Pratite nas

Pregled

Hrvatski platformaši gotovo nestali s političke scene

Objavljeno

na

Stranke s hrvatskim predznakom, ili stranke čiji su predsjednici Hrvati, koje su sudjelovale u majorizaciji svojih sunarodnjaka netom održani izbori su gotovo pomeli s političke scene, piše Hrvatski Medijski Servis.

hsp-bih-jurisic-budimirNezakonito izabranom predsjedniku Federacije BiH Živku Budimiru  u predizbornoj kampanji nije pomoglo ni zagovaranje unitarne BiH, bez entiteta, ni stvaranje koalicije sa šest bošnjačkih stranaka, ni obećanje o otvaranju 80.000 radnih mjesta. Budimir je “imao strategiju” kako osvojiti 150.000 bošnjačkih glasova i postati novi Željko Komšić u stolici Hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a osvojio je tek 10.000 glasova, dok njegov SPP nije prešao izborni prag ni u jednoj županiji.

Lijanovićeva stranka “Radom za boljitak”, koja je kupovinom glasova  ušla u projekat majorizacije Hrvata, postal je dijelom federalne platformaške vlasti i vladajuće koalicije u većinski bošnjačkim kantonima, nakon što je u prethodnom mandatu financijski poharala Zapadno-hercegovačku županiju. Nakon nedjeljnih izbora i ona je doživjela fijasnko nije ušla ni u Federalni ni u bh parlament.

Lijanovići i su prijeći izborni prag samo u Zapadnohercegovačkoj županiji osvojivši 4,9 , Hercegbosanskoj gdje su dobili 6,9 i Tuzlanskoj županiji gdje su osvojili 4 posto glasova birača.

Prije isteka mandata “mazak operacije” kako je Slavo Lijanović nazvao svog brata Jerku završio je u pritvoru zbog višemilijunske porezne utaje s još trojicom svoje braće svojim ministrom Miloradom Bahiljom i ostalim pomagačima.

HSP Zvonke Jurišića raspao se na nekoliko frakcija, a dužnosnici ove stranke koji su imenovani kao kandidati HSP-a na ministraske i direktorske funkcije otkazali su poslušnost stanci, već nakon dvije godine sudjelovanja u projektu majorizacije Hrvata.

Na nedjeljnim općim izborima uspjeli su prijeći izborni prag u Zapadnohercegovačkoj županiji gdje su osvojili 6, 3 posto glasova birača, u koaliciji s HSS Stjepan Radić HSP je u Hercegbosanskoj županiji dobio 5,7 posto glasova birača i u Posavskoj županiji su umalo prešli izborni prag osvojivši 3,2 posto glasova birača.

Podsjetimo nakon prošlih izbora HSP je imao dva zastupnika u federalnom i jednog u Parlamentu BiH.

Podsjetimo “Prvaši”, prije nego što su prihvatili projekt majorizacije Hrvata bili su na vlast s “Devedesetkom i Lijanovićima u Zapadnohercegovačkoj, Hercegovačko-neretvanskoj i Herceg-bosanskoj županiji”.


 

Prof. Lasić: Martin je imao peh, što je dobro za njega!

mile

Nezakonitu uspostavu Platformaške vlasti u Federaciji 17.ožujka 2011. prof. dr Mile Lasić nazvao je “puzajućim državnim udarom”. Nakon što su birači na nedjeljnim izborima srušili vlast u Federaciji BiH čijom uspostavom su majorizirani Hrvati, prof Lasić, komentirao je rezultate izbora, sretne okolnosti zbog kojih hrvatski član Predsjedništva nije izabran bošnjačkim glasovima, analizirao koje bi stranke mogle biti dio nove vladajuće koalicije u F Bih, te osvrnuo se na sintagmu čiji je tvorac.

-Puzajući državni udar, je bila dobra sintagma jer je stvarno on dopuzao. Vidjeli ste, pri kraju, da se ta neprirodna koalicija, skupljena s koca i konopca, kako bi se zaobišla legitimna volja hrvatskog naroda, zapravo razbila i postala je predmet međusobnih optužbi. Neki od sudionika, koji nikad nisu trebali biti tamo, uhićenii su od strane onih kojima su izabrani da im služe kao pokriće, dakle, kao ček bez pokrića, izjavio je prof. Lasić za mostarski RDV.

Lasić je, kako prenosi Hrvatski Medijski Servis, kazao kako mu nije jasno zašto, ali kako je apsurdno nakon silnih razbojništva koja je počinila “Platforma”, da samo Lijanovići sjede u zatvoru.

-Dakle i taj puzajući državni udar je dopuzao u smislu da je doveo Federaciju do rasula da je politički sustav krahirao da je došlo do totalnog neodgovornog odnosa između izvršne parlamentarne vlasti i u tom smislu je sreća što su ovi izbori tu i što postoji šansa za jednu novu vrstu koalicije mnogo prirodniju ako se bude imalo pameti i ako akteri koji uvijek određuju izvana ne budu se opet na pogrešan način umješali u postizborno koaliranje, smatra prof Lasić.

Nerazumjevanje suštine BiH

On vjeruje kako u BiH kod postoji dvostruki problem s razumjevanjem suštine ove zemlje.

– Prvi je, problem, što mi sami ne razumijemo svoju zemlju kao višenacionalnu, dakle, zemlju formniranih identiteta i da ne treba vršiti nasilje s tzv. građanskim opcijama koji negiraju identitete, nego treba zapravo uraditi mnogo toga da se od etnosa napravi prvo demos unutar hrvatskog naroda i s druge strane i da se u suradnji s drugima pravi politička zajednica, smatra prof. Lasić.

Boji se, međutim, kako “baš ništa ili vrlo malo” akteri i to oni najmoćniji izvana ne razumiju o BiH.

-Moram biti posve otvoren. Jonathan Moore (novi šef misije OSSE-a u BiH, op. hms) je napravio jednu strašnu egzibiciju tumačeći Dayton kako se on se ne smije tumačiti,te poručujući da nigdje ne stoji da se u vlast trebaju birati oni koji imaju legimitet bh naroda. Svatko tko bude išao tim putem da zaobiđe legitimne političke volje kod bh naroda, ja ne govorim sada samo o Hrvatima, nego o svima, duboko griješi. I, u tom smislu, ja se nadam da se neće ponoviti greške iz prethodnih postizbornih noći. Dakle, da će se poštivati ono što se ima poštivati. Dakle građani su glasali, dobili smo što smo dobili, sastavite prirodnu koaliciju, ako nije moguće uključite nekoga tko ima legalitet i legimitet.

Idealna koalicije SDA- HDZ- SBB

Prof.Ladsić smatra kako bi idealno bilo da treći partner SDA i HDZ-u bude Savez za bolju budućnost Fahrudina Radončića. – Ali nisam u to posve siguran zbog krvno zavađenih Izetbegovića i Radončića, nekada prijatelja, tako da je treći u ovom nizu ili srazu zapravo Željko Komšić i njegova stranka, smatra Lasić.

On je komentirao i činjenicu da se dvojica glavnih kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragan Čović i Martin Raguž uopće nisu sučeljavali, čak ni spominjali jedan drugog u kampanji. Prof Lasić kaže kako Čović ništa nije morao raditi kad je odlučeno da se kandidira za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Čoviću sve išlo na ruku

-Sve mu je ovaj put išlo na ruku. Dakle, najprije bezobrazluk koji je napravljen prije 4 godine stvorio je klimu u kojoj njegov, izbor kad se već odlučilo da će biti kandidiran, to se moglo znati neće biti upitan. Martinu nisu mogli pomoći ni bošnjački glasovi. A povrh svega imao je peh pa nije postao novi Komšić, što je opet dobro za njega, jer poznajem čovjeka. Dakle, nije mogao ovaj put računati na dovoljan broj bošnjačkikh glasova jer ovi su se zaokupili sobom. Dakle, kad je riječ o hrvatskom članu Predsjedništva BiH nije bilo toliko velikoga uplitanja sa strane, mada ne smijemo zaboraviti sjajnu gospođu iz Bihaća koja je rekla kako će svih 21 tisuća njezinih članova glasati za Raguža. Ona pritome misli da je dobar patriota, dobar političar i da nešto dobro čini ovoj zemlji. Zato sam rekao kako se ništa nije promjenilo glede političke kulture. No, ovaj put, srećom, nije bilo toliko napetosti i toliko podvala, zapravo manje smo podvala učinili jedni drugima, kazao je prof Lasić RDV-u, te precizirao:.

-Dakle, da je na bošnjačkoj političkoj sceni bilo manje protukandidata i da je bitka bila unaprijed jasna da se nisu ti glasovi disperzirali na petoricu kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, mi bismo sada imali novoga Komšića. Gospodin Raguž bi bio legalno izabran u vlast, ali ne bi imao legitimet, kazao je prof. Lasić

Ponovio je kako ne trebamo u ovakvoj zemlji podeljenoj, postratnoj, neuspjeljih tranzicija birati jedni drugima. -Dakle nije se dogodilo najgore, a moglo se dogoditi samo da je bila drugačija konstilacija.

HMS.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Seehofer: Hrvatska policija ispravno štiti granicu

Objavljeno

na

Objavio

Njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer rekao je u četvrtak u Zagrebu kako Hrvatska ispravno štiti granicu te da nema prigovore na postupanje hrvatske policije prema migrantima.

Na pitanje novinara smatra li da Hrvatska na odgovarajući način čuva vanjsku granicu EU-a, u svjetlu kritika nevladinih organizacija o prekomjernom korištenju sile prema migrantima, Seehofer je odgovorio potvrdno. “Smatram da da”, rekao je ministar unutarnjih i domovinskih poslova i graditeljstva Njemačke na konferenciji za medije s hrvatskim ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem, nakon bilateralnog sastanka.

„Nemam nikakve kritike koje bi mogao uputiti na račun rada policije u Hrvatskoj i drugih služba sigurnosti”, rekao je.

Seehofer, bivši predsjednik Kršćansko-socijalne unije i premijer Bavarske, bio je oštar kritičar politike „otvorenih vrata“ prema migrantima kancelarke Angele Merkel na vrhuncu migrantske krize.

“Kada se radi o zaštiti države građana sigurnosti, onda je potrebna jaka država koja će se potruditi da imamo vladavinu prava. Tako je to i u Njemačkoj, a to je zadaća ministara unutarnjih poslova”, zaključio je Seehofer.

“Stopostotno” se slažemo

Seehofer je istaknuo kako se „stopostotno“ složio s Božinovićem po pitanju prioriteta i analiza o sigurnosnim pitanjima i migracijama.

„To će još dugo biti teme kojima ćemo biti zaokupljeni“, kazao je Seehofer i dodao kako će Njemačka pomagati koliko može Hrvatskoj u zaštiti vanjskih granica EU-a.

U tom je kontekstu Njemačka Hrvatskoj donirala deset termovizijskih kamera za nadzor graničnog prostora koje su poslije konferencije zajedno razgledali Seehofer i Božinović.

Božinović se zahvalio Seehoferu na donaciji te je rekao kako je „Njemačka oduvijek pomagala“ Hrvatskoj.

„Hrvatska policija čuva najdulju kopnenu vanjsku granicu Europske unije, a Njemačka je jedna od onih država članica koje razumiju i cijene to što radi hrvatska policija“, kazao je.

Njemački ministar unutarnjih poslova se također složio s prioritetima hrvatskog predsjedanja te je kazao da će Njemačka, koja preuzima predsjedanje od Hrvatske u srpnju, samo nastaviti s hrvatskom politikom, zbog čega će postojati „godina dana kontinuiranog rada“.

Božinović je istaknuo kako će sa Seehoferom surađivati u “borbi protiv krijumčarskih mreža”, te da su se složili da EU mora više pomoći “grčkim prijateljima” koji su “prva vrata ilegalnih i svih drugih migracija iz područja Bliskog istoka prema Europi”.

Božinović: policajci su imali značku

Portal Index. hr u srijedu je objavio snimku, na kojoj se vidi kako policajci, bez značke na vidljivom mjestu uzimaju mobitele migrantima.

„Nije točno da policajci nisu imali značke. Imali su značke na jednom od dva moguća mjesta koja su bila propisana”, rekao je Božinović i dodao kako su policajci bili “propisno pripremljeni”.

„Što se tiče tretmana osoba bez identifikacije. Oni su prema njima proveli potpuno zakonitu proceduru”, dodao je Božinović.

Migranti podnesu azil i onda “nestanu”

Slovenski ministar unutarnjih polova Boštjan Poklukar u utorak je izjavio kako je Slovenija 2019. u Hrvatsku vratila 16 tisuća ilegalnih migranata.

Božinović je istaknuo kako treba razlikovati “broj postupaka” od broja osoba koje su vraćene jer neki migranti i po dvadeset puta pokušavaju preći granicu, stoga 16 tisuća policijskih postupaka ne znači i 16 tisuća osoba, već znatno manje.

„Kao što vam je poznato, migranti i oni koji traže zaštitu u Hrvatskoj, u vrijeme dok čekaju na rješenje hrvatskih vlasti, nestanu iz Hrvatske“, rekao je Božinović koji tvrdi da se zbog toga migrante vraća u Hrvatsku.

“Netko podnese zahtjev za azilom u Hrvatskoj, dobije iskaznicu da je zatražio međunarodnu zaštitu i onda nestane“, kazao je Božinović.

„Takve ljude se vraća, kada ih se uhvati negdje u Europi. Tako dolazimo do te brojke“, tvrdi ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik vlade. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Butković o Kujundžiću: Dužni smo navoditi promjene u imovinskoj kartici

Objavljeno

na

Objavio

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković nije želi u četvrtak, uoči užeg kabineta Vlade, komentirati slučaj s imovinskom karticom ministra zdravstva Milana Kujundžića no poručio je kako su svi dužni navoditi promjene u toj kartici.

“Ne mogu suditi nikome, pa ni kolegi Kujundžiću. Postoji najprije on, pa razgovor s premijerom, pa Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa”, rekao je ministar Butković, napominjući kako je Kujundžić već dao nekakvo objašnjenje.

Upitan bi li on u imovinskoj kartici naveo od koga je posudio novac, uzvratio je da osobno nema takvih ambicija, ali da je dužan, kao i svatko od njih, sve što bi radio navesti u svojoj kartici.

Rekao je i da je njegova imovinska kartica u redu, da je sve upisano te da nije ništa kupovao.

Na pitanje o izborima unutar HDZ-a i njegovoj podršci sadašnjem predsjedniku stranke Andreju Plenkoviću, uzvratio je: “Rezultat ovih unutarstranačkih izbora trebao bi biti takav da razlike među nama, ako i postoje, budu što manje i da ujedinjeno idemo na parlamentarne izbore. Ako to ne napravimo, onda smo svi skupa pali na ispitu”.

Radman: Nema informacija o navodima vezanim za imovinu ministra Kujundžića

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman kaže kako nema informacija o navodima vezanim za imovinu ministra Kujundžića.

“Nisam se uopće bavio time, sinoć sam kasno došao iz Bruxellesa, gospodina Kujundžića poznajem kao uglednom liječnika sa svjetskom reputacijom profesora”, ustvrdio je Radman.

Na pitanje treba li Kujundžić odstupiti s mjesta ministra, Radman kaže kako ne može o tome govoriti.

Na tvrdnju novinara da ministri u EU odstupaju i zbog manjih problema, ministar Radman je kazao kako “svega ima u Europskoj uniji”.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek rekla je da problem oko imovinske kartice treba razjasniti sam Kujundžić, dodavši da se ona jako trudi oko svoje imovinske kartice te da svi trebaju biti detaljni i precizni.

Mediji su ovih dana pisali o nepodudarnosti u imovinskoj kartici ministra zdravstva Kujundžića s kupovinom nove kuće u zagrebačkom Maksimiru, a potom i o obiteljskoj kući u Markuševcu, u kojoj živi sa suprugom, za koju tvrdi da vrijedi samo 900.000 kuna iako je njezina tržišna vrijednost dvostruko veća. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari