Pratite nas

Hrvatska

Hrvatski piloti uspješno završili obuku na helikopterima Kiowa Warrior

Objavljeno

na

Foto: MORH/ T. Brandt

U Eskadrili helikoptera 93. zrakoplovne baze Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane (HRZ i PZO) u vojarni „Pukovnik Mirko Vukušić“ u Zemuniku, u utorak, 5. prosinca 2017. godine, održana je promocija završetka obuke pilota i zrakoplovnih tehničara na helikopterima OH-58D Kiowa Warrior.

Obuku je uspješno završila prva skupina hrvatskih pilota te cijeli sastav zrakoplovnih tehničara, a obučni proces pilota i tehničara vodili su američki instruktori letenja i održavanja tehnike.

Na promociji završetka obuke u bazi Zemunik sudjelovali su izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra obrane RH te načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH, kao i zapovjednika HRZ i PZO-a brigadir Michael Križanec, zapovjednik 93. zrakoplovne baze pukovnik Mario Pleša te pripadnici Eskadrile helikoptera HRZ i PZO-a.

Čestitavši pripadnicima Eskadrile helikoptera HRZ i PZO-a na završetku obuke brigadir Križanec naglasio je kako je završena obuka pokazatelj dostizanja novih sposobnosti Oružanih snaga RH. „Čestitam vam na postignućima, budite hrabri i s puno energije i emocija nastavite jačati Oružane snage RH”, poručio je Križanec uputivši posebnu zahvalu američkim partnerima na cjelokupnom procesu opremanja OS RH helikopterima OH-58D Kiowa Warrior.

Zapovjednik Eskadrile helikoptera HRZ i PZO-a pukovnik Krešimir Ražov istaknuo je kako će u povjesnici Eskadrile helikoptera 2017. godina ostati zabilježena kao godina izrastanja u respektabilnu i udarnu snagu HRZ i PZO-a.

Posebno je naglasio ulogu zrakoplovnih tehničara kojima je odao priznanje na završenoj obuci, ali i besprijekorno odrađenim zadaćama tijekom cijelog procesa letačke obuke. Pri tome kao posebnu vrijednost, pukovnik Ražov, naveo je nadopunjavanje gorivom i streljivom bez gašenja motora u dnevnim i noćnim uvjetima, što su  značajne nove sposobnosti kojima se povećava operativna moć Eskadrile.

Voditelj projektnog obučnog tima Douglas Brockhard istaknuo je kako je iznimno zadovoljan što su imali priliku sudjelovati u stvaranju novog poglavlja za HRZ i PZO. Naglasio je kako je kroz obuku ostvareno više od 1000 sati naleta, što govori o visokom profesionalizmu i posvećenosti pilota, zrakoplovnih tehničara i svih osoba uključenih u proces obuke.

Letačka obuka trajala je sedam mjeseci, a uspješnim završetkom obuke zaokružena je početna osposobljenost Eskadrile helikoptera u uporabi helikoptera Kiowa Warrior kojima je opremljena iz projekta opremanja Oružanih snaga RH izvidničko-borbenim helikopterima kroz potporu Vlade i Oružanih snaga SAD-a.

Obuka pilota obuhvaćala je preobuku na ovaj tip izvidničko-borbenog helikoptera, naprednu taktičko-borbenu obuku te obuku za nastavnike letenja i probne pilote.

Najzanimljiviji dio svakako su bila tri ciklusa bojevih gađanja i raketiranja u dnevnim i noćnim uvjetima iz iz puškostrojnice 12,7 mm, nevođenim raketnim zrnima Hydra 70 mmm, školskim raketama Helfire te iz osobnog naoružanja puške Heckler-Koch G-36CV.

Završetkom obuke hrvatski piloti dobili su certifikate o osposobljenosti za samostalnu provedbu svih vrsta obuke te će dalje kao obučavatelji nastaviti samostalno obučavati ostale hrvatske pilote.

Cijeli ciklus obuke uspješno su završili i zrakoplovni tehničari svih specijalnosti koji su također dobili certifikate za samostalne provoditelje obuke.

Kroz provedena taktička bojeva gađanja i raketiranja u potpunosti su ovladali opsluživanjem helikoptera borbenim sredstvima, kao i radu u borbenim uvjetima na terenu, a razvili su i nove nove sposobnosti upravljanja sustavima naoružanja i nadopunjavanja helikoptera gorivom bez gašenja motora u dnevnim i noćnim uvjetima.

Helikopteri OH-58D Kiowa Warrior primarno se koriste za izviđanje i napad. U borbenim uvjetima koristi se za protuoklopno djelovanje, blisku i vrllo blisku zračnu potporu, pratnju i zaštitu konvoja (escort), korekciju i navođenje topničke precizne paljbe te zapovijedanje i nadzor iz zraka digitalnim modemima i štićenim kanalima. U civilne svrhe, mogu se koristiti u akcijama traganja, nadzoru granice, pomoći u slučaju prirodnih katastrofa te izviđanju i snimanju različitih incidentnih situacija.

S obzirom na izvrsne manevarske sposobnosti, otpornost na otkrivanje i protudjelovanje protivnika, mogućnosti djelovanja danju i noću, veliku prilagodljivost zadaćama i različitim uvjetima djelovanja, kao i mogućnost uporabe u potpori civilnim institucijama (“dual use”) nabavka i uvođenje u operativnu uporabu helikoptera OH-58D Kiowa Warrior predstavalja iznimno značenje i vrijednost za izgradnju novih sposobnosti Oružanih snaga RH.

Foto: MORH/ T. Brandt

 

Prva samostalna gađanja hrvatskih pilota helikopterima Kiowa

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Sabor: Dan državnosti ponovno se slavi 30. svibnja

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska od iduće godine Dan državnosti ponovno slavi 30. svibnja, dobiva i novi blagdan, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 18. studenoga, a oba će blagdana biti neradni dani, odlučio je u četvrtak Hrvatski sabor.

Sabor je novi kalendar blagdana utvrdio izmijenivši Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, za što je glasovala većina zastupnika ( ‘za’ 77, šest suzdržanih, 27 protiv).

Simbolički raskid s komunizmom

Dan državnosti 30. svibnja u sebi obuhvaća sve elemente hrvatske državnosti, pa tako i državnost suvremene Hrvatske, ustrajavali su iz Vlade zagovarajući da se taj blagdan, nakon gotovo dva desetljeća, ponovno slavi 30. svibnja, na datum kada je 1990. konstituiran prvi višestranački Sabor i kada je Hrvatska simbolički raskinula s komunizmom.

Naime, od 2001. godine, odlukom tadašnje koalicijske vlasti premijera Ivice Račana, Dan državnosti slavio se 25. lipnja, a 30. svibnja postao je Dan Hrvatskog sabora, radni dan i spomendan. U preslagivanju blagdana te godine, 8. listopada postao je Dan neovisnosti, državni blagdan i neradni dan.

Nakon današnje izmjene Zakona, broj neradnih dana ostaje na 13.

Državni blagdani i neradni dani su: Nova godina, 1. siječnja, Bogojavljenje ili Sveta tri kralja, 6. siječnja, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo (promijenjivi datumi), Praznik rada, 1. svibnja, Dan državnosti, 30. svibnja, Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 5. kolovoza, Velika Gospa, 15. kolovoza, Svi sveti, 1. studenoga, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, 18. studenoga, Božić, 25. prosinca i Sveti Stjepan, 26. prosinca.

U kalendaru 11 spomendana

Promijenjen je i kalendar spomendana, kojih je sada 11.

Dosadašnji državni blagdan Dan neovisnosti, 8. listopada upisuje se na taj kalendar kao Dan Hrvatskog sabora, a status spomendana dobiva i Dan neovisnosti koji se prebacuje na 25. lipnja.

U kalendar su uvršteni i Dan međunarodnog priznanja Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja 15. siječnja, Dan Europe i Dan pobjede za nad fašizmom 9. svibnja, Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma 23. kolovoza. U tom je kalendaru i Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom 9. siječnja, koji se prije zvao Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države.

Izmjenama Zakona o blagdanima kršćanski vjernici koji slave Uskrs po Julijanskom kalendaru dobivaju pravo ne raditi na Uskrsni ponedjeljak, uz pravo na naknadu plaće. Precizirana su i prava vjernika islamske, odnosno židovske vjeroispovijesti vezana za pravo na plaćeni neradni dan u slučaju kada pojedini vjerski blagdani traju nekoliko dana.

Izmjene Zakona o blagdanima stupaju na snagu 1. siječnja iduće godine.

Nova sjednica počinje 27. studenoga

Sabor je jednoglasno izmijenio Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi, u drugo čitanje poslao paket zakona iz četvrtog kruga porezne reforme, prihvatio izvješća o radu obveznih mirovinskih fondova u 2018.

Sabor je time zaključio aktualnu sjednicu koju je započeo sredinom rujna, a novu će početi u srijedu, 27. studenoga. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatski sabor izglasao proračun za 2020. godinu

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor usvojio je u četvrtak državni proračun za iduću godinu s projekcijama za 2021. i 2022. godinu, po kojemu će ukupni prihodi države u idućoj godini iznositi nešto preko 145 milijardi kuna, a rashodi nešto više od 147 milijardi kuna.

Proračun je donijet glasovima 80 zastupnika, njih 41 bilo je protiv, a jedan suzdržan.

Vlada proračun temelji na realnom rastu BDP-a od 2,5 posto u idućoj godini.

Na prihodovnoj strani proračuna najveći se prihodi očekuju od PDV-a (55,9 milijardi kuna) te od posebnih poreza i trošarina (16,6 milijardi kuna).

Ukupni prihodi proračuna za iduću godinu rastu 6,7 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 5,4 posto.

Ukupni rashodi veći su za pet posto, odnosno za sedam milijardi kuna u odnosu na originalni proračun za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 8,3 milijarde kuna.

Sabor je prihvatio i jedan amandman, onaj četvero HDZ-ovih zastupnika koji su tražili dodatnih deset milijuna kuna za Sveučilište Sjever. Tim amandmanom ne mijenja se ukupan iznos proračuna, nego se radi o preraspodjeli u okviru postojećih limita.

Amandmanom Sunčane Glavak, Anđelka Stričaka, Josipa Križanića i Damira Felaka se u okviru Ministarstva znanosti osigurava spomenuti iznos za redovnu djelatnost Sveučilišta Sjever, koje će tako u idućoj godini raspolagati s ukupno 35,66 milijuna kuna.

Ostatak od ukupno 327 amandmana, koliko su na predloženi proračun podnijeli saborski zastupnici i klubovi, vladajuća većina je odbila.

“Znate li vi uopće za što ste danas glasovali, protiv obnove Poljuda, protiv spajanja Drniša na autoput, protiv navodnjavanja, protiv kninske bolnice”, negodovao je Mostov Miro Bulj.

Ivan Šipić (HDZ) uzvratio je kako su nastojanja Bulja za Cetinski kraj i Dalmatinsku zagoru “ravna nuli”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati