Pratite nas

Hrvatski narod je sada u eri globalizacije i opasnoga globalizma na golemoj prekretnici

Objavljeno

na

Katolički tjednik “Glas Koncila” u komentaru najnovijeg broja piše da su sudionici Prvog hrvatskoga iseljeničkog kongresa istaknuli velike potencijale hrvatskoga iseljeništva koji mogu biti od iznimne pomoći Hrvatskoj u svakom pogledu, ali su upozorili da ne mogu pružiti pomoć dok službena politika u Hrvatskoj preferira orijentaciju “zapadni Balkan ili regija” te “dok su hrvatske institucije iznutra pretežno zarobljene različitim pljačkaškim družbama”.

 

iseljenicki-kongres-hikU uredničkom komentaru “Sudbinsko hrvatsko pitanje” Ivan Miklenić napominje da jeiseljenički kongres zaključen Rezolucijom koja iznosi sasvim konkretne i realne poglede i zahtjeve te otvorio jedno od sudbinskih pitanja hrvatskoga naroda u sadašnjem povijesnom trenutku.

Podsjećajući da je hrvatski narod – koji je prije provale Osmanlija brojio približno kao i francuski narod – sada je sveden na oko 4 milijuna u domovini i na oko 3 milijuna u iseljeništvu, komentator navodi da je sada u eri globalizacije i opasnoga globalizma na golemoj prekretnici.

“Upravo to je glavna poruka 1. hrvatskoga iseljeničkoga sabora, a u svakom drugom narodu tu bi poruku isticali predstavnici vlasti u matičnoj zemlji te bi se iskreno suočili s pitanjem optimalne povezanosti i suradnje sa svojim iseljeništvom”, tvrdi u komentaru, dodajući da su nositelji vlasti u Hrvatskoj nakon 1998. godine, kako se ističe u rezoluciji, unijeli “negativne promjene”, a – svima je očito – u najnovije vrijeme “pobrinuli” su se čak i za novi val iseljavanja, i to onih najboljih i najvitalnijih, ali odgovornost za to ne preuzimaju.

“Koliko je to sudbinsko pitanje namjerno marginalizirano u hrvatskoj javnosti očitovalo je sramotno ponašanje većine medija koji nisu ni pokušali javnosti prenijeti realne zahtjeve iseljeničkoga kongresa”, ističe Miklenić.

Glede ponude o “izgrađivanju i oblikovanju nove, demokratske političke zbilje u Hrvatskoj”, komentator navodi da je izostao svaki odjek ili odgovor političara, kako onih na vlasti tako i onih u opoziciji, pa se nameće zaključak da većini političara i nije stalo do legalnih i legitimnih interesa hrvatskoga naroda, nego do nekih svojih osobnih i grupnih ciljeva.

“Sudionici kongresa istaknuli su velike potencijale hrvatskoga iseljeništva koji mogu biti od iznimne pomoći Hrvatskoj u svakom pogledu, ali su upozorili da ne mogu pružiti pomoć dok službena politika u Hrvatskoj preferira orijentaciju ‘zapadni Balkan ili regija’ u kojoj prepoznaju ‘stare/nove oblike jugoslavenskoga nasilja nad hrvatskom državnom samostalnošću i hrvatskim interesima’ te ‘dok su hrvatske institucije iznutra pretežno zarobljene različitim pljačkaškim družbama, najčešće staroga totalitarnoga podrijetla iz razdoblja komunizma, ali i novonastalim družbama koje pod plaštem oblikovanja modernoga gospodarstva djeluju kao gospodari novoga hrvatskoga dužničkoga ropstva’”, navodi u komentaru.

Glas-Koncila-ivan-miklenićSvjesni da očuvanje hrvatskoga identiteta ili barem hrvatskih korijena u iseljeništvu uvelike ovisi o službenom odnosu matične države prema tom iseljeništvu te o boljem stanju u samoj Hrvatskoj, sudionici 1. hrvatskoga iseljeničkoga kongresa, kako navodi komentator, otvoreno su poručili: “Hrvatskoj je potreban razvojni okret” u koji bi ušla i promjena odnosa prema iseljeništvu.

Među konkretnim prijedlozima ističu se: obnova ministarstva iseljeništva, revizija “skupine zakona protivne ustavnim obvezama Republike Hrvatske u odnosu spram iseljeništva, i protivne razvojnim interesima Hrvata u cijelosti”, razvijanje “mreže centara u hrvatskim iseljeničkim zajednicama za učenje hrvatskoga jezika i kulture” te omogućavanje kulturnim, znanstvenim i sveučilišnim ustanovama u Hrvatskoj “razvijati suradnju s hrvatskim iseljeništvom”.

“Svi ti prijedlozi i zahtjevi nisu nipošto tek izraz interesa hrvatskoga iseljeništva ili kakvih grupacija u tom iseljeništvu, već su izraz dobronamjerne skrbi za opće dobro čitavoga hrvatskoga naroda, države Hrvatske i svih ljudi koji u njoj žive”, navodi u komentaru.

Zaključno napominje da su hrvatski iseljenici na svom prvom kongresu posebno javno vrjednovali doprinos i ulogu Katoličke Crkve u Hrvata u očuvanju vjerskoga, nacionalnoga i kulturnoga identiteta hrvatskih iseljenika.

“Premda bi u okolnostima postojanja samostalne Republike Hrvatske glavni teret za očuvanje vjerskoga, nacionalnoga i kulturnoga identiteta hrvatskih iseljenika trebala preuzeti država i hrvatske društvene institucije”, kako napominje Miklenić, sudionici kongresa upozorili su doslovno: »Svima je poznato kako hrvatske katoličke misije u hrvatskom iseljeništvu ne djeluju u optimalnim uvjetima. Ograničenja su različite naravi: financijska, organizacijska, tehnička, a uočava se i nedostatak sposobna osoblja. Budući da je uloga hrvatskih katoličkih misija u oblikovanju valjanih uvjeta života hrvatskoga iseljeništva nezaobilazna, potrebno je izraditi poseban program pomoći tim misijama.”

glasbrotnja.net / Glas Koncila / kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Premijer Plenković primio poduzetnika Matu Rimca

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je u ponedjeljak u Banskim dvorima poduzetnika i osnivača tvrtke Rimac Automobili Matu Rimca, s kojim je razgovarao o potencijalima automobilske industrije u Hrvatskoj, a razgovor o tome će se nastaviti u petak kada će premijer i nekoliko članova Vlade posjetiti tvrtku Rimac Automobili.

Kako je Vlada objavila na Twitteru, premijer Plenković i Mate Rimac na današnjem su sastanku razgovarali o potencijalima automobilske industrije u Hrvatskoj.

Premijer Plenković s ministrima potkraj tjedna posjetiti će tvrtku Rimac Automobili, potvrđeno je Hini u Vladi.

Najavio je to i Mate Rimac, osnivača jedne od vodećih tvrtki za proizvodnju električnih vozila i tehnologije visokih performansi, koji je u izjavi nakon sastanka za N1 izjavio kako na tom sastanku u sjedištu tvrtke u Svetoj Nedelji žele pokazati Vladi što je važno autoindustriji.

“Osim što hoćemo da Rimac Automobili budu uspješna priča, želimo naša iskustva podijeliti da bi autoindustrija investirala u Hrvatsku. Smatramo da je užasna šteta što smo mi propustili val kada je autoindustrija krenula iz zapadne u istočnu Europu i firme investirale u Slovačku, Mađarsku, Češku, Sloveniju, sad sve više u Srbiju, a Hrvatska je to potpuno prespavala. Sad kreće novi val investicija i mi želimo doprinijeti tome da te investitore privučemo u Hrvatsku”, rekao je Rimac, najavljujući za kraj tjedna sastanak u Rimac Automobilima s vrhom Vlade.

Najavio je da će na sastanku biti i predstavnici Hyundaija i Porscheaa, tvrtki koje su do sada investirale u Rimac Automobile – Porsche 18 milijuna eura, a Hyundai i Kia 80 milijuna eura.

Rimac kaže da će na tom sastanku Vladi pokazati što je važno za autoindustriju. “Naša uloga je da ukažemo što smatramo da je autoindustriji važno, a na Vladi je da odluči želi li ići u tom smjeru i raditi mjere koje su potrebne da bi investitori došli u Hrvatsku”, naglasio je Mate Rimac.

Kaže kako su pripremili opsežnu studiju oko toga zašto je do sada autoindustrija zaobilazila Hrvatsku, a predstavit će je u petak.

“Danas se države natječu na otvorenom tržištu, isto kao i tvrtke. Da bi bili atraktivni za te proizvođače, za takve investicije moraju postojati komparativne prednosti da bi uopće došli u izbor. Nažalost, trenutno većinom nismo ni na nekoj short listi kada se razmatraju investicije”, rekao je Rimac, dodajući kako se to mora promijeniti ako želimo investicije iz autoindustrije.

(Hina)

 

Rimac: Hrvatska treba biti mjesto koje će privući najinovativnije kompanije i inženjere

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Donald Trump: Nove sankcije Iranu usmjerene su na vrhovnog vođu Hamneija

Objavljeno

na

Objavio

Foto: REUTERS

Američki predsjednik Donald Trump potpisao je izvršnu uredbu o novim sankcijama Iranu uperenih protiv vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija i drugih visokih dužnosnika kao odmazdu za rušenje američke bespilotne letjelice, no neke sankcije bile su planirane i prije incidenta. 

Trump je prvo poručio novinarima da su sankcije, usmjerene na iranskog vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija, odgovor na rušenje američkog drona prošlog tjedna. Teheran tvrdi da je letjelica povrijedila iranski zračni prostor, što Washington odbacuje.

– Vrhovni vođa odgovoran je za “neprijateljsko ponašanje režima”. Sankcije koje će se nametnuti kroz izvršnu uredbu će uskratiti pristup glavnim financijskim resursima iranskom vrhovnom vođi i njegovu uredu, rekao je Trump, javlja Hina.

Administracija predsjednika Trumpa želi prisiliti Teheran na otvorene razgovore o iranskom nuklearnom i balističkom programu i njegovih aktivnostima u regiji, no Teheran odbacuje tu ponudu sve dok Washington ne povuče prethodno nametnute sankcije. Trump je poslije kazao da bi sankcije bile nametnute Iranu i bez rušenja bespilotne letjelice. One su “snažan i proporcionalan odgovor na iranske povećane provokacije”, ustvrdio je Trump te “istaknuo da će pritisak na Teheran biti sve dok taj režim ne odustane od opasnih aktivnosti”.

Washington okrivljuje Teheran i za napade na komercijalne tankere proteklih tjedana u Zaljevu, a Iran te optužbe odbacuje.

I ministar financija SAD-a Steven Mnuchin priznao je da su nove sankcije na Iran djelomice bile planirane prije rušenja drona, piše agencija dpa.

– Nove sankcije blokirat će desetke milijarda dolara i prerezati izvore financiranja za Čuvare islamske revolucije, rekao je Mnuchin. Najavio je da će sankcije kasnije ovog tjedna nametnuti i iranskom ministru vanjskih poslova Mohammadu Javadu Zarifu.

Iran je danas objavio da su američki kibernetički napadi na iransku vojsku bili neuspješni. Washington je opetovano nametao sankcije Teheranu još od prošle godine kada se SAD povukao iz nuklearnog sporazuma iz 2015. kako bi suzbio iranski nuklearni program u zamjenu za ublažavanje sankcija.

Velika Britanija, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati pozvali su Sjedinjene Američke Države na pronalaženje “diplomatskih rješenja” kako bi se smanjile trenutačne napetosti s Iranom.

– Pozivamo Iran da prekine svako djelovanje koje može ugroziti regionalnu stabilnost i da se pronađu diplomatska rješenja radi smanjenja napetosti, istaknule su te zemlje u zajedničkom priopćenju.

Tekst je objavio SAD u vrijeme dok američki državni tajnik Mike Pompeo, tvorac politike “maksimalnog pritiska” na Iran, boravi u posjetu u Emiratima i u Saudijskoj Arabiji, saveznicima Washingtona i velikim suparnicima Teherana.

Ni Iran ni SAD ne žele rat, SAD nudi pregovore

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari