Pratite nas

Hrvatska

Hrvatski iseljenički kongres – 2014. Zagreb

Objavljeno

na

Želimo Vas informirati i pozvati na Hrvatski iseljenički kongres koji ce se odrzati 2014. godine u Zagrebu (23.-26.6.).

Hrvatski iseljenički kongres – 2014. Zagreb

Hrvatska će ulaskom u Europsku uniju, Hrvatska biti suočena s osmišljavanjem novoga programa odnosa sa svojim višemilijunskim iseljeništvom. Povodom toga u Zagrebu će iduće godine biti održan iseljenički kongres na kojem će sudjelovati ugledni hrvatski znanstvenici iz Hrvatske i iseljeništva, visoki predstavnici katoličke crkve, te uspješni poslovni ljudi i javni djelatnici iz iseljeništva.

Hrvatska u odnosu na broj stanovnika pripada među „najiseljeničkije“ europske zemlje. Preko dva i pol milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka živi diljem svijeta u Iseljenoj Hrvatskoj. Stoga se Republika Hrvatska, poput drugih suvremenih država, treba s punom pozornošću odnositi prema svim razvojnim, identitetskim i ostalim integracijskim potencijalima hrvatskog iseljeništva.

Budući već nekoliko naraštaja hrvatskih iseljenika živi izvan Hrvatske razumljiva je njihova snažna integriranost u društva u kojima žive, a postupno  se događa i njihova asimilacija. Međutim, u Iseljenoj Hrvatskoj su nastajale i još nastaju različite hrvatske iseljeničke organizacije. U početku se mislilo kako će hrvatske iseljeničke organizacije biti prolaznog i kratkog vijeka, dok se Hrvati ne vrate u domovinu. No, protokom vremena su to postajale trajne hrvatske nacionalne institucije u iseljeništvu koje predstavljaju duhovni oslonac i potporu hrvatskim iseljenicima u tuđini, kutak domovine i znak povezanosti s njom. Isto tako, hrvatske iseljeničke organizacije su postale iskustvo u kojem se njeguju hrvatski nacionalni identitet i domovinske vrijednosti. Zbog toga hrvatski iseljenici ne smiju biti objekt nego subjekt domovinske politike.

Važno je naglasiti kako se nisu ostvarila očekivanja o masovnom povratku iseljenika u Hrvatsku. Naprotiv, Hrvatska je i nadalje zemlja iz koje se više iseljava nego se u nju iseljava. Novi je iseljenički val uslijedio u procesu hrvatskog državnog osamostaljenja i obrane od srbijanske oružane agresije te u posljeratnom razdoblju. Taj iseljenički val prvenstveno obilježava činjenica da se prvi put znatnije iseljavalo iz neovisne hrvatske države, ali i da se prvi put znatnije useljavalo u Hrvatsku, iako su pretežito useljavali Hrvati i Bošnjaci iz Bosne i Hercegovine. Osnovni uzrok iseljavanja nalazi se u nepovoljnoj gospodarskoj situaciji koju je jednim dijelom donijela srbijanska agresija a drugim dijelom nepravedan i neučinkovit privatizacijski model koji je naglo povećavao broj nezaposlenih i osiromašenje većine puka.

U tom kontekstu je posebno nepovoljno što iz Hrvatske odlazi veliki broj mladih i obrazovanijih osoba koje u novonastalim okolnostima nisu imale perspektivu zapošljavanja ili primjerenog nastavka školovanja. Na nepovoljna gospodarska i migracijska kretanja u Hrvatskoj utjecao je i veliki broj ratnih prognanika iz Hrvatske i izbjeglica iz Bosne i Hercegovine.

Prema procjenama stručnjaka, od 1991. god. iz Hrvatske je prema Zapadu iselilo nekoliko stotina tisuća hrvatskih državljana, a od toga približno 180.000 Hrvata. Pritom je, prema službenim podacima u Hrvatsku (od 1991. god.) uselilo 232.966 stanovnika, od čega 189.039 iz Bosne i Hercegovine. U istom razdoblju u Hrvatskoj je svake godine bio veći broj umrlih nego rođenih osoba.

Zbog svega naznačenog, domovinska bi politika prema iseljništvu trebala biti očitovanje jasne volje hrvatskih državnih vlasti i hrvatskog društva za doborm, odnosno još boljom suradnjom sa zemljama u kojima se nalaze hrvatski iseljenici. Iseljenici su, naime, već utrli put te suradnje.  Ponajprije je potrebno stručno istražiti i analizirati oblike dosadašnje suradnje, jer niz poznatih iskustava svjedoči da su hrvatski iseljenici iznimno uspješni veleposlanici svoje domovine Hrvatske u svijetu, te i zbog toga moraju biti subjekti domovinske politike kojoj je vitalni interes ostvariti što uspješniji integracijski proces između Hrvatske i hrvatskih iseljenika, što uključuje i stvarne mogućnosti povratka iseljenika. A povratak znači ne samo vratiti se, nego i moći raditi u vlastitoj domovini i dobro živjeti.

Potrebno je utvrditi kako od političara valja zahtijevati da to omoguće, a ne da zakonima priječe povratak. Hrvatska treba omogućiti siguran povratak i ulaganje u Hrvatsku teško stečenog iseljeničkog kapitala. Također se od hrvatske države očekuje  pozitivnije gledanje i djelovanje prema iseljenicima. Posljednjih godina povjerenje je, nažalost, u određenoj mjeri narušeno, pa je za ispravljanje toga potrebno puno obostranoga napora.

Potrebno je raditi i na programu o načinima suradnje s iseljenicima koji nemaju namjeru povratka u Hrvatsku. Veoma je važno pomagati Hrvatima da se ne osjećaju tuđincima u inozemstvu, pomagati im u očuvanju svijesti o svome identitetu, njegovanju tradicije i živim vezama s domovinom. Također, potrebno je pokazati kako suradnja s hrvatskim iseljenicima nije program jedne političke stranke ili opcije, nego da se radi o nacionalnom programu.

 Konkretni oblici suradnje Hrvatske i njenog iseljeništva trebaju se prilagođavati novim okolnostima i zahtjevima vremena. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju otvoreni su novi prostor, novi izazovi i nove perspektive koji zahtijevaju bitno drugačija znanja i programe.

 Uvjereni smo da će iseljenički Kongres pojasniti uzroke dosadašnjih poteškoća i nedosljednosti te da će iskazivanjem znanja i zajedništva predstavljati temelje novih načela i programa u integracijskom proscesu između Republike Hrvatske i hrvatskog iseljeništva. I sada je razvidno da program i strategija njegova provođenja mogu biti uspješni samo ako su rezultat znanstvenih i stručnih istraživanja te ako dobiju potporu hrvatskih državnih institucija.

 Kongres će biti golemi prinos u tome smjeru, pa će biti veoma zanimljivo i korisno nazočiti mu, jer već sada postoji veliki interes za izlaganja brojnih uglednih znanstvenika iz hrvatskog iseljeništva i Hrvatske, te visokih predstavnika Crkve i uspješnih poslovnih i javnih osoba iz iseljeništva.

 Stoga Vas pozivamo da se upoznate s informacijama o Kongresu te da sudjelovanjem u organizacijskim poslovima ili izlagačkom i promotivnom dijelu pridonesete što uspješnijem radu Kongresa. Za detaljnije obavijesti stoje Vam na raspolaganju slijedeći kontakti:

 

–          [email protected]

–          Prof.dr.sc.Vlado Šakić Predsjednik Programsko organizacijskog odbora  [email protected]

–          Fra. Josip Bebić  Član organizacijskog odbora  [email protected]

–          Dr.sc. Marin Sopta  Predsjednik organizacijskog odbora  [email protected]

HRVATSKI ISELJENIČKI KONGRES – ZAGREB 2014.

PROGRAMSKA OSNOVA

 

1. Struktura kongresa:

–         plenarne sjednice

–         tematske sekcije

–         forumi, odbori i sl. (npr. gospodarstvenici, nogometaši i sl.)

 

2. Struktura programa: područja tema i razlaganja (prijedlozi i po nekoliko značajnijih primjera)

 

–         povijest iseljeničkog procesa – stanje istraživanja

  • Inventar studija i istraživanja hrvatskog iseljeništva
  • Evidencija i gradivo o iseljeništvu – dosadašnje stanje
  • Doprinos Hrvata u gospodarstvu, znanosti i književnosti pojedinih zemalja

–         politika – politička djelatnost

  • Hrvatski iseljenici sudionici u Domovinskom ratu
  • Doprinos hrvatskih iseljenika u humanitarnoj pomoći, dobavi oružja i lobiranju za priznanje Republike Hrvatske (RH)
  • Odnos RH prema iseljeništvu (1990.-2014.)
  • Projekti suradnje RH s iseljeništvom na pojedinim kontinentima (Europa, Amerike, Australija)
  • Političke organizacije i stranke hrvatskih iseljenika

–         gospodarstvo

  • Suradnja RH i iseljeništva na području gospodarstva
  • Investiranje u hrvatsko gospodarstvo – dosadašnja iskustva i perspektive

–         djelovanje Katoličke crkve  (katoličke misije) i drugih vjerskih zajednica

  • Razvoj i problemi pastoralnih centara u hrvatskih iseljenika
  • Kulturna, društvena i obrazovna djelatnost pastoralnih centara

–         znanost, kultura, hrvatski jezik, obrazovanje i hrvatske škole

  • Kulturna i društvena aktivnost iseljenih zajednica u svijetu – povijesni pregledi i sadašnje stanje u pojedinim zemljama
  • Suradnja RH i iseljeništva na području književnosti i jezika
  • Suradnja RH i iseljeništva na području kulture (manifestacije, susreti, folklor itd.)
  • Suradnja RH i iseljeništva na području znanosti

–         sport – udruge i klubovi

  • Suradnja RH i iseljeništva na području sporta

–         suvremeni procesi među hrvatskim iseljenicima, druga i ostale generacije hrvatskih iseljenika

  • Proces asimilacije hrvatskih iseljenika u pojedinim zemljama
  • Projekt povratka iseljenih Hrvata – dosadašnji pokušaji, perspektive i planovi
  • Problemi Hrvata u dijaspori
  • Europske zajednice „gastarbeitera“

–         odnos domovine i iseljeništva

  • Kontakti ustanova iseljeništva s RH
  • Lik iseljenika u hrvatskoj književnosti i kulturi

–         stanje i perspektive iseljeničkih ustanova i udruga u Hrvatskoj i iseljeništvu

  • Kontakti iseljeničkih ustanova s RH
  • Stanje komunikacije između hrvatskih iseljeničkih udruga i ustanova
  • Arhivske i muzejske zbirke u iseljenoj Hrvatskoj
  • Nužnost osnivanja iseljeničkih ustanova u RH

 

3.   Metodologija ili koncept tijeka Kongresa

 

–         podjela pojedinih dijelova skupa

–         mjesta održavanja, način i trajanje izlaganja

–         kulturni dio ili sadržaji Kongresa, kao koncerti, izleti, predstavljanje knjiga, svečane večere i sl.).

 

Napominjemo kako ce web adresa (www.hrvatski-iseljenicki-kongres.org) zbog tehnickih razloga biti  dostupna tek od utorka, 9.7.2013.

na kamenjar.info preuzmite:

 OBRAZAC ZA PRIJAVU IZLAGANJA

 Antun Plenkovic Glavni tajnik Kongresa / Kamenjar.info

 

 

facebook komentari

Hrvatska

Sjednica Saborskog Odbora: Evo što SOA kaže o elementima sigurnosnog rizika

Objavljeno

na

Objavio

Saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost raspravljao je danas o mogućoj ugroženosti nacionalne sigurnosti zbog stanja u Agrokoru na temelju izvještaja Sigurnosno-obavještajne agencije.

Sigurnosna analiza upozorava da se visokim rizikom smatra činjenica što Lex Agrokor nije implementiran u zemljama u kojima koncern Agrokor posluje.

Sigurnosne službe procjenjuju i da postoji značajan rizik i opasnost od velikog broja domaćih i međunarodnih tužbi zbog koji prijeti opasnost od gubitaka u koncernu. Upozorava se i na projekciju rizika, koji bi mogao značiti gubitak radnih mjesta u sadašnjem koncernu Agrokor.

Kako je u sustavu koncerna zaposleno 40 tisuća radnika, gubitak radnih mjesta smatra se ozbiljnim rizikom u procjeni sigurnosnog stanja u zemlji.
SOA intenzivno prati Agrokor tek od travnja 2017.

Nadalje, u izvješću SOA-e stoji da su sigurnosne agencije pojačanu analizu stanja u koncernu Agrokor počele intenzivno pratiti tek u travnju 2017. godine. Dakle, neposredno prije raskida koalicije HDZ-a i Mosta i nakon objave informacije o tajnom sastanku Ivice Todorića, Andreja Plenkovića, Bože Petrova, Martine Dalić i Zdravka Marića koji je održan 5. ožujka u Vladi, doznaje N1.

Predsjednik Odbora Ranko Ostojić nakon sjednice Odbora izjavio je kako o detaljima ne smije govoriti, no da su SDP-u stajališta da izvješće SOA-e o Agrokoru ukazuje na moguće posljedice za gospodarske interese, a time i nacionalnu sigurnost te da odbor treba predložiti Vladi da postupi sukladno Zakonu o domovinskoj sigurnosti radi otklanjanja mogućih posljedica koje bi ugrozile gospodarske interese, a time i sigurnost Hrvatske.

Ta je izjava u nekim medijima izazvala razne interpretacije – do toga da se u izviješću SOA-e spominje i hibridno ratovanje.

Na  upit HRT-a, iz SOA-e su  odgovorili priopćenjem koje prenosimo u cijelosti.

SOA je na zahtjev Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora 13. studenoga izradila izvješće o stanju u Agrokoru i mogućoj ugroženosti nacionalne sigurnosti RH. U zahtjevu Odbora zatražila se dostava “izvješća o stanju u Agrokoru i mogućim posljedicama vezano uz eventualnu ugroženost nacionalne sigurnosti u Republici Hrvatskoj, te potencijalnim scenarijima razvoja, koje izvješće bi Odbor raspravio na svojoj sjednici”.

Sukladno zahtjevu Odbora, SOA u svom izvješću nije razmatrala hibridne prijetnje, niti hibridno ratovanje u bilo kojem dijelu izvješća. Štoviše, riječ „hibridno“ se ne spominje u niti jednom dijelu Izvješća. Isto tako, hibridno ratovanje u ni jednom trenutku nije bilo tema rasprave o Agrokoru na današnjoj sjednici Odbora.

Vezano uz hibridno ratovanje, napominjemo da je SOA u listopadu 2017. godine za potrebe Odbora izradila izvješće o informacijskim operacijama u funkciji slabljenja međunarodnog položaja RH, te da je na tu istu temu ravnatelj SOA-e sudjelovao u raspravi Odbora 19. listopada 2017. i odgovarao na pitanja članova Odbora.

Isto tako, SOA je o hibridnom ratovanju pisala u svom Javnom izvješću objavljenom 14. rujna 2017.  Tako, između ostalog, u Javnom izvješću piše: “U sklopu hibridnog djelovanja, u hrvatski medijski i informativni prostor nastoje se ubaciti lažne ili iskrivljene vijesti u kojima se Republiku Hrvatsku, EU i NATO prikazuje u negativnom svjetlu, te se želi utjecati na stabilnost hrvatskih institucija, regionalnog okruženja i euroatlantskog i europskog zajedništva”.

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Jandroković pojasnio zašto nije prekinuo današnju sjednicu Hrvatskog Državnog Sabora

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković pojasnio je zašto nije prekinuo sjednicu na kojoj su se u srijedu mogle čuti prijetnje , psovke, a oporba je 40-tak minuta ometala rad lupanjem o saborske klupe

‘Danas je oporba očito željela izazvati prekid sjednice ili su željeli onemogućiti raspravu o proračunu za 2018. godinu. Poslužili su se metodama dosad neviđenim u Hrvatskom saboru, sve je tu bilo na kraju začinjeno i fizičkim prijetnjama pojedinih zastupnika iz oporbe i psovkama.

Odlučio sam se ne prekidati sjednicu i dopustiti građanima da vide tko je kakav, tko brine o onome što je njima zanimljivo, a mislim da je proračun za 2018. zanimljiv svima, a kome je stalo do jeftinih atrakcija, spektakla, senzacionalizma, gdje više nije važno što je sadržaj nego isključivo neka ridikulozna forma. Htio sam jednostavno da ljudi to vide’, kazao je za RTL.

Podsjetimo, dio oporbenih zastupnika lupalo je po klupama onemogućavajući bilo kakvu raspravu. Kreši Beljaku je isključen mikrofon kada je bez dopuštenja došao za govornicu,  Ivan Pernar (ŽZ) mobitelom je snimao govornike.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari