Pratite nas

Hrvatska

Hrvatski iseljenički kongres – 2014. Zagreb

Objavljeno

na

Želimo Vas informirati i pozvati na Hrvatski iseljenički kongres koji ce se odrzati 2014. godine u Zagrebu (23.-26.6.).

Hrvatski iseljenički kongres – 2014. Zagreb

Hrvatska će ulaskom u Europsku uniju, Hrvatska biti suočena s osmišljavanjem novoga programa odnosa sa svojim višemilijunskim iseljeništvom. Povodom toga u Zagrebu će iduće godine biti održan iseljenički kongres na kojem će sudjelovati ugledni hrvatski znanstvenici iz Hrvatske i iseljeništva, visoki predstavnici katoličke crkve, te uspješni poslovni ljudi i javni djelatnici iz iseljeništva.

Hrvatska u odnosu na broj stanovnika pripada među „najiseljeničkije“ europske zemlje. Preko dva i pol milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka živi diljem svijeta u Iseljenoj Hrvatskoj. Stoga se Republika Hrvatska, poput drugih suvremenih država, treba s punom pozornošću odnositi prema svim razvojnim, identitetskim i ostalim integracijskim potencijalima hrvatskog iseljeništva.

Budući već nekoliko naraštaja hrvatskih iseljenika živi izvan Hrvatske razumljiva je njihova snažna integriranost u društva u kojima žive, a postupno  se događa i njihova asimilacija. Međutim, u Iseljenoj Hrvatskoj su nastajale i još nastaju različite hrvatske iseljeničke organizacije. U početku se mislilo kako će hrvatske iseljeničke organizacije biti prolaznog i kratkog vijeka, dok se Hrvati ne vrate u domovinu. No, protokom vremena su to postajale trajne hrvatske nacionalne institucije u iseljeništvu koje predstavljaju duhovni oslonac i potporu hrvatskim iseljenicima u tuđini, kutak domovine i znak povezanosti s njom. Isto tako, hrvatske iseljeničke organizacije su postale iskustvo u kojem se njeguju hrvatski nacionalni identitet i domovinske vrijednosti. Zbog toga hrvatski iseljenici ne smiju biti objekt nego subjekt domovinske politike.

Važno je naglasiti kako se nisu ostvarila očekivanja o masovnom povratku iseljenika u Hrvatsku. Naprotiv, Hrvatska je i nadalje zemlja iz koje se više iseljava nego se u nju iseljava. Novi je iseljenički val uslijedio u procesu hrvatskog državnog osamostaljenja i obrane od srbijanske oružane agresije te u posljeratnom razdoblju. Taj iseljenički val prvenstveno obilježava činjenica da se prvi put znatnije iseljavalo iz neovisne hrvatske države, ali i da se prvi put znatnije useljavalo u Hrvatsku, iako su pretežito useljavali Hrvati i Bošnjaci iz Bosne i Hercegovine. Osnovni uzrok iseljavanja nalazi se u nepovoljnoj gospodarskoj situaciji koju je jednim dijelom donijela srbijanska agresija a drugim dijelom nepravedan i neučinkovit privatizacijski model koji je naglo povećavao broj nezaposlenih i osiromašenje većine puka.

U tom kontekstu je posebno nepovoljno što iz Hrvatske odlazi veliki broj mladih i obrazovanijih osoba koje u novonastalim okolnostima nisu imale perspektivu zapošljavanja ili primjerenog nastavka školovanja. Na nepovoljna gospodarska i migracijska kretanja u Hrvatskoj utjecao je i veliki broj ratnih prognanika iz Hrvatske i izbjeglica iz Bosne i Hercegovine.

Prema procjenama stručnjaka, od 1991. god. iz Hrvatske je prema Zapadu iselilo nekoliko stotina tisuća hrvatskih državljana, a od toga približno 180.000 Hrvata. Pritom je, prema službenim podacima u Hrvatsku (od 1991. god.) uselilo 232.966 stanovnika, od čega 189.039 iz Bosne i Hercegovine. U istom razdoblju u Hrvatskoj je svake godine bio veći broj umrlih nego rođenih osoba.

Zbog svega naznačenog, domovinska bi politika prema iseljništvu trebala biti očitovanje jasne volje hrvatskih državnih vlasti i hrvatskog društva za doborm, odnosno još boljom suradnjom sa zemljama u kojima se nalaze hrvatski iseljenici. Iseljenici su, naime, već utrli put te suradnje.  Ponajprije je potrebno stručno istražiti i analizirati oblike dosadašnje suradnje, jer niz poznatih iskustava svjedoči da su hrvatski iseljenici iznimno uspješni veleposlanici svoje domovine Hrvatske u svijetu, te i zbog toga moraju biti subjekti domovinske politike kojoj je vitalni interes ostvariti što uspješniji integracijski proces između Hrvatske i hrvatskih iseljenika, što uključuje i stvarne mogućnosti povratka iseljenika. A povratak znači ne samo vratiti se, nego i moći raditi u vlastitoj domovini i dobro živjeti.

Potrebno je utvrditi kako od političara valja zahtijevati da to omoguće, a ne da zakonima priječe povratak. Hrvatska treba omogućiti siguran povratak i ulaganje u Hrvatsku teško stečenog iseljeničkog kapitala. Također se od hrvatske države očekuje  pozitivnije gledanje i djelovanje prema iseljenicima. Posljednjih godina povjerenje je, nažalost, u određenoj mjeri narušeno, pa je za ispravljanje toga potrebno puno obostranoga napora.

Potrebno je raditi i na programu o načinima suradnje s iseljenicima koji nemaju namjeru povratka u Hrvatsku. Veoma je važno pomagati Hrvatima da se ne osjećaju tuđincima u inozemstvu, pomagati im u očuvanju svijesti o svome identitetu, njegovanju tradicije i živim vezama s domovinom. Također, potrebno je pokazati kako suradnja s hrvatskim iseljenicima nije program jedne političke stranke ili opcije, nego da se radi o nacionalnom programu.

 Konkretni oblici suradnje Hrvatske i njenog iseljeništva trebaju se prilagođavati novim okolnostima i zahtjevima vremena. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju otvoreni su novi prostor, novi izazovi i nove perspektive koji zahtijevaju bitno drugačija znanja i programe.

 Uvjereni smo da će iseljenički Kongres pojasniti uzroke dosadašnjih poteškoća i nedosljednosti te da će iskazivanjem znanja i zajedništva predstavljati temelje novih načela i programa u integracijskom proscesu između Republike Hrvatske i hrvatskog iseljeništva. I sada je razvidno da program i strategija njegova provođenja mogu biti uspješni samo ako su rezultat znanstvenih i stručnih istraživanja te ako dobiju potporu hrvatskih državnih institucija.

 Kongres će biti golemi prinos u tome smjeru, pa će biti veoma zanimljivo i korisno nazočiti mu, jer već sada postoji veliki interes za izlaganja brojnih uglednih znanstvenika iz hrvatskog iseljeništva i Hrvatske, te visokih predstavnika Crkve i uspješnih poslovnih i javnih osoba iz iseljeništva.

 Stoga Vas pozivamo da se upoznate s informacijama o Kongresu te da sudjelovanjem u organizacijskim poslovima ili izlagačkom i promotivnom dijelu pridonesete što uspješnijem radu Kongresa. Za detaljnije obavijesti stoje Vam na raspolaganju slijedeći kontakti:

 

–          [email protected]

–          Prof.dr.sc.Vlado Šakić Predsjednik Programsko organizacijskog odbora  [email protected]

–          Fra. Josip Bebić  Član organizacijskog odbora  [email protected]

–          Dr.sc. Marin Sopta  Predsjednik organizacijskog odbora  [email protected]

HRVATSKI ISELJENIČKI KONGRES – ZAGREB 2014.

PROGRAMSKA OSNOVA

 

1. Struktura kongresa:

–         plenarne sjednice

–         tematske sekcije

–         forumi, odbori i sl. (npr. gospodarstvenici, nogometaši i sl.)

 

2. Struktura programa: područja tema i razlaganja (prijedlozi i po nekoliko značajnijih primjera)

 

–         povijest iseljeničkog procesa – stanje istraživanja

  • Inventar studija i istraživanja hrvatskog iseljeništva
  • Evidencija i gradivo o iseljeništvu – dosadašnje stanje
  • Doprinos Hrvata u gospodarstvu, znanosti i književnosti pojedinih zemalja

–         politika – politička djelatnost

  • Hrvatski iseljenici sudionici u Domovinskom ratu
  • Doprinos hrvatskih iseljenika u humanitarnoj pomoći, dobavi oružja i lobiranju za priznanje Republike Hrvatske (RH)
  • Odnos RH prema iseljeništvu (1990.-2014.)
  • Projekti suradnje RH s iseljeništvom na pojedinim kontinentima (Europa, Amerike, Australija)
  • Političke organizacije i stranke hrvatskih iseljenika

–         gospodarstvo

  • Suradnja RH i iseljeništva na području gospodarstva
  • Investiranje u hrvatsko gospodarstvo – dosadašnja iskustva i perspektive

–         djelovanje Katoličke crkve  (katoličke misije) i drugih vjerskih zajednica

  • Razvoj i problemi pastoralnih centara u hrvatskih iseljenika
  • Kulturna, društvena i obrazovna djelatnost pastoralnih centara

–         znanost, kultura, hrvatski jezik, obrazovanje i hrvatske škole

  • Kulturna i društvena aktivnost iseljenih zajednica u svijetu – povijesni pregledi i sadašnje stanje u pojedinim zemljama
  • Suradnja RH i iseljeništva na području književnosti i jezika
  • Suradnja RH i iseljeništva na području kulture (manifestacije, susreti, folklor itd.)
  • Suradnja RH i iseljeništva na području znanosti

–         sport – udruge i klubovi

  • Suradnja RH i iseljeništva na području sporta

–         suvremeni procesi među hrvatskim iseljenicima, druga i ostale generacije hrvatskih iseljenika

  • Proces asimilacije hrvatskih iseljenika u pojedinim zemljama
  • Projekt povratka iseljenih Hrvata – dosadašnji pokušaji, perspektive i planovi
  • Problemi Hrvata u dijaspori
  • Europske zajednice „gastarbeitera“

–         odnos domovine i iseljeništva

  • Kontakti ustanova iseljeništva s RH
  • Lik iseljenika u hrvatskoj književnosti i kulturi

–         stanje i perspektive iseljeničkih ustanova i udruga u Hrvatskoj i iseljeništvu

  • Kontakti iseljeničkih ustanova s RH
  • Stanje komunikacije između hrvatskih iseljeničkih udruga i ustanova
  • Arhivske i muzejske zbirke u iseljenoj Hrvatskoj
  • Nužnost osnivanja iseljeničkih ustanova u RH

 

3.   Metodologija ili koncept tijeka Kongresa

 

–         podjela pojedinih dijelova skupa

–         mjesta održavanja, način i trajanje izlaganja

–         kulturni dio ili sadržaji Kongresa, kao koncerti, izleti, predstavljanje knjiga, svečane večere i sl.).

 

Napominjemo kako ce web adresa (www.hrvatski-iseljenicki-kongres.org) zbog tehnickih razloga biti  dostupna tek od utorka, 9.7.2013.

na kamenjar.info preuzmite:

 OBRAZAC ZA PRIJAVU IZLAGANJA

 Antun Plenkovic Glavni tajnik Kongresa / Kamenjar.info

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Krstičević pohvalio rad vatrogasaca, pilota Canadaira i zrakoplovnih tehničara

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH

Zahvaljujem svima vama koji ste neposredno uključeni u aktivnosti PP sezone, vatrogascima, pripadnicima HV-a te ostalim sastavnicama Sustava, rekao je ministar

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstićević obišao je u utorak, 20. kolovoza 2019. Operativno vatrogasno zapovjedništvo u Divuljama gdje su zapovjednik Protupožarnih namjenski organiziranih snaga Oružanih snaga RH, ujedno zapovjednik Zapovjednog operativnog središta Glavnog stožera OS RH brigadni general Krešo Tuškan te glavni vatrogasni zapovjednik RH Slavko Tucaković, održali prezentaciju presjeka Protupožarne sezone 2019.

Prezentaciji su nazočili i zapovjednik Gardijske mehanizirane brigade brigadni general Tihomir Kundid, načelnik stožera HRZ-a brigadni general Michael Križanec, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban, predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader i drugi, priopćio je MORH

U toj prigodi, ministar Krstičević koji je ujedno i predsjednik Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti, kazao je kako mu je drago što ima priliku biti u Operativnom vatrogasnom zapovjedništvu koje prije tri godine nije ni postojalo podsjetivši pritom kako se ovakav susret, dogodio i prije mjesec dana kako bi se razmotrio tijek PP sezone.

„Razmatrajući konkretne brojke u samo proteklih mjesec dana broj zahtjeva za angažmanom gotovo pa se izjednačio s brojem zahtjeva od početka godine. Kao što znate, imali smo nekoliko većih požara, od kojih bih svakako izdvojio onaj u Dubravi kod Šibenika“, rekao je ministar i dodao kako je upravo zahvaljujući dobroj pripremi, pravovremenoj reakciji, koordinaciji i suradnji sastavnica Sustava domovinske sigurnosti te suradnji s lokalnom zajednicom, otklonjena prijetnja za civilno stanovništvo i imovinu.

Također, ministar je istaknuo i pojačani angažman besposadnih letjelica u proteklih mjesec dana kazavši kako je njihova upotreba značajno doprinijela prevenciji požara, ali i pravovremenoj reakciji po uočavanju.

„Brzina reakcije je veća zahvaljujući Situacijskom središtu u kojem se nalazimo, ono nam omogućava bolji protok informacija i bolju koordinaciju“, rekao je Krstičević.

Krstičević: U narednom razdoblju moramo ostati koncentrirani na zadaće

Ministar obrane pohvalio je dosadašnji rad svih sastavnica sustava domovinske sigurnosti za koji je naglasio kako je postao brend, prepoznatljiv i cijenjen među narodom.

“Želim pohvaliti vaš dosadašnji rad i ovom prilikom zahvaliti našim pilotima Canadaira, zrakoplovnim tehničarima, kopnenim snagama Hrvatske vojske, policiji, HGSS-u, vatrogascima, mještanima i lokalnoj zajednici”, rekao je Krstičević.

„Krenuli smo od temelja koji je Partnerstvo za sigurnosti i samo zajedno ćemo učiniti sustav učinkovitim i uspješnim. Apsolutna sigurnost ne postoji, ali jednim zajedničkim radom, svi skupa, možemo smanjiti ranjivost našeg društva na sve ugroze.

U narednom razdoblju moramo ostati koncentrirani na zadaće“, zaključio je ministar Krstičević i najavio održavanje konferencije u rujnu ove godine koja će, kako je kazao, okupiti NATO i europske partnere Republike Hrvatske, a čija će glavna tema biti upravo domovinska sigurnost i krizno upravljanje.

General Tuškan: Hrvatska vojska izvršila je sve postavljene zadaće

U svojoj prezentaciji brigadni general Tuškan kazao je kako je u posljednjih mjesec dana pojačan napor u izviđanju te su ostvareni naleti PP zrakoplova kao cijele godine prije toga.

„Vojni dio OVZ-a u sinergiji s ostalim tijelima OVZ-a koordinira, razmjenjuje pravovremene informacije koje su važan faktor za veliku učinkovitost i pravovremenost u gašenju požara“, kazao je general i zaključio kako je Hrvatska vojska izvršila sve postavljene zadaće sukladno Planovima i zahtjevima.

Veliku zahvalnost pripadnicima Hrvatske vojske, vatrogascima, policiji i svima koji sudjeluju u protupožarnoj sezoni, izrazio je župan splitsko-dalmatinski  Blaženko Boban kazavši kako se građani osjećaju mirno i sigurno.

„Hvala svima na svemu što činite, građani se osjećaju mirnije i sigurnije i moram reći kako je upravo to dokaz dobre opremljenosti, organizacije i koordinacije te visoke razine profesionalizma svih sastavnica sustava domovinske sigurnosti“, poručio je.

Na kraju, glavni vatrogasni zapovjednik RH Slavko Tucaković još jednom je pohvalio suradnju svih sastavnica domovinske sigurnost.

“Protupožarna sezona još nije gotova, opreza i truda nikad dosta, svi moramo biti i dalje na visokoj razini spremnosti i profesionalizma. Tu smo da zaštitimo naše građane i turiste, tako da naša zadaća još nije gotova”, rekao je Tucaković.

Od početka 2. faze PP sezone, odnosno od 17. lipnja do zaključno sa 19. kolovoza 2019. u 8 sati, zračne snage PP NOS-a OS RH su sudjelovale su u gašenju 29 požara.

Osim toga, izvršena su 33 protupožarna izviđanja PP zrakoplovima.

Na navedenim zadaćama (gašenje i PPI) u II fazi PP sezone izvršena su 1442 leta, ostvareno 233,30 sati naleta, izbačeno je ukupno 6705 tona vode, utrošeno 121.339 litara goriva, prevezeno 14 osoba te 8 tona tereta.

Kopnene snage PP NOS-a bile su angažirane na požarištu Dubrava/Šibenik, Šibensko-kninska županija 27. i 28. srpnja 2019.

Angažirano je ukupno 102 pripadnika s 11 motornih vozila. Ukupno vrijeme angažiranja je 51 sat i 41 minuta.

Tim besposadnih zrakoplovnih sustava angažiran je do sada 27 puta u razdoblju od 17. lipnja do 13. kolovoza 2019. u izviđanju područja koja su procijenjena kao visoko rizična glede izbijanja požara te snimanja požarišta.

Besposadni sustav „ORBITER 3“ imao je 27 letova pri čemu je ostvareno 42 sata naleta.

Ukupno je u 2019. godini zaprimljeno je 126 zahtjeva HVZ-a (124-zračne snage, 2-kopnene snage), izvršen je 121 zahtjev, a 5 zahtjeva za zračnim snagama su stornirana.

Na navedenim zadaćama izvršeno je 2236 letova ostvareno 351, 45 sati naleta, izbačeno je ukupno 10578 tona vode, utrošeno 199.875 litara goriva, utrošeno 0 litara pjenila, prevezeno je 14 osoba te osam tona tereta.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Odbačena kaznena prijava protiv Penave zbog objave videa djece

Objavljeno

na

Objavio

Općinsko državno odvjetništvo u Vukovaru odbacilo je kaznenu prijavu protiv vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave, koji je bio prijavljen za povredu privatnosti djeteta kada je u siječnju na internetskim stranicama grada objavio snimku učenika srpske nacionalnosti kako sjede tijekom izvođenja hrvatske himne na nogometnoj utakmici.

Ne navodeći imena, vukovarsko tužiteljstvo je na svojim stranicama objavilo da je 5. srpnja odbacilo kaznene prijave protiv prvoosumnjičenog hrvatskog državljanina (1974.) zbog kaznenih djela povrede privatnosti djeteta te javnog poticanja na nasilje i mržnju, kao i protiv drugoosumnjičene hrvatske državljanke (1990.) zbog kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i mržnju.

Naime, Penava je sredinom siječnja na konferenciji za novinare prikazao spornu snimku, koja je bila objavljena i na službenim stranicama Grada Vukovara, na kojoj su prikazani učenici vukovarske Tehničke škole srpske nacionalnosti kako sjede na tribinama tijekom izvođenja hrvatske himne.

Na istoj konferenciji za novinare je upozorio kako je Vukovar “epicentar puzajuće velikosprske agresije“.

Općinsko državno odvjetništvo ističe kako je prvoosumnjičenog i njegove suradnike kazneno prijavila jedna politička stranka, tereteći ga da je na spomenutoj konferenciji za novinare poticao na međunacionalnu netrpeljivost.

Protiv Penave je kaznenu prijavu podnio i jedan građanin, tvrdeći da je objavom video snimke s nogometne utakmice 24. listopada 2018. povrijeđena privatnost djeteta.

Vukovarsko tužiteljstvo tvrdi kako je provelo izvide povodom obje kaznene prijave, te utvrdilo da je drugoosumnjičena sudjelovala u izradi materijala za prezentaciju na spomenutoj konferenciji za novinare te pripremila tekst kojim se prvoosumnjičeni obratio javnosti.

“Na temelju rezultata izvida proizlazi da u radnjama prvoosumnjičenika i drugoosumnjičenice nisu ostvarena obilježja kaznenog djela iz čl. 325. st. 1. Kaznenog zakona ili nekog drugog kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti, s obzirom da prezentacija i izjava ne sadrži poticateljsko izražavanje mržnje prema pripadnicima srpske nacionalne manjine”, kažu u Općinskom državnom odvjetništvu u Vukovaru.

Također, zaključuju, iz provedenih izvida proizlazi da u radnjama prvoosumnjičenika nije došlo do ugrožavanja dobrobiti djeteta slijedom čega nisu ostvarena niti obilježja kaznenog djela.

(Hina)

 

Penava: Hoćemo li mi danas šutiti na činjenicu da učenici koji školu pohađaju na srpskom jeziku sjede kada se izvodi hrvatska himna

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari