati kako suradnja s hrvatskim iseljenicima nije program jedne političke stranke ili opcije, nego da se radi o nacionalnom programu.

 Konkretni oblici suradnje Hrvatske i njenog iseljeništva trebaju se prilagođavati novim okolnostima i zahtjevima vremena. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju otvoreni su novi prostor, novi izazovi i nove perspektive koji zahtijevaju bitno drugačija znanja i programe.

 Uvjereni smo da će iseljenički Kongres pojasniti uzroke dosadašnjih poteškoća i nedosljednosti te da će iskazivanjem znanja i zajedništva predstavljati temelje novih načela i programa u integracijskom proscesu između Republike Hrvatske i hrvatskog iseljeništva. I sada je razvidno da program i strategija njegova provođenja mogu biti uspješni samo ako su rezultat znanstvenih i stručnih istraživanja te ako dobiju potporu hrvatskih državnih institucija.

 Kongres će biti golemi prinos u tome smjeru, pa će biti veoma zanimljivo i korisno nazočiti mu, jer već sada postoji veliki interes za izlaganja brojnih uglednih znanstvenika iz hrvatskog iseljeništva i Hrvatske, te visokih predstavnika Crkve i uspješnih poslovnih i javnih osoba iz iseljeništva.

 Stoga Vas pozivamo da se upoznate s informacijama o Kongresu te da sudjelovanjem u organizacijskim poslovima ili izlagačkom i promotivnom dijelu pridonesete što uspješnijem radu Kongresa. Za detaljnije obavijesti stoje Vam na raspolaganju slijedeći kontakti:

 

–          [email protected]

–          Prof.dr.sc.Vlado Šakić Predsjednik Programsko organizacijskog odbora  [email protected]

–          Fra. Josip Bebić  Član organizacijskog odbora  [email protected]

–          Dr.sc. Marin Sopta  Predsjednik organizacijskog odbora  [email protected]

HRVATSKI ISELJENIČKI KONGRES – ZAGREB 2014.

PROGRAMSKA OSNOVA

 

1. Struktura kongresa:

–         plenarne sjednice

–         tematske sekcije

–         forumi, odbori i sl. (npr. gospodarstvenici, nogometaši i sl.)

 

2. Struktura programa: područja tema i razlaganja (prijedlozi i po nekoliko značajnijih primjera)

 

–         povijest iseljeničkog procesa – stanje istraživanja

  • Inventar studija i istraživanja hrvatskog iseljeništva
  • Evidencija i gradivo o iseljeništvu – dosadašnje stanje
  • Doprinos Hrvata u gospodarstvu, znanosti i književnosti pojedinih zemalja

–         politika – politička djelatnost

  • Hrvatski iseljenici sudionici u Domovinskom ratu
  • Doprinos hrvatskih iseljenika u humanitarnoj pomoći, dobavi oružja i lobiranju za priznanje Republike Hrvatske (RH)
  • Odnos RH prema iseljeništvu (1990.-2014.)
  • Projekti suradnje RH s iseljeništvom na pojedinim kontinentima (Europa, Amerike, Australija)
  • Političke organizacije i stranke hrvatskih iseljenika

–         gospodarstvo

  • Suradnja RH i iseljeništva na području gospodarstva
  • Investiranje u hrvatsko gospodarstvo – dosadašnja iskustva i perspektive

–         djelovanje Katoličke crkve  (katoličke misije) i drugih vjerskih zajednica

  • Razvoj i problemi pastoralnih centara u hrvatskih iseljenika
  • Kulturna, društvena i obrazovna djelatnost pastoralnih centara

–         znanost, kultura, hrvatski jezik, obrazovanje i hrvatske škole

  • Kulturna i društvena aktivnost iseljenih zajednica u svijetu – povijesni pregledi i sadašnje stanje u pojedinim zemljama
  • Suradnja RH i iseljeništva na području književnosti i jezika
  • Suradnja RH i iseljeništva na području kulture (manifestacije, susreti, folklor itd.)
  • Suradnja RH i iseljeništva na području znanosti

–         sport – udruge i klubovi

  • Suradnja RH i iseljeništva na području sporta

–         suvremeni procesi među hrvatskim iseljenicima, druga i ostale generacije hrvatskih iseljenika

  • Proces asimilacije hrvatskih iseljenika u pojedinim zemljama
  • Projekt povratka iseljenih Hrvata – dosadašnji pokušaji, perspektive i planovi
  • Problemi Hrvata u dijaspori
  • Europske zajednice „gastarbeitera“

–         odnos domovine i iseljeništva

  • Kontakti ustanova iseljeništva s RH
  • Lik iseljenika u hrvatskoj književnosti i kulturi

–         stanje i perspektive iseljeničkih ustanova i udruga u Hrvatskoj i iseljeništvu

  • Kontakti iseljeničkih ustanova s RH
  • Stanje komunikacije između hrvatskih iseljeničkih udruga i ustanova
  • Arhivske i muzejske zbirke u iseljenoj Hrvatskoj
  • Nužnost osnivanja iseljeničkih ustanova u RH

 

3.   Metodologija ili koncept tijeka Kongresa

 

–         podjela pojedinih dijelova skupa

–         mjesta održavanja, način i trajanje izlaganja

–         kulturni dio ili sadržaji Kongresa, kao koncerti, izleti, predstavljanje knjiga, svečane večere i sl.).

 

Napominjemo kako ce web adresa (www.hrvatski-iseljenicki-kongres.org) zbog tehnickih razloga biti  dostupna tek od utorka, 9.7.2013.

na kamenjar.info preuzmite:

 OBRAZAC ZA PRIJAVU IZLAGANJA

 Antun Plenkovic Glavni tajnik Kongresa / Kamenjar.info

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

30. obljetnica Prvog općeg sabora HDZ-a. – Plenković: HDZ mora biti predvodnik u iskorjenjivanju korupcije i kriminala

Objavljeno

na

Objavio

HDZ - Hrvatska demokratska zajednica

Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković izjavio je u utorak kako ta stranka mora biti predvodnik u iskorjenjivanju korupcije jer je to jedino jamstvo da Hrvatska bude uspješna i razvijena država.

“To je izrazito važno i ono što naši ljudi očekuju, žele da se iskorijeni korupcija, da se borimo protiv kriminala. Tu HDZ mora i treba biti predvodnik, to je jedino jamstvo da budemo uspješna i razvijena država upravo onakva kakvu su sanjali naši utemeljitelji i svi oni koji su dali najviše za Hrvatsku, a to su hrvatski branitelji”, rekao je Plenković na 30. obljetnici Prvog općeg sabora HDZ-a, u središnjici na Trgu žrtava fašizma.

Naglasio je kako je hrvatsko pitanje u budućnosti demografska revitalizacija, veća društvena solidarnost, gospodarski razvoj, praćenje trendova četvrte industrijske revolucije, ulaganje u obrazovanje i znanost, ulaganje u mlade te njegovanje obiteljskih vrijednosti.

“Jer one su temelj svakoga naroda i svake države. Vodeći o tome računa biti ćemo brzi u prilagodbi novim okolnostima, jer samo tako moći ćemo osigurati kvalitetniji život svih hrvatskih ljudi. I zato vjerujem da ćemo nastaviti našu politiku”, kazao je Plenković.

Dodao je kako se ovom obljetnicom zaokružuje godina obljetnica te kako je uvjeren da će i 2020. godina ostati upamćena zbog jedne bitne promjene. “I stavljanja stvari na svoje mjesto, na inicijativu naše Vlade, Sabor je vratio Dan državnosti na 30. svibnja”, ustvrdio je.

“Ta poruka je važna i mi ćemo ga kao država dostojno obilježiti ovoga 30. svibnja. Dobro je prisjetiti se što je bilo hrvatsko pitanje prije 30. godina i prisjetiti se da je predsjednik Tuđman zaista ulovio taj ‘Kairosov čuperak’ kada su nastajale tektonske promjene u svijetu i u Europi, pad Berlinskog zida, rušenje komunističkih totalitarnih sustava i otvaranje jednoga novoga vremena za zemlje koje nisu živjele u demokraciji od Drugog svjetskog rata”, poručio je Plenković.

Istaknuo je da HDZ kao stranka čvrsto uspijeva održavati političku stabilnost koja je preduvjet bilo kakvog gospodarskog rasta, povećanja zapošljavanja, povećanja plaća. “Sva ta postignuća koja smo učinili, napravili smo na način da nismo zaboravili naše temelje”, dodao je.

HDZ državotvoran, domoljuban, narodnjački, demokršćanski

Kao temelje koji su vezani za Hrvatsku naveo je vrijednosti Domovinskog rata, dignitet hrvatskih branitelja te jačanje hrvatske vojske i policije.

“Vrijeme koje je pred nama, vrijeme unutarstranačkih izbora, treba biti vrijeme da razmećemo te neistinite informacije, te pokušaje izvrtanja činjenica, nastojanja korištenja retorike nama oporbenih stranaka. U ovom periodu koji je ispred nas moramo biti jasni, vrlo čvrsti i vrlo odlučni. HDZ stoji upravo tamo gdje treba biti, državotvoran, domoljuban, narodnjački, demokršćanski, poštujući sve humanističke univerzalne vrijednosti i štiteći nacionalni interes”, istaknuo je Plenković.

Jedan od osnivača HDZ-a Vladimir Šeks u govoru je istaknuo kako je osnivanjem HDZ-a stavljena točka na ‘i’ nakon čega se provela demokratska revolucija u borbi za slobodu i nezavisnost, a da do sada niti jedna politička stranka nije uspjela okruniti svoj politički put pobjedom na parlamentarnim izborima, pobjedom u izgradnji demokratskog pokreta, pobjedom u obrani zemlje, kao što je to učinio HDZ.

“To je HDZ učinio jer je osjetio bilo svojeg hrvatskog naroda. To bilo hrvatskog naroda je predsjednik Tuđman kao arhitekt HDZ-a, i Hrvatske države je uobličio u Tuđmanovu doktrinu, koja je osigurala da Hrvatska pobijedi u Domovinskom ratu i postane respektirani član EU-a i postane dio slobodnog demokratskog svijeta”, kazao je Šeks. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Počasno-zaštitna bojna proslavila 26. obljetnicu osnutka i djelovanja

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Dodjelom crvenih beretki te odlikovanja i promaknuća pripadnicima Počasno-zaštitne bojne u ponedjeljak je, uz sudjelovanje predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Zorana Milanovića, obilježena 26. obljetnica osnutka te bojne i Dan vojne kapelanije „Sveti Valentin“.

Počasno-zaštitna bojna pristožerna je postrojba Glavnog stožera OS, zadužena za izvršavanje počasno-ceremonijalnih zadaća za potrebe državnog i vojnog vrha te zadaće zaštite i osiguranja vrhovnog zapovjednika.

Postrojba broji 300-tinjak pripadnika, nastala je iz dijela 1. hrvatskog gardijskog zbora, svoj dan obilježava 25. veljače i u javnosti je poznata po svojoj Počasnoj satniji odnosno ceremoniji velike smjene straže na Trgu sv. Marka.

Riječ je o elitnoj postrojbi što je na svečanosti u Vojarni „1. Hrvatski gardijski zbor“ na Tuškancu istaknuo i predsjednik Milanović koji je pripadnicima Bojne na svečanosti u vojarni 1. hrvatskog gardijskog zbora na Tuškancu poručio da su u postrojbu izabrani po vrlo jasnim i mjerljivim kriterijima po kojima su, kako je rekao, bolji od ostalih.

“Ostali su dobri, a vi ste po svim kriterijima, koji su jasni, transparentni i svima poznati, bolji. I ostanite elita”, rekao je.

Patriotizam nije kad skočiš s ‘Patrije’ na beton

Pritom je duhovito podsjetio na svoje u javnosti poznato skakanje s vojnog vozila “Patria” u petrinjskoj vojarni “Pukovnik Predrag Matanović” 2013. godine, kojom prilikom je pri doskoku pao.

“Elita se u vašem slučaju ne stječe rođenjem, porijeklom, nego samo radom i učenjem i to je ono što sam rekao u nastupnom govoru da ću zagovarati, poticati i promicati – profesionalnost, patriotizam. Patriotizam nije kad skočiš s ‘Patrije’ na beton. Patriotizam je nešto drugo. Prema tome, to s poruke koje ja vama u ovome trenutku imam za uputiti i ništa puno više”, rekao je.

Izrazio je zadovoljstvo jer pripadnici Bojne nose kacige i puške koje su hrvatski proizvod.

“Volio bih da proizvodimo i avione… Brodove ćemo proizvoditi, za to ću se zalagati, da budemo vidljivi koliko možemo, moramo i hoćemo. Tu ćemo voditi svoju politiku, i politiku NATO i saveznika, ali i svoju politiku”, poručio je.

Zahvalio je svim hrvatskim braniteljima koji su 1991. branili Hrvatsku, podsjetivši na riječi britanskog premijera Winstona Churchilla – koji je britanskim pilotima koji su branili Britaniju prilikom napada njemačkih zrakoplovnih snaga 1940. godine, u zahvali rekao da nikada u povijesti čovječanstva tako velik broj ljudi nije bio toliko dužan tako malom broju ljudi.

“Ne znam kada je u novijoj povijesti toliki broj ljudi dugovao toliko mnogo jednom jako malom broju ljudi hrvatskih branitelja 1991 godine, koji nisu bili na otoku, koji nisu bili iz bogate države, nego iz relativno siromašne, razoružane i opljačkane države. Tu govorimo o nekoliko tisuća ljudi koji su držali Hrvatsku u to vrijeme. Vječna im slava i hvala, naročito onima koji su poginuli, koji su ranjeni. Njihovim obiteljima vječna zahvala”, rekao je hrvatski predsjednik.

Pripadnicima Bojne njihov su dan čestitali i izaslanik premijera i ministra obrane Tomislav Ivić, načelnik Glavnog stožera general Mirko Šundov, a nazočne je u ime Bojne pozdravio njezin zapovjednik brigadir Elvis Burčul.

Redom hrvatskog pletera na svečanosti je odlikovan pukovnik u mirovini Zoran Hemetek, a pripadnici Bojne, kao i njihovi gosti – austrijska Garda, izveli su prigodnu vojnu-akrobatsku vježbu, dok je u glazbenom dijelu programa nastupio zbor Osnovne škole Jabukovac. (Hina)

Na današnji dan 1994. ustrojen 1. Hrvatski gardijski zdrug

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari