Pratite nas

Hrvatska

Hrvatski iseljenički kongres – 2014. Zagreb

Objavljeno

na

Želimo Vas informirati i pozvati na Hrvatski iseljenički kongres koji ce se odrzati 2014. godine u Zagrebu (23.-26.6.).

Hrvatski iseljenički kongres – 2014. Zagreb

Hrvatska će ulaskom u Europsku uniju, Hrvatska biti suočena s osmišljavanjem novoga programa odnosa sa svojim višemilijunskim iseljeništvom. Povodom toga u Zagrebu će iduće godine biti održan iseljenički kongres na kojem će sudjelovati ugledni hrvatski znanstvenici iz Hrvatske i iseljeništva, visoki predstavnici katoličke crkve, te uspješni poslovni ljudi i javni djelatnici iz iseljeništva.

Hrvatska u odnosu na broj stanovnika pripada među „najiseljeničkije“ europske zemlje. Preko dva i pol milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka živi diljem svijeta u Iseljenoj Hrvatskoj. Stoga se Republika Hrvatska, poput drugih suvremenih država, treba s punom pozornošću odnositi prema svim razvojnim, identitetskim i ostalim integracijskim potencijalima hrvatskog iseljeništva.

Budući već nekoliko naraštaja hrvatskih iseljenika živi izvan Hrvatske razumljiva je njihova snažna integriranost u društva u kojima žive, a postupno  se događa i njihova asimilacija. Međutim, u Iseljenoj Hrvatskoj su nastajale i još nastaju različite hrvatske iseljeničke organizacije. U početku se mislilo kako će hrvatske iseljeničke organizacije biti prolaznog i kratkog vijeka, dok se Hrvati ne vrate u domovinu. No, protokom vremena su to postajale trajne hrvatske nacionalne institucije u iseljeništvu koje predstavljaju duhovni oslonac i potporu hrvatskim iseljenicima u tuđini, kutak domovine i znak povezanosti s njom. Isto tako, hrvatske iseljeničke organizacije su postale iskustvo u kojem se njeguju hrvatski nacionalni identitet i domovinske vrijednosti. Zbog toga hrvatski iseljenici ne smiju biti objekt nego subjekt domovinske politike.

Važno je naglasiti kako se nisu ostvarila očekivanja o masovnom povratku iseljenika u Hrvatsku. Naprotiv, Hrvatska je i nadalje zemlja iz koje se više iseljava nego se u nju iseljava. Novi je iseljenički val uslijedio u procesu hrvatskog državnog osamostaljenja i obrane od srbijanske oružane agresije te u posljeratnom razdoblju. Taj iseljenički val prvenstveno obilježava činjenica da se prvi put znatnije iseljavalo iz neovisne hrvatske države, ali i da se prvi put znatnije useljavalo u Hrvatsku, iako su pretežito useljavali Hrvati i Bošnjaci iz Bosne i Hercegovine. Osnovni uzrok iseljavanja nalazi se u nepovoljnoj gospodarskoj situaciji koju je jednim dijelom donijela srbijanska agresija a drugim dijelom nepravedan i neučinkovit privatizacijski model koji je naglo povećavao broj nezaposlenih i osiromašenje većine puka.

U tom kontekstu je posebno nepovoljno što iz Hrvatske odlazi veliki broj mladih i obrazovanijih osoba koje u novonastalim okolnostima nisu imale perspektivu zapošljavanja ili primjerenog nastavka školovanja. Na nepovoljna gospodarska i migracijska kretanja u Hrvatskoj utjecao je i veliki broj ratnih prognanika iz Hrvatske i izbjeglica iz Bosne i Hercegovine.

Prema procjenama stručnjaka, od 1991. god. iz Hrvatske je prema Zapadu iselilo nekoliko stotina tisuća hrvatskih državljana, a od toga približno 180.000 Hrvata. Pritom je, prema službenim podacima u Hrvatsku (od 1991. god.) uselilo 232.966 stanovnika, od čega 189.039 iz Bosne i Hercegovine. U istom razdoblju u Hrvatskoj je svake godine bio veći broj umrlih nego rođenih osoba.

Zbog svega naznačenog, domovinska bi politika prema iseljništvu trebala biti očitovanje jasne volje hrvatskih državnih vlasti i hrvatskog društva za doborm, odnosno još boljom suradnjom sa zemljama u kojima se nalaze hrvatski iseljenici. Iseljenici su, naime, već utrli put te suradnje.  Ponajprije je potrebno stručno istražiti i analizirati oblike dosadašnje suradnje, jer niz poznatih iskustava svjedoči da su hrvatski iseljenici iznimno uspješni veleposlanici svoje domovine Hrvatske u svijetu, te i zbog toga moraju biti subjekti domovinske politike kojoj je vitalni interes ostvariti što uspješniji integracijski proces između Hrvatske i hrvatskih iseljenika, što uključuje i stvarne mogućnosti povratka iseljenika. A povratak znači ne samo vratiti se, nego i moći raditi u vlastitoj domovini i dobro živjeti.

Potrebno je utvrditi kako od političara valja zahtijevati da to omoguće, a ne da zakonima priječe povratak. Hrvatska treba omogućiti siguran povratak i ulaganje u Hrvatsku teško stečenog iseljeničkog kapitala. Također se od hrvatske države očekuje  pozitivnije gledanje i djelovanje prema iseljenicima. Posljednjih godina povjerenje je, nažalost, u određenoj mjeri narušeno, pa je za ispravljanje toga potrebno puno obostranoga napora.

Potrebno je raditi i na programu o načinima suradnje s iseljenicima koji nemaju namjeru povratka u Hrvatsku. Veoma je važno pomagati Hrvatima da se ne osjećaju tuđincima u inozemstvu, pomagati im u očuvanju svijesti o svome identitetu, njegovanju tradicije i živim vezama s domovinom. Također, potrebno je pokazati kako suradnja s hrvatskim iseljenicima nije program jedne političke stranke ili opcije, nego da se radi o nacionalnom programu.

 Konkretni oblici suradnje Hrvatske i njenog iseljeništva trebaju se prilagođavati novim okolnostima i zahtjevima vremena. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju otvoreni su novi prostor, novi izazovi i nove perspektive koji zahtijevaju bitno drugačija znanja i programe.

 Uvjereni smo da će iseljenički Kongres pojasniti uzroke dosadašnjih poteškoća i nedosljednosti te da će iskazivanjem znanja i zajedništva predstavljati temelje novih načela i programa u integracijskom proscesu između Republike Hrvatske i hrvatskog iseljeništva. I sada je razvidno da program i strategija njegova provođenja mogu biti uspješni samo ako su rezultat znanstvenih i stručnih istraživanja te ako dobiju potporu hrvatskih državnih institucija.

 Kongres će biti golemi prinos u tome smjeru, pa će biti veoma zanimljivo i korisno nazočiti mu, jer već sada postoji veliki interes za izlaganja brojnih uglednih znanstvenika iz hrvatskog iseljeništva i Hrvatske, te visokih predstavnika Crkve i uspješnih poslovnih i javnih osoba iz iseljeništva.

 Stoga Vas pozivamo da se upoznate s informacijama o Kongresu te da sudjelovanjem u organizacijskim poslovima ili izlagačkom i promotivnom dijelu pridonesete što uspješnijem radu Kongresa. Za detaljnije obavijesti stoje Vam na raspolaganju slijedeći kontakti:

 

–          [email protected]

–          Prof.dr.sc.Vlado Šakić Predsjednik Programsko organizacijskog odbora  [email protected]

–          Fra. Josip Bebić  Član organizacijskog odbora  [email protected]

–          Dr.sc. Marin Sopta  Predsjednik organizacijskog odbora  [email protected]

HRVATSKI ISELJENIČKI KONGRES – ZAGREB 2014.

PROGRAMSKA OSNOVA

 

1. Struktura kongresa:

–         plenarne sjednice

–         tematske sekcije

–         forumi, odbori i sl. (npr. gospodarstvenici, nogometaši i sl.)

 

2. Struktura programa: područja tema i razlaganja (prijedlozi i po nekoliko značajnijih primjera)

 

–         povijest iseljeničkog procesa – stanje istraživanja

  • Inventar studija i istraživanja hrvatskog iseljeništva
  • Evidencija i gradivo o iseljeništvu – dosadašnje stanje
  • Doprinos Hrvata u gospodarstvu, znanosti i književnosti pojedinih zemalja

–         politika – politička djelatnost

  • Hrvatski iseljenici sudionici u Domovinskom ratu
  • Doprinos hrvatskih iseljenika u humanitarnoj pomoći, dobavi oružja i lobiranju za priznanje Republike Hrvatske (RH)
  • Odnos RH prema iseljeništvu (1990.-2014.)
  • Projekti suradnje RH s iseljeništvom na pojedinim kontinentima (Europa, Amerike, Australija)
  • Političke organizacije i stranke hrvatskih iseljenika

–         gospodarstvo

  • Suradnja RH i iseljeništva na području gospodarstva
  • Investiranje u hrvatsko gospodarstvo – dosadašnja iskustva i perspektive

–         djelovanje Katoličke crkve  (katoličke misije) i drugih vjerskih zajednica

  • Razvoj i problemi pastoralnih centara u hrvatskih iseljenika
  • Kulturna, društvena i obrazovna djelatnost pastoralnih centara

–         znanost, kultura, hrvatski jezik, obrazovanje i hrvatske škole

  • Kulturna i društvena aktivnost iseljenih zajednica u svijetu – povijesni pregledi i sadašnje stanje u pojedinim zemljama
  • Suradnja RH i iseljeništva na području književnosti i jezika
  • Suradnja RH i iseljeništva na području kulture (manifestacije, susreti, folklor itd.)
  • Suradnja RH i iseljeništva na području znanosti

–         sport – udruge i klubovi

  • Suradnja RH i iseljeništva na području sporta

–         suvremeni procesi među hrvatskim iseljenicima, druga i ostale generacije hrvatskih iseljenika

  • Proces asimilacije hrvatskih iseljenika u pojedinim zemljama
  • Projekt povratka iseljenih Hrvata – dosadašnji pokušaji, perspektive i planovi
  • Problemi Hrvata u dijaspori
  • Europske zajednice „gastarbeitera“

–         odnos domovine i iseljeništva

  • Kontakti ustanova iseljeništva s RH
  • Lik iseljenika u hrvatskoj književnosti i kulturi

–         stanje i perspektive iseljeničkih ustanova i udruga u Hrvatskoj i iseljeništvu

  • Kontakti iseljeničkih ustanova s RH
  • Stanje komunikacije između hrvatskih iseljeničkih udruga i ustanova
  • Arhivske i muzejske zbirke u iseljenoj Hrvatskoj
  • Nužnost osnivanja iseljeničkih ustanova u RH

 

3.   Metodologija ili koncept tijeka Kongresa

 

–         podjela pojedinih dijelova skupa

–         mjesta održavanja, način i trajanje izlaganja

–         kulturni dio ili sadržaji Kongresa, kao koncerti, izleti, predstavljanje knjiga, svečane večere i sl.).

 

Napominjemo kako ce web adresa (www.hrvatski-iseljenicki-kongres.org) zbog tehnickih razloga biti  dostupna tek od utorka, 9.7.2013.

na kamenjar.info preuzmite:

 OBRAZAC ZA PRIJAVU IZLAGANJA

 Antun Plenkovic Glavni tajnik Kongresa / Kamenjar.info

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Prosvjed podrške žrtvama seksualnog nasilja: Nekažnjavanje zločina je zločin

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Više tisuća građana okupilo se u subotu na zagrebačkom Trgu kralja Tomislava na prosvjedu “Pravda za djevojčice” organiziranom u znak podrške svim žrtvama seksualnog nasilja koje od sustava ne dobivaju primjerenu zaštitu, a s kojeg je poručeno da je nekažnjavanje zločina – zločin.

Povod za prosvjed bio je slučaj silovanja maloljetnice u Zadru, odnosno puštanje na slobodu petorice osumnjičenika za opetovano silovanje, seksualno iskorištavanje, ucjenjivanje te fizičko i psihičko maltretiranje petnaestogodišnje djevojčice koje je trajalo punih godinu dana.

Mirni prosvjedi u 15 hrvatskih gradova

Osim u Zagrebu gdje se po procjeni organizatora okupilo oko 7.000 građana, mirni prosvjedi održavaju se u 15-stak  hrvatskih gradova, među kojima i u Zadru, Splitu, Rijeci, Puli i Osijeku.

Prosvjednici su na zagrebačkom Trgu kralja Tomislava nosili transparente na kojima su bile ispisane poruke poput: “Dosta mi je ličkog rukovanja i dalmatinskog milovanja”, “Logo konoplje=zločin, grupno silovanje=krivo je more, “Nema opravdanja”, ” Odgovor je otpor”, “Niste same”, “Institucije koje štite zlostavljače su zlostavljačke”, “Ljute smo”, “Ona je netko, a ne nečija”, “Bez pristanka=silovanje”, “Ni pokorne ni pokorene”, “Vicevi o silovanju nisu smiješni”.

Organizatori prosvjeda – Platforma za reproduktivna prava, Inicijativa #spasime, Ženska soba – Centar za seksualna prava i Zaklada Solidarna od nadležnih institucija zahtijevaju hitno djelovanje radi zaštite žrtve i kažnjavanja počinitelja. Od ministra pravosuđa traže da odmah pokrene stegovni postupak protiv suca Markovića pred Državnim sudbenim vijećem zbog neprofesionalnog i nemarnog postupanja koje dovodi u opasnost sigurnost i dostojanstvo žrtve.

Od Državnog odvjetništva traže da hitno premjesti sudski postupak sa zadarskog županijskog suda na drugi županijski sud, kako bi se spriječili mogući utjecaji interesnih skupina na sudski postupak, i to na štetu žrtve.

Traže da policija, centar za socijalnu skrb i sud odmah poduzmu sve radi zaštite dostojanstva i privatnosti žrtve u odnosu na lokalnu okolinu i medije, pružanje psihosocijalne podrške i provedbu istražnih postupaka na način koji je neće dodatno traumatizirati i viktimizirati.

Naposljetku, traži se hitno usvajanje izmjena Kaznenog zakona kojima se ukida kazneno djelo spolnog odnosa bez pristanka te uvode strože kazne za silovanje, u skladu s aktualnim zakonskim prijedlogom Ministarstva pravosuđa.

Iz udruga koje su organizirale prosvjed pozvali su građane suzdrže od napada na suce i osumnjičenike koji izlaze iz demokratskih i civilizacijskih okvira.

Karmelić: Imamo društvo kao slučaj i zato ga moramo mijenjati 

“Ovdje smo jer je sustav ponovno iznevjerio jednu od nas. Slučaj iz Zadra koji nas je sve zgrozio jasno pokazuje strukturnu i institucionalnu prirodu nasilja prema ženama, bezobzirnost nasilnika koja je veća što je njihova društvena, ekonomska i politička moć veća. Nažalost, ovaj slučaj samo je jedan u moru ovakvih”, kazala je Petra Karmelić iz Platforme za reproduktivna prava.

Istaknula je da je takva mračna i nasilna stvarnost rezultat nepostojanja sustavnog programa prevencije, izostanka podrške žrtvama i neadekvatne sankcija za nasilnike.

“Institucije i mi kao društvo smo zakazali”, naglasila je, dodavši da društvo neravnopravno odgaja djevojčice i dječake, izostaju stručni i znanstveno utemeljeni edukativni programi, podrška žrtvama, a institucije štite nasilnike i same sudjeluju u nasilju.

“Mi nemamo jedan slučaj niti slučajeve nego društvo kao slučaj i zato moramo mijenjati društvo”, poručila je Karmelić, upitavši kada ćemo konačno govoriti o nasilju prema ženama prestati govoriti samo onda kada naslovnice ispune tragični slučajevi.

Na svako prijavljeno nasilje dolazi 15 do 20 neprijavljenih

Navela je da na svako prijavljeno nasilje dolazi 15 do 20 neprijavljenih, jer se žrtve boje govoriti o onome što su doživjele i ne vjeruju institucijama koje su ih trebale zaštititi. Naše sudstvo je po neovisnosti 126. u svijetu, a u sudskim procesima pogoduje se interesnim skupinama, dodala je.

“Jer ne žele i ne trebaju odgovarati na pitanja što su nosile, koliko su popile i zašto nisu pazile. Prestanimo preispitivati žrtve i dodatno ih traumatizirati. Ne možemo izmišljati opravdanja za seksualno nasilje jer nasilje nema opravdanja”, poručila je Karmelić, što je izazvalo pljesak brojnih okupljenih građana te glasne zvukove bubnjeva i zvukovima paljenja motora bajkera s pozornice.

Ivan Blažević iz zaklade Solidarna kazao je da njegova definicija frajera u ovoj zemlji jednostavno ne prolazi. “U ovoj zemlji frajeri drže visoke političke funkcije, upravljaju regijama i tuku svoje žene, najveći lopovi ispijaju kave s nedodirljivim sucima, ratni zločinci i huškači postaju cijenjeni saborski zastupnici,  nasilnici svečano otvaraju škole, a djeca frajera postaju frajeri tako da nekažnjeno gaze pješake, tuku novinare i imaju vlastiti hotel prije navršene 30-te”, kazao je.

Ova zemlja treba muškarce, a oni za razliku od frajera svojoj djeci pružaju ljubav i nježnost

Poručio je da ova zemlja treba muškarce, a oni “za razliku od frajera, svojoj djeci pružaju ljubav i nježnost, dječacima kažu da smiju plakati, a djevojčicama ponavljaju da budu snažne i svoje”.

Djeca muškaraca vide kako oni vole i poštuju svoje žene, mijenjaju pelene, kuhaju ručak i zajednički donose važne odluke te vide da im otac zaplače uz tužan film ili pjesmu. Molim vas da obećamo da nikad nećemo počiniti, prešutjeti i opravdavati muško nasilje nad ženama, odnosno nasilje uopće. Jer onaj koji zlostavlja žene i slabije od sebe je slabić, onaj koji šuti o nasilju je kukavica, a onaj koji nalazi opravdanja – papak. Nemojmo biti to već budimo ljudi”, poručio je.

S pozornice su organizatori žrtvama poručili da nisu krive niti odgovorne te da nitko ne zaslužuje nasilje i nije odgovoran za postupke druge osobe. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Kolinda Grabar-Kitarović o odluci vukovarskog Gradskog vijeća: Nisu sazreli uvjeti

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ured predsjednice

Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u petak komentirajući u odluku vukovarskoga Gradskog vijeća kako je u ovom trenutku bitno da još nisu sazreli uvjeti za ćirilične ploče i slično, da najprije treba riješiti velike stvari, a zatim u činiti korake koji će “omogućiti svima da ostvare nova radna mjesta”.

“Ono što je meni bitno jest da je odluka koju je sad donijelo Vijeće, a to je da u ovom trenutku još nisu sazreli uvjeti za ćirilične ploče i slično s obzirom da i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina predviđa da sva ta prava moraju biti u svrhu suživota između većinskoga hrvatskog naroda i manjina, odnosno da treba poštovati prava većinskoga hrvatskog naroda”, rekla je predsjednica Grabar-Kitarović.

“Radila sam u mirnim reintegracijama, mogu reći da su postignuti rezultati veći nego što se netko nadao. Hrvati i Srbi, koji su tada imali dovoljno hrabrosti, dogovorili su se o zajedničkom životu, a Hrvatska je prva pokazala da ne želi više rat, nego je pristala na neke uvjete iako ja vjerujem da se to moglo riješiti i drugim putem”, istaknula je.

Kako je dodala, hrvatsko državno vodstvo je potvrdilo da ne želi rat, već da želi mirnu državu i suživot sa Srbima i drugim nacionalnim manjinama.

“Vjerujem da će se riješiti pitanje na koje sam upozorila prije nekoliko dana u Vukovaru, da je naše pravosuđe zakazalo, da se Hrvatska u međunarodnoj zajednici zalaže za međunarodne sudove koji će dijeliti pravdu jer bez pravde nema pomirenja i nema budućnosti. E pa napravimo to i u vlastitoj državi”, istaknula je.

Neugodno je iznenađena “brzinom kojom hrvatsko pravosuđe djeluje na neke prijestupe, da grad koji je razoren, gdje su braniteljiu mučeni i silovani nije nikad doživio pravdu”.

“Mislim da prvo treba riješiti velike stvari, a onda učiniti one korake koji će omogućiti svima da ostvare nova radna mjesta i zaposliti ljude. Ne podcjenjujem niti jedno pitanje jer je nekima ćirilica važna i – ako ja mogu nešto pomoći ispred hrvatskog većinskog naroda – ja ću to učiniti”. poručila je.

Nakon svečanosti u povodu 28. obljetnice zaustavljanja prodora srpskog agresora preko Kupe, na pitanje novinara je li spremna na sučeljavanje s predsjedničkim kandidatima, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je odgovorila kako ona ne postavlja nikakve uvjeta za sučeljavanje, ali je upozorila kako službeno još nitko nije kandidat.

“Dok gospodin Milanović ide Hrvatskom kako bi promovirao sebe i svoje ideje, ja obnašam svoje državničke dužnosti. Kampanja će doći kada za to dođe vrijeme, a kada kandidati predstave svoje programe, vrlo rado ću s njima raspravljati. Sadašnji napadi i pošalice su vrlo neozbiljne. Dok nismo kandidati, ne znam o čemu ćemo razgovarati”, rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. (Hina)

Predsjednica u Novom Farkašiću: Obrana Sisačko-moslavačke županije bila je presudna za obranu Hrvatske

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari