Pratite nas

Herceg Bosna

Hrvatski logoraši podržali Oručevićevu inicijativu – Šalju mu dokaze i presude o zločinima tzv. Armije BiH

Objavljeno

na

Hrvatski logoraši su primijetili da veći dio onih koji danas veličaju Armiju BiH i potenciraju priču o zločinima Hrvata su na početku ratnih sukoba bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane.

– Ono što je ustanovljeno u sudnici mora se učiti u učionicama. Naša djeca još ne uče pravu istinu i mi našoj djeci moramo približiti povijest – rekao je prije nekoliko dana Safet Oručević u Mostaru uoči svečane akademije povodom obilježavanja godišnjice formiranja Armije BiH. Dok se većina javnosti nije obazirala na ovakvu izjavu, iz Hrvatske udruge logora su odlučili podržati Oručevićevu ideju.

Kako je za Pogled.ba rekao predsjednik udruge Karlo Marić, Hrvatska udruga logoraša će na Oručevićevu adresu dostaviti sve dokumente, izjave i dokaze o logorima Armije BiH na području Hercegovine i šire, kao i sudske presude kojima su pripadnici te vojne formacije osuđeni za ratne zločine, osobito one počinjene u logorima.

– Zadnjih godina su izdane tri knjige koje otkrivaju istine o logorima Armije BiH u kojima su Hrvati zatvarani, mučeni i ubijani. Tu su i stotine svjedočanstava ljudi koji su prošli najgore torture u logorima Armije BiH, a bilo iz je više od 300. S ciljem da djeca uče istinu na temelju sudskih presuda poslat ćemo i niz sudskih presuda za spomenuta zlodjela. I mi želimo da djeca uče istinu i nadamo se kako će ovi napori pomoći da se taj cilj ostvari – rekao je Marić.

Dodao je kako logoraši već godinama upozoravaju da bi broj sudskih presuda za zlodjela u logorima Armije BiH trebao biti daleko veći, ali kako domaće pravosuđe, ali ni međunarodna zajednica ne pokazuju previše interesa za te predmete.

– Vi imate još slučajeve u kojima se optuženi za ratne zločine iz Armije BiH kriju u Sjedinjenim Američkim Državama, a mi se pitamo kako je moguće da zemlja koju nazivaju kolijevkom demokracije skriva ljude koji su počinili teška zlodjela u ratu? Ipak, sigurni smo kako će broj presuda zločincima iz redova Armije BiH u budućnosti biti još veći, tako da će biti još lakše provesti ono o čemu priča Oručević – naglasio je Marić.

Sugovornik portala Pogled.ba je dodao kako bošnjačka politika elita, u suradnji s pojedincima u pravosuđu već godinama radi na projektu preimenovanja logora Armije BiH u sabirne centre, te kako taj proces osobito podržavaju pojedinci u Tužiteljstvu BiH.

– Muzej u Jablanici nije sabirni centar nego logor u kojem su stotine zatočenika prolazi kroz najteže torture. Isto je s desetcima logora koji su bili u Mostaru na teritoriju koji je bio pod kontrolom Armije BiH. Postoje i sudske presude u ovim slučajevima i vjerojatno je to istina o kojoj priča Oručević – zaključio je Marić.

Hrvatski logoraši su primijetili da veći dio onih koji danas veličaju Armiju BiH i potenciraju priču o zločinima Hrvata su na početku ratnih sukoba bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane.

– Brojne osobe koji zadnjih dana o HVO-u govore kroz priču udruženog zločinačkog poduhvata su bili dio HVO-a i o tome postoji foto dokumentacija. Mi nemamo ništa protiv toga da tu fotodokumentaciju proslijedimo pojedincima, ali i medijima kako bi opet došli do prave istine. Ne može se povijest pamtiti o trenutka koji odgovara pojedincima. Valja i napomenuti kako je sud u predmetu protiv Mile Puljića zaključio kako nikakvog UZP-a nije bilo na području Mostara od strane HVO-a – naveli su iz Hrvatske udruge logoraša, jedne od najaktivnijih organizacija proisteklih iz Domovinskog rada koja i danas ulaže mnogo napora kako bi istina o ratnim sukobima bila sačuvana u svome izvornom obliku./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Na pomolu novo izrugivanje hrvatskim žrtvama u Bugojnu!?

Objavljeno

na

Objavio

Umjesto na optuženičkoj klupi zbog optužbi za etničko čišćenje Bugojna koje je uključivalo progon 15 tisuća Hrvata iz ovog grada, 311 ubijenih, dvije tisuće zatočenih, nasilna odvođenja i torture te činjenicu da tijela 19 nasilno odvedenih ni do danas nisu pronađena, Dževad Mlaćo, predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojna uskoro bi se mogao okititi titulom počasnog građanina Bugojna

Na adresu Općinskog povjerenstva za izbor i imenovanja stigla su čak tri prijedloga za proglašenje Dževada Mlaće, počasnim građaninom Bugojna

Umjesto na optuženičkoj klupi zbog optužbi za etničko čišćenje Bugojna koje je uključivalo progon 15 tisuća Hrvata iz ovog grada, 311 ubijenih, dvije tisuće zatočenih, nasilna odvođenja i torture te činjenicu da tijela 19 nasilno odvedenih ni do danas nisu pronađena, Dževad Mlaćo, predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojna uskoro bi se mogao okititi titulom počasnog građanina Bugojna. Na adresu Povjerenstva za izbor i imenovanja Općine Bugojno koje o Mlaćinoj kandidaturi odlučuje na sutrašnjoj sjednici, prijedloge za dodjelu počasne titule Mlaći poslala su tri predlagatelja.

Prvi je Mustafa Ugarak, danas neovisni vijećnik, bivši kadar SDA. Druga dva prijedloga potpisuju čelnici Patriotske lige Kemal Balihodžić te Udruge ratnih vojnih invalida Bugojna Sabahudin Velić, čovjek čije je postavljanje na dužnost osobno izlobirao Zukan Helez, bivši federalni ministar za pitanja branitelja i istaknuti kadar SDP-a. No, bez obzira jesu li naklonjeni SDA, SDP-u ili se predstavljaju neovisnim, svi su predlagatelji složni u jednom, Dževad Mlaćo, zbog brojnih zasluga, treba biti proglašen počasnim građaninom Bugojno u povodu Dana općine koji se slavi 20. svibnja.

U obrazloženju prijedloga navode se infrastrukturni projekti za koje predlagatelji tvrde da su realizirani zahvaljujući Mlaćinoj potpori. Među njima i Poslovna zona Podgaj izgrađena na zemljištu otetom Hrvatima.

Miroslav Zelić, bivši zatočenik bugojanski logora, danas predsjednik HVIDR-e u Bugojnu također je član Povjerenstva za izbor i imenovanja pred kojim će se nači prijedlog da se Mlaćo proglasi počasnim građaninom Bugojna. Novinari portala Art Info pitali su ga za reakciju na ovaj prijedlog. „Ovo je nastavak izrugivanja hrvatskim žrtvama koje se sustavno provodi već godinama. Umjesto da odgovara zbog svoje ratne ali i poratne uloge u progonu i gaženju prava Hrvatima, predlaže ga se za počasnog građanina. Ako se čašću smatra od Hrvata etnički očistiti Bugojno, a potom im otimati zemlju i na sve moguće načine opstruirati povratak, onda Mlaćo treba dobiti titulu“, ironično je odgovorio Zelić.

Predstavnici Udruga proizašlih iz Domovinskog rata Bugojna dosad su u više navrata pozivali odgovorne u Tužiteljstvu BiH da pokrenu proces prema dokazima koje imaju protiv Mlaće još od 2007. godine. Među ostalim i njegovom ratnom dnevniku u kojemu je zapisao „Ne smijemo imati službeno zarobljenih civila, a tajno, ekstremni dio zarobljenih vojnika da se likvidira“. Mlaćino svjedočenje u korist Enesa Handžića, jednog od malobrojnih procesuiranih za zločine nad bugojanskim Hrvatima, pred Sudom BiH je prekinuto kako bi ga se zaštitilo od kaznenog gonjenja. No, Mlaćo ni više od deset godina poslije nije kazneno gonjen niti ima naznaka da će biti. Umjesto iza rešetaka, vjerojatnije je da će uskoro ponijeti titulu počasnog građanina Bugojna, a s njezinim dobivanjem poslati poruku Hrvatima Bugojna da je zbog zločina koje je počinio nad ovim narodom nagrađen slobodom ali i svim mogućim počastima.

Dnevnik.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Heroji se ne zaboravljaju: Sjećanje na poginule i nestale branitelje Bosanske Posavine

Objavljeno

na

Objavio

Pod geslom „Heroji se nikad ne zaboravljaju“, održano je u subotu, 4. svibnja u župi sv. Ivana Krstitelja u Bijelom Brdu kod Dervente u Bosanskoj Posavini sedmo u nizu spomen sjećanje na poginule i nestale branitelje toga mjesta i cijele Bosanske Posavine.

O 27. obljetnici stradanja Hrvata Bosanske Posavine program je u organizaciji udruge „Posavljak“ započeo misom zadušnicom za 62 poginula branitelja iz Bijelog Brda kao i ostalih oko 2.500 hrvatskih branitelja poginulih u obrani Bosanske Posavine u posljednjem Domovinskom ratu. Koncelebrirano misno slavlje je predvodio Juro Babić, župnik u susjednoj župi Brusnica.

Nakon mise uslijedila je ceremonija odavanja počasti s polaganjem vijenaca i svijeća ispred spomen-obilježja poginulim braniteljima kod župne crkve.

Znakovitu svijeću upaljenu na uskrsnoj svijeći u procesiji su iz crkve do spomen-obilježja donijela djeca poginulih branitelja.

Potom su vijence i cvijeće polagali, majke, supruge i djeca branitelja, preživjeli branitelji, predstavnici udruga proizišlih iz Domovinskog rata, visoki dužnosnici te predstavnici vojnih i društveno-političkih vlasti iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Bjelobrđani su ove godine oko spomen obilježja zasadili 62 čempresa u znak sjećanja za svakog svog poginulog branitelja. Druženje je i ove godine uz zajednički ručak nastavljeno u Mjesnom domu.

Misija / IKA

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari