Pratite nas

Hrvatski narod je sada u eri globalizacije i opasnoga globalizma na golemoj prekretnici

Objavljeno

na

Katolički tjednik “Glas Koncila” u komentaru najnovijeg broja piše da su sudionici Prvog hrvatskoga iseljeničkog kongresa istaknuli velike potencijale hrvatskoga iseljeništva koji mogu biti od iznimne pomoći Hrvatskoj u svakom pogledu, ali su upozorili da ne mogu pružiti pomoć dok službena politika u Hrvatskoj preferira orijentaciju “zapadni Balkan ili regija” te “dok su hrvatske institucije iznutra pretežno zarobljene različitim pljačkaškim družbama”.

 

iseljenicki-kongres-hikU uredničkom komentaru “Sudbinsko hrvatsko pitanje” Ivan Miklenić napominje da jeiseljenički kongres zaključen Rezolucijom koja iznosi sasvim konkretne i realne poglede i zahtjeve te otvorio jedno od sudbinskih pitanja hrvatskoga naroda u sadašnjem povijesnom trenutku.

Podsjećajući da je hrvatski narod – koji je prije provale Osmanlija brojio približno kao i francuski narod – sada je sveden na oko 4 milijuna u domovini i na oko 3 milijuna u iseljeništvu, komentator navodi da je sada u eri globalizacije i opasnoga globalizma na golemoj prekretnici.

“Upravo to je glavna poruka 1. hrvatskoga iseljeničkoga sabora, a u svakom drugom narodu tu bi poruku isticali predstavnici vlasti u matičnoj zemlji te bi se iskreno suočili s pitanjem optimalne povezanosti i suradnje sa svojim iseljeništvom”, tvrdi u komentaru, dodajući da su nositelji vlasti u Hrvatskoj nakon 1998. godine, kako se ističe u rezoluciji, unijeli “negativne promjene”, a – svima je očito – u najnovije vrijeme “pobrinuli” su se čak i za novi val iseljavanja, i to onih najboljih i najvitalnijih, ali odgovornost za to ne preuzimaju.

“Koliko je to sudbinsko pitanje namjerno marginalizirano u hrvatskoj javnosti očitovalo je sramotno ponašanje većine medija koji nisu ni pokušali javnosti prenijeti realne zahtjeve iseljeničkoga kongresa”, ističe Miklenić.

Glede ponude o “izgrađivanju i oblikovanju nove, demokratske političke zbilje u Hrvatskoj”, komentator navodi da je izostao svaki odjek ili odgovor političara, kako onih na vlasti tako i onih u opoziciji, pa se nameće zaključak da većini političara i nije stalo do legalnih i legitimnih interesa hrvatskoga naroda, nego do nekih svojih osobnih i grupnih ciljeva.

“Sudionici kongresa istaknuli su velike potencijale hrvatskoga iseljeništva koji mogu biti od iznimne pomoći Hrvatskoj u svakom pogledu, ali su upozorili da ne mogu pružiti pomoć dok službena politika u Hrvatskoj preferira orijentaciju ‘zapadni Balkan ili regija’ u kojoj prepoznaju ‘stare/nove oblike jugoslavenskoga nasilja nad hrvatskom državnom samostalnošću i hrvatskim interesima’ te ‘dok su hrvatske institucije iznutra pretežno zarobljene različitim pljačkaškim družbama, najčešće staroga totalitarnoga podrijetla iz razdoblja komunizma, ali i novonastalim družbama koje pod plaštem oblikovanja modernoga gospodarstva djeluju kao gospodari novoga hrvatskoga dužničkoga ropstva’”, navodi u komentaru.

Glas-Koncila-ivan-miklenićSvjesni da očuvanje hrvatskoga identiteta ili barem hrvatskih korijena u iseljeništvu uvelike ovisi o službenom odnosu matične države prema tom iseljeništvu te o boljem stanju u samoj Hrvatskoj, sudionici 1. hrvatskoga iseljeničkoga kongresa, kako navodi komentator, otvoreno su poručili: “Hrvatskoj je potreban razvojni okret” u koji bi ušla i promjena odnosa prema iseljeništvu.

Među konkretnim prijedlozima ističu se: obnova ministarstva iseljeništva, revizija “skupine zakona protivne ustavnim obvezama Republike Hrvatske u odnosu spram iseljeništva, i protivne razvojnim interesima Hrvata u cijelosti”, razvijanje “mreže centara u hrvatskim iseljeničkim zajednicama za učenje hrvatskoga jezika i kulture” te omogućavanje kulturnim, znanstvenim i sveučilišnim ustanovama u Hrvatskoj “razvijati suradnju s hrvatskim iseljeništvom”.

“Svi ti prijedlozi i zahtjevi nisu nipošto tek izraz interesa hrvatskoga iseljeništva ili kakvih grupacija u tom iseljeništvu, već su izraz dobronamjerne skrbi za opće dobro čitavoga hrvatskoga naroda, države Hrvatske i svih ljudi koji u njoj žive”, navodi u komentaru.

Zaključno napominje da su hrvatski iseljenici na svom prvom kongresu posebno javno vrjednovali doprinos i ulogu Katoličke Crkve u Hrvata u očuvanju vjerskoga, nacionalnoga i kulturnoga identiteta hrvatskih iseljenika.

“Premda bi u okolnostima postojanja samostalne Republike Hrvatske glavni teret za očuvanje vjerskoga, nacionalnoga i kulturnoga identiteta hrvatskih iseljenika trebala preuzeti država i hrvatske društvene institucije”, kako napominje Miklenić, sudionici kongresa upozorili su doslovno: »Svima je poznato kako hrvatske katoličke misije u hrvatskom iseljeništvu ne djeluju u optimalnim uvjetima. Ograničenja su različite naravi: financijska, organizacijska, tehnička, a uočava se i nedostatak sposobna osoblja. Budući da je uloga hrvatskih katoličkih misija u oblikovanju valjanih uvjeta života hrvatskoga iseljeništva nezaobilazna, potrebno je izraditi poseban program pomoći tim misijama.”

glasbrotnja.net / Glas Koncila / kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Plenković o štrajku sindikata u školama: Ucjena nema, rješenja ima, razgovarat ćemo

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković izjavio je u utorak u Saboru vezano za štrajk u školama da će se razgovarati sa sindikatima, kako “ucjena nema, a rješenja ima”, naglasivši da Vlada ima neke ideje za prosvjetare za koje misli da bi mogle biti dobre.

Na upite novinara večeras uoči sjednice HDZ-ova Kluba saborskih zastupnika, je li Hrvatska pred izvanrednim izborima  Plenković je rekao kako “nismo još u toj fazi”. “Nije ništa tako dramatično”, rekao je upitan može li pasti vladajuća koalicija na pitanju zahtjeva sindikata u školstvu. Ponovio je kako ne vidi razloge za štrajk.

Premijer Plenković u izjavi novinarima rekao je da će na Klubu zastupnika razgovarati o pripremama za sutrašnje izvješće u Hrvatskom saboru o trećoj godini rada njegove Vlade, o čemu će se vrlo detaljno moći čuti sutra tijekom jutra, kao i u saborskoj raspravu. Potom imamo temu dnevnog reda koja se odnosi na inicijativu jednog broja zastupnika vezano uz ministra zdravstva Milana Kujundžića, dodao je.

Sjednica Vlade će biti u četvrtak, a potom slijedi Europsko vijeće o brojnim temama aktualnim za Hrvatsku i Europu, najavio je večeras premijer Plenković.

Upitan ucjenjuje li ga koalicijski partner HNS, predsjednik Vlade odgovorio je kako nije ništa tako dramatično.

Na upit je li prosvjetarima spreman ponuditi više, Plenković je rekao da “imaju neke ideje” i da će razgovarati o idejama za koje misli da mogu biti dobre, ne želeći iznijeti pojedinosti.

U mandatu ove Vlade plaće su podignute, pozivam sindikate na dijalog

Na novinarsku tvrdnju da štrajk ide dalje, pregovori su prekinuti, a sindikati su za sutra ujutro najavili konferenciju za novinare ispred Banskih dvora, Plenković je ponovio kako trenutno ne vidi nikakav razlog za štrajk.

“Odgovorno tvrdim da su u mandatu ove Vlade plaće, što podizanjem plaća za više od 11 posto i različitim poreznim olakšicama, podignute između 15 i 17 posto”, rekao je Plenković.

Dodao je kako ne želi govoriti o onima koji su Hrvatsku vodili prije njih, koliko su smanjivali plaće i ukinuli prava.

“Mislim da je dobra volje ove Vlada i prema svim zaposlenicima uopće u Hrvatskoj, pa i prema onima u javnom i državnom sektoru, više nego jasne. Mi sve njih jednako respektiramo i poštujemo”, naglasio je premijer Plenković.

Ponovno je istaknuo da Vlada vodi  računa o cijeloj ekonomskoj politici, fiskalnoj konsolidaciji i onome što nam je omogućilo da imamo manje kamate i za građane i gospodarstvo i da smo uravnotežili proračun.

Djelujemo kao Vlada koja ima jasan i konzistentan smjer i politiku svo ovo vrijeme, rekao je Plenković, dodavši da će s takvim pristupom nastaviti.

“Pozivam sindikate na dijalog i sve političke stranke da zauzmu realan i dobar pristup rješavanju problema”, poručio je Plenković.

Na pitanje hoće li zatražiti mišljenje suda o zakonitosti štrajka, budući je ranije rekao kako štrajk prosvjetara nema pravnog temelja, odgovorio je kako će vidjeti.

Ocijenio je da operativno politički nije bilo nikakvih opravdanih razloga za štrajk, pogotovo ne u mjesecu kada su, kako je rekao, ‘profesori i učitelji, čiji posao cijenimo i respektiramo, dobili veću plaću, nego za mjesec prije’.

To je malo neobično, smatra premijer Plenković, ocijenivši kako nema ničega što “gori” da bi taj štrajk morao cirkularno trajati.

Razumijem ga kao neku sindikalnu inicijativu da se kreira pritisak, ali on se objektivno, po svim mogućim kriterijima, nije treba dogoditi, jer je razgovor i dijalog trajao,  podsjetio je premijer.

Pronaći ćemo rješenja koja su dobra

“Ponude na stolu su bile ozbiljne. Pronaći ćemo rješenja koja su dobra”, zaključio je, dodavši: “Štrajk traje temeljem odluka onih koji ga organiziraju, ne traje zbog Vlade. Pozivam profesore i učitelje da se posvete onome što im je bitno, a to je obrazovanje naše djece”.

Na novinarsko pitanje očekuje li u petak 82 glasa u Saboru za Izvješće o radu Vlade i ministra Kujundžića i je li ta većina postojana, Plenković je odgovorio da koliko on vidi – je.

Također je rekao kako danas nije razgovarao s partnerima iz HNS-a, ali da će ih biti.

U vezi s odlukom suda u Zadru prema kojoj su osumnjičeni za silovanje maloljetnice pušteni da se brane sa slobode, što je izazvalo revolt javnosti zbog takvog funkcioniranja pravosuđa, Plenković je rekao kako je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković vrlo jasno iznio stav Vlade i stajalište resornog ministarstva te da ga on u potpunosti dijeli.

Upitan o nezadovoljstva odluke poslodavaca zbog mogućnosti rada do 68. godine, Plenković je rekao kako misli da oni koji žele raditi dulje trebaju imati takvu mogućnost. (Hina)

 

Marijan Knezović: Napadati Plenkovića zbog štrajka ‘prosvjetara’ je suludo

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Procurila snimka! Policija dislocirala tisuću migranata iz Bihaća na Vučjak (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona jučer je pokrenulo akciju dislociranja ilegalnih migranata iz Bihaća. Svi oni koji su boravili u napuštenim objektima i objektima koji nisu registrirani za pružanje usluga smještaja, kao i na javnim površinama prebačeni su na Vučjak.

Kako piše USKinfo do 16 sati prebačeno je između 400 i 500 migranata, a nakon toga još 250. Međutim, tamošnja redakcija tada je zaprimila snimku na kojoj se vidi da policija predvodi kolonu od čak 1000 osoba.

Gradonačelnik Bihaća upozorava da je stanje sa 6.000 migranata izmaklo kontroli

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari