Pratite nas

Hrvatski narod NEĆE pristati na novo tlačenje, progon i zatiranje kulture .

Objavljeno

na

“Gospodo” iz Kukuriku nenarodne Vlade možete li meni neukom pojasniti ako nije moglo nikada biti zajedništva bez tlačenja progona i ubijanja Hrvata kako mislite da može biti sada. Hrvatski narod NEĆE pristati na novo tlačenje ,progon i zatiranje kulture .

Dok su, primjerice, Srbi stoljećima živjeli kao porobljena raja pod osmanlijskim osvajačima, i tek nakon slabljenja središnje turske vlasti (početkom XIX-og stoljeća) oslanjajući se na Rusiju, Ugarsku i Austriju započeli borbu za nacionalno oslobođenje u krvavim protuturskim ratovima u kojima se nije znalo za milost (a klanje, nabijanje na kolac, pljačka, paljevina i silovanje bili uobičajeni i čak poželjni obrasci ponašanja “narodnih masa”, kako bi se u cjelosti iskorijenilo i istrijebilo neprijatelja), u Hrvatskoj su se otvarala sveučilišta, kazališta, opere, bolnice, muzeji, znanstvene i gospodarske institucije i sl., a brojni umjetnici, književnici i jezikoslovci stvaraju zapažena djela obogaćujući tako hrvatsku kulturnu baštinu. Što se političkih i gospodarskih pomaka tiče, Hrvati kroz cijelo to vrijeme napreduju i postižu sve veći stupanj samostalnosti u odlučivanju o bitnim pitanjima svoga razvoja, što također doprinosi sve većoj nacionalnoj i društvenoj emancipaciji u svakom pogledu.*

1186309_542856285794712_146066744_nIlustracije radi, evo samo nekih natuknica vezano za gore iznesene tvrdnje:

1501. godine, Marko Marulić piše svoj proslavljeni ep Istorija svete Judite u versih hrvacki složena – tiskan 1521. godine u Veneciji;

1538. godine, pjesnik iz Zadra, Petar Zoranić tiska prvi hrvatski roman u stihovima (Planine), u kojemu veliča ljubav prema hrvatskom narodu i njegovom jeziku;

Najveći hrvatski književnik iz Dubrovnika, Marin Držić (1508-1567.), piše svoja najznačajnija djela – Dundo Maroje (1550.), Novela od stanca (1551.), Skup (1553.), Pjerin, Mande i Arkulin itd.;

1556. godine, u Veneciji tiskana prva hrvatska svjetovna drama Robinja – djelo hvarskog vlastelina i pjesnika Hanibala Lucića (1485-1553.);

Hvarski pjesnik Petar Hektorović (1487-1572.), napisao je spjev Ribanje i ribarsko prigovaranje (tiskan 1568. godine u Veneciji), u kojem s ljubavlju govori o hrvatskom moru i životu tamošnjih ribara;

Slavni hrvatski znanstvenik rodom iz Šibenika Faust Vrančić (1551-1617.) sastavlja 1595. godine petojezični rječnik, piše logiku, etiku, i znamenito djelo iz mehanike, Machinae novae; 1002476_542855925794748_101972977_n

Od 1561. do 1568. godine, u hrvatskoj protestantskoj tiskari u Urachu objavljeni hrvatski prijevodi Novog Zavjeta i više od 20 drugih teoloških djela (namjera hrvatskih protestantskih svećenika koji su radili na tomu bila je da “božanstvenu istinu spoznavši…hrvatskim jezikom mej mnoge narode”, prošire, pa i među Slavene u Turskom carstvu;

Bartolomej Kašić (1575-1650.), isusovac, sastavio prvu hrvatsku gramatiku (Institutionum linguae illyricae libri duo – tiskana u Rimu 1604. godine);

Ivan Gundulić (1588-1638.), jedan od najvećih hrvatskih pjesnika, u Dubrovniku piše i prikazuje drame: Galatea, Armida, Posvetilište ljuveno, Arijadna i druge, te pastirsku igru Dubravka i veličanstveni ep Osman, a drama Suze sina razmetnoga smatra se najdotjeranijim djelom stare hrvatske književnosti;

1607. godine na zagrebačkom Gradecu isusovci otvaraju svoju gimnaziju u kojoj već prve godine ima 300 đaka, a 1627. godine isusovačka gimnazija otvara se i na Rijeci, 1636. godine u Varaždinu itd. 1658. godine u zagrebačkom franjevačkom samostanu utemeljen “studium philosophicum” s dva profesora, a potom i “studium theologicum generale”; 1670. godine otvorena je pavlinska gimnazija u Križevcima;

1671. godine lepoglavski Pavlini od pape Klementa X dobijaju pravo dodjele akademskih naslova (magisterija i doktorata) redovnicima koji naučavaju filozofiju ili teologiju, što im svojim ukazom potvrđuje iste godine i car Leopold I.;

Ivan Lucić (1604-1669.), utemeljitelj hrvatske kritičke historiografije, prikuplja građu i piše vrijedna povijesna djela (De regno Dalmatiae et Croatiae libri sex, najbolje djelo starije hrvatske historiografije do 15. stoljeća (tiskano u Amsterdamu 1673. godine), i Memorie storiche di Tragurio ora ditto Trau (tiskano u Veneciji 1673. godine);

Oko 1704. godine u Splitu utemeljena “Akademija ilirička iliti slovinska” koja je okupljala književnike;
1238057_542855695794771_1720243785_n
1726. godine gradi se cesta od Karlovca prema Bakru i Rijeci – tzv. Karolinska cesta;

1758. godine, isusovac i učenjak svjetskog glasa s područja fizike i astronomije, dubrovčanin Josip Ruđer Bošković (1711-1787.), u Beču objavljuje svoje djelo “Philosophiae naturalis theoria” ;

1767. godine u Splitu je utemeljena “Poljoprivredna akademija”, radi poboljšanja stanja u dalmatinskom agraru , iste godine, 7 srpnja, carica Marija Terezija osniva Hrvatsko kraljevsko vijeće, kao središnju upravnu vlast u Banskoj Hrvatskoj;

Od 1770. do 1779. godine, po nalogu Josipa II, gradi se nova cesta od Karlovca do Senja, tzv. Jozefinska cesta;

9. kolovoza 1776. godine, Marija Terezija potpisala ukaz o pripojenju grada Rijeke Hrvatskoj, a godinu dana poslije, Hrvatskoj su pripojene i luke Bakar, Bakarac i Kraljevica, u isto vrijeme u Zagrebu utemeljena Kraljevska akademija, najviša školska ustanova u tadašnjoj Hrvatskoj;

1781. godine (21. prosinca), Josip II izdaje patent o toleranciji, čime se pripadnicima svih vjeroispovjesti na teritoriju Monarhije daju puna prava (tako je već 1785. godine u Varaždinu utemeljena prva Židovska općina, a u Zagrebu 1806. godine);

1848. godine hrvatski ban Josip Jelačić ukida kmetstvo u Hrvatskoj, čime su dokinuti dotadašnji feudalni društveni odnosi – u pismu od 25. travnja, Jelačić među ostalim kaže da se ukida “tlaka gospodska i svaka daća urbarialska”.

( podaci uzeti iz: Ilustrirana povijest Hrvata, izd. Stvarnost – Zagreb, tiskano Mariboru 1990., autori: prof. dr. Josip Adamček i drugi.

Dakako, ovako različit povjesno-civilizacijski, politički, kulturološki i uopće društveni razvoj srpskog i hrvatskog naroda (koji je ionako civilizacijski bio oduvijek podijeljen, ne samo zemljopisno i geo-strateški, nego je i mentalno pripadao različitim svjetovima), po prirodi stvari stvorio je ozbiljne, gotovo nepremostive razlike među njima – i to ne samo na razini političkih, intelektualnih i crkvenih elita, nego i u širokim narodnim slojevima (s neizbježnim utjecajima na ukupno duhovno stanje, stanje svijesti, svjetonazor, pa i mentalitet uopće).

Hrvatski zanesenjaci koji su se bavili mišlju o stvaranju idealne, harmonične zajednice Južnih Slavena, očito nisu bili svjesni ove realnosti, pa je nisu niti uzimali u obzir.

Vi ćete to morati ovaj put uzeti u obzir.Hrvatima sa njihovom poviješću (a ovo je samo djelić te povijesti ) nikada niko neće nametnuti ono što ne žele .

daran bašić/kamenjar.info

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Raketna topovnjača ‘Vukovar’: Prvi hrvatski ratni brod u misiji NATO-a vratio se u Split (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH / M. Čobanović

Raketnu topovnjaču “Vukovar” s 33 člana posade koja se u ponedjeljak vratila iz NATO-ove operacije potpore miru “Sea Guardian” u vojnoj luci Lori sirenama su pozdravili brodovi Hrvatske ratne mornarice, a kako je istaknuto, u tri tjedna na Sredozemlju naša je topovnjača prešla najviše milja među brodovima u taktičkoj grupi.

“Raketna topovnjača ‘Vukovar’ je prvi brod Hrvatske ratne mornarice koji je sudjelovao u NATO-ovoj operaciji i preplovio je više od 4100 nautičkih milja”, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević čestitajući posadi na uspješno obavljenoj zadaći.

Podsjetio je kako je naša prisutnost u Sredozemnom moru nastavak pomorske tradicije, ali i prilika za interakciju s najmodernijim vojnim pomorskim sustavima. Po njegovim riječima, ovim sudjelovanjem otvorili smo put našim mornarima, našoj ratnoj mornarici koji će omogućiti stjecanje važnih iskustava i znanja u suočavanju s najsuvremenijim oblicima prijetnji i ugroza.

“Ulažući u razvoj regionalne pomorske sigurnosti, podupirući borbu protiv terorizma, proliferacije oružja i ljudi, osiguravanjem slobode plovidbe, štiteći ključnu infrastrukturu s ciljem stvaranja situacijske svijesti stvara se prijeko potreban bazen znanja”, istaknuo je Krstičević.

Dodao je kako je to i važan doprinos Hrvatske zajedničkim naporima saveznika u osiguravanju sigurnosti na moru jer se, kako je rekao, interesi i sigurnost Hrvatske ne brane samo na njezinim granicama, nego i ondje gdje ugroze nastaju.

“Uspješnost operacije ‘Sea Guardian’ ima izravni učinak na potencijalne sigurnosne prijetnje i održavanje sigurnoga i stabilnog stanja u bližem području i prostoru Jadranskog mora, što značajno i izravno utječe na hrvatsko gospodarstvo i društveni razvoj u cijelosti”, rekao je Krstičević.

Ocijenio je da je posada raketne topovnjače “Vukovar” pokazala naše mornaričke sposobnosti, vjerodostojnost HRM-a i Hrvatske kao NATO saveznika djelovanjem hrvatskog broda na Sredozemlju.

“Bili ste profesionalni, izvršili ste zadaću u svom području operacije i time pridonijeli ugledu i prepoznatljivosti Hrvatske ratne mornarice”, istaknuo je Krstičević.

Direktor Glavnog stožera Oružanih snaga RH viceadmiral Robert Hranj poželio je dobrodošlicu posadi broda te im zahvalio što su kao predstavnici RH u toj operaciji davali potporu u odvraćanju i borbi s pomorskim sigurnosnim prijetnjama.

“Posebno bih istaknuo odgovornost, strateško promišljenije i razumijevanje geopolitičke situacije koje su iskazali zapovjednik kontingenta i zapovjednik broda, čime su na najbolji način štitili interese Hrvatske u ne tako jednostavnoj sigurnosnoj situaciji na Mediteranu. Svojim uspješnim izvršenjem zadaće pridonijeli ste ugledu zemlje i Hrvatskim oružanim snagama”, istaknuo je viceadmiral Hranj.

Načelnik stožera i zamjenik zapovjednika HRM-a, kapetan bojnog broda Damir Dojkić rekao je tom prigodom kako su svi u HRM-u ponosni na mnoge pozitivne reakcije i pohvale koje su stizale iz zapovjedništva pomorske komponente NATO-saveza u Northwoodu tijekom sudjelovanja našeg broda u operaciji.

“Povjerenje koje je iskazano pripadnicima HRM-a, članovi 1. HRVCON-a opravdali su u pravom smislu riječi, na ponos Hrvatske vojske i naše domovine. Još jednom smo dokazali da nema tog izazova na koji hrvatski mornari ne mogu uspješno odgovoriti i ujedno se potvrdili kao neizostavan čimbenik sigurnosti na moru unutar Saveza”, istaknuo je Dojkić.

Zapovjednik 1. HRVCON-a NATO-ove operacije “Sea Guardian”, kapetan korvete Nikola Bašić je rekao kako su brod i posada bili potpuno uvježbani i spremni za sve zadaće, što su na kraju uspješno i realizirali. “Pokazali smo uvježbanost, učinkovitost, održivost i samostalnost djelovanja u svim fazama operacije”, rekao je Bašić.

U izjavi novinarima istaknuo je kako je raketna topovnjača “Vukovar” u toj operaciji prešla najviše milja među brodovima u taktičkoj grupi te je pokrivala područje dugo oko 180 nautičkih milja i prosječno široko 100 nautičkih milja od zapadne obale Sicilije do obale Tunisa i prema Malti.

“Naša zadaća je bila stvaranje cjelovite pomorske situacijske slike, identifikacija potencijalnih prijetnji i njihovo praćenje i otkrivanje te razmjena podataka”, objasnio je Bašić.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Video: Predsjednica pjeva ‘Lijepa li si’, a veleposlanik Pjer Šimunović bojkotira!

Objavljeno

na

Objavio

NEW YORK – Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović s našim iseljenicima pjeva Thompsonov hit ‘Lijepa li si’… No, u dvorani je bio i jedan čovjek kojemu se to, izgleda – nije svidjelo. Pjesmu je pratio prekriženih ruku i s podsmijehom.

Riječ je o veleposlaniku RH u SAD-u Pjeru Šimunoviću!

Kada pogledamo njegovu biografiju, ne treba nas čuditi što Pjer bojkotira Thompsona; kao mladi i perspektivni jugoslavenski novinar 1988. magistrirao je u Londonu, a kasnije se vratio na Zrinjevac…

Josipović i Milanović poslali su ga u Izrael, dok su ga njihovi nasljednici odlučili čak i unaprijediti pa je završio – u Washingtonu. Baš kao da među našim iseljenicima nema dovoljno mladih i obrazovanih Hrvata koji bi vjernije služili svojoj Domovini…

Velimir Bujanec

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari