Pratite nas

BiH

Hrvatski političari i – ozbiljnost politike

Objavljeno

na

U našem  narodu postoji tisućljetna mudrost na brojnim područjima života koja se iskazuje kroz  iskustvene izreke. Jedna od njih glasi; Čuvaj se vedrog neba i nasmijanog gazde.  Vedro nebo se može brzo promijeniti u kišno, a pravi gazda je u pravilu zabrinut.

 A hrvatski političari, gotovo uvijek su nasmijani, premda je sve krenulo nizbrdo ili kako Njegoš reče “Puče kolan svečevoj kobili, obrnuše kola niza stranu”. Svi statistički pokazatelji hrvatskog života i gospodarstva  usmjerili su svoje strelice prema dolje, niz stranu! Hrvatska nam propada na svakom planu, na svakom području polako ali opasno tone poput Titanika nakon udara u santu leda.

 Je li konačno stiglo vrijeme da se naši političari uozbilje? Da,  stiglo je i da se  više ne igraju s narodom, s braniteljima, i sl. već da se prihvate posla, da se prihvate  razvoja gospodarstva i spašavanja i ovo malo od Hrvatske što je još od nje preostalo. Stiglo je vrijeme da se više ne bave sami sobom.

Prestanite se igrati s ćirilicom. Svjesno ili nesvjesno uporegnuli ste se u realizaciju srpskog Memorandua 2 koji je zacrtao  upravo širenje  ćirilice po Hrvatskoj kao temeljnu podlogu za širenje velikosrpske ideologije za postupno ostvarenje memorandumskih ciljeva. U Memorandumu 2 to doslovce piše. Na našim hrvatskim prostorima pravoslavlje nikada nije bilo problem, ali je bilo i ostao problem agresivno svetosavlje i velikosrblje, koje se uvijek suprostavljalo hrvatskim nacionalnim interesima, i negiralo temeljna prava hrvatskom narodu koje svaki drugi slobodni narod u svijetu ima, a ono nastupa upravo pod zastavom ćirilice.

Prestanite se igrati s  daljnjom rasprodajom još ono malo preostalih narodnih dobara koja su stečena znojem i krvlju naraštaja hrvatskih marbenika. Pokrivanje rupa u Državnom proračunu dalekosežno je neusporedivo najskuplje upravo rasprodajom djedovine, jer se tim načinom budući naraštaji unaprijed dovode u tešku situaciju, pa im država neće imati ništa osim svogog imena i insignija. Takvu državu koja izgubi svoje vlastite gospodarske temelje teško je očuvati i ona vrlo lako postaje plijnom grabežljivih susjeda.

Prestanite se  ponašati kao da Jugoslavija  nije prošlost. U hrvatskoj  povijesti poznata su dva stoljeća ( šesnaesto i sedamnaesto) kao dva  plačuća stoljeća Hrvatske (Duo plorantes saecula Croatiae) kada se krvarilo u borbi s Turcima. Tim plačućim stoljećima treba pridodati i dvadeseto stoljeće, kao najtragičnije stoljeće u cjelokupnoj hrvatskoj povijesti, a upravo podloga svakog zla u njemu bila je – protuhrvatska Jugoslavija, jednako kako ona prva tako i ova druga, koje su obje završile u potocima hrvatske krvi i razaranja. Svako  razmišljanje o stvaranju neke treće Jugoslavije u bilo kojem obliku je stvaranje podloge za  nove i nove nam buduće nesreće  naroda.

 Prestanite štititi udbaške kadrove bivše države, ako ih već ne dirate na unutarnjem planu, zašto se trebamo brukati i spriječavati kažnjavanje pojedinih njenih članova koji su počinili zločine diljem zapadnog svijeta, Europe i sl. I to zločine protiv svog vlastitog naroda u iseljeništvu. Politički je potpuno shvatljivo zašto početkom devedesetih godina nije došlo do lustracije, ali to svakako ne ekskulpira one koji su počinili zločine za koje ih tereti međunarodna zajednica.

Prestanite se odricati brojne hrvatske dijaspore, jer je u nacionalnom interesu upravo obrnuto – što čvršće povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske. U hrvatskoj dijasporavi leže ogromni kadrovski, intelektualni i gospodarski potencijali uz čiju pomoć se jedino Hrvatsku može izvući iz sveopoće krize u koju su je uvalili nesposobni i nemoralni političari. Ali, hrvatska dijaspora s punim pravom traži korektan odnos matične države prema izvandomovinskim Hrvatima i to na svakom segmentu međusobnih odnosa, što je potpuno razumljivo da to u normalnim uvjetima ne bi bilo potrebe ni spominjati.

 Prestanite se odnositi prema našoj hrvatskoj braći u BiH i drugim okolnim državama  s podcijenjivanjem, jer i oni su dio nedjeljivog hrvatskog nacionalnog korpusa. Naša tragična povijest je ta koja nas je više dijelila nego spajala, ali u tom dijeljenju ima i previše i naših subjektivnih grešaka do kojih nije smjelo doći. Dužnost njihove matične države je, poštivajući suverenitet države u kojoj žive, da štiti i pomaže pripadnike vlastitog naroda koji su sticajem povijesnih okolnosti ostali izvan granica svoje matične države i da poštiva njihovo puno dostojanstvo.

 Dopustite da se istraži hrvatska tragična povijest, ne samo ona iz dvadesetog stoljeća, već i prije na načelima istine, bez obzira kakva jest. Jer do ideološkog pomirenja na ovim prostorima može doći samo na temeljima utvrđene istine. Istina je temelj svake dobre politike, i istina predstavlja pravu blagodat narodu koji je istinoljubiv. Ne postoji u povijesti svijeta, niti će ikada postojati jača ideologija od ideologije istine. Kao pojedinci, ali i kao narod istine se nikada ne bismo trebali bojati.

 Prestanite voditi politiku koja razjedinjuje nacionalni korpus bilo po osnovu ideologije ili bilo po nekoj drugoj osnovi. Nama treba jedinstvo naroda. Onog momenta kad se uspostavi čvrsto jedinstvo naroda posve će biti svejedno koja je stranka na vlasti. Ne povlačite političke poteze koji su suprotni interesima naroda, koje većina  doživljava gotovo kao izdaju. Svaka riječ koja je izgovorena iz usta političara trebali bi prije toga tri puta biti stavljena na vagu da se ocijeni njihova težina. Riječi koje izgovaraju političari, ako su nepromišljene, postaju opasne.

 Čovjek koji ne može kontrolirati svoje javno izgovorene riječi, nema niti najelementarnije uvjete da bude političar. Sve nevolje i svi ratovi potekli su  iz nepromišljeno izgovorenih riječi. Razumna riječ je blagodat i pojedincu i narodu. Svjedoci smo politike u kojoj se riječi izgovaraju bez prethodnog promišljanja.

 Okrenite se prema braniteljskjoj populaciji, ona propada zbog socijalne zapuštenosti, a poglavito zbog nekorektnog političkog pristupa prema braniteljskim strukturama. Prema njima se treba odnositi dostojanstveno i paziti da ih se ni u čemu ne povrijedi. Oni su glas naše savjesti, ali nažalost ne i glas savjesti političara kako onih na vlasti jednako tako i onih u oporebi. Bol svakog branitelja trebao bi osjećati cijeli narod, a posebno političke strukture. Vlast koja ne poštuje i ne vodi brigu o braniteljskim strukturama, u hrvatskim uvjetima, nema i ne može imati ni legitimitet ni legalitet svog vladanja.

 Ne otvarajte političke frontove kako prema unutrašnjosti države, a još manje prema međunarodnoj zajednici. Mali narod mora paziti što govori, a riječ razbora koja potekne iz malog naroda ima dvostruku snagu. Nažalost, narod je mudar koliko su mudri njegovi političari. Oni su glasnogovornici naroda i imaju dvostruku odgovornost za svoje izgovorene riječi. S političke govornice nikada se prema narodu ili njegovim dijelovima ne smiju izgovarati riječi prijetnje. Dobra politika je paternalistička koja osluškuje bilo naroda i usmjerava ga prema boljitku.

Politika nasilja prema vlastitom narodu u bilo kojem pa i najblažem obliku, uključujući i politiku laži je uvijek nevjerodostojna i pogubna.

 Politika mora biti dosljedna istinskim nacionalnim ciljevima, a to je u prvom redu dobro cjelokupnog naroda. Tamo gdje se narod suprotstavlja “dobru” politike, ne radi se o istinskom dobru. Samo paternalistička politika prema narodu ima suglasje s nacionalnim ciljevima, narod to uvijek dobro osjeti. Temelj svake dobre politike  je sloboda i čovjekoljublje – i to ono na djelu. Ali jednako tako i red i zakon, te odlučnost i pravednost. Državna politika koja se ne temelji na visokom moralu ne obećava ništa dobro svome narodu. Svaka politička odluka, bez obzira tko je donosi, treba najprije proći kroz rešeto moralnosti, a potom zakonitosti. Mudar političar će za svaku odluku najprije dobro ispipati je li podržava ili ruši moral u narodu.

Mile Prpa/hrsvijet

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Uzaludan trud bošnjačkih stranaka – Bez Čavarinog potpisa (protuustavni) zakon ne može stupiti na snagu

Objavljeno

na

Objavio

Ni jedan zakon kojeg usvoji Parlament Federacije, odnosno oba parlamentarna doma, Zastupnički i Dom naroda, ne može stupiti na snagu dok ga svojim ukazom ne proglasi predsjednik Federacije BiH. Drugim riječima bez potpisa Marinka Čavare (HDZ BiH) uzaludan će biti trud bošnjačkih stranaka da kroz federalni parlament “proguraju” zakonsko riješenje koje je u potpunoj suprotnosti s presudom Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, piše Hrvatski Medijski Servis.

Podsjetimo, bošnjačke stranke SDA, SBB, SDP, DF i Naša stranka najavili su kako će danas Federalnom parlamentu uputiti prijedlog Zakona o izbornim jedinicama i rasporedu mandata u Zastupničkom i Domu naroda Paralemnata FBiH, kojim se navodno implementira presuda po apelaciji Bože Ljubića iz prosinca 2016.

Podsjetimo, Ustavni sud BiH tada je proglasio neustavnim odredbu Izbornog zakona BiH da se iz svake županije bira najamanje jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda i ostalih, ako je takav izabran u županijsku skupštinu, te odredbu koja je precizno definirala koliko se iz koje županije bira pripadnika kojeg konstitutivnog naroda i ostalih u federalni Dom naroda.

Zahvaljujući tim odredbama bilo je moguće da se, primjerice, iz Bosansko-podrinjske županije, gdje prema popisu stanovništva iz 2013. žive 23 Hrvata izabere jedan izaslanik u Hrvatski klub Doma naroda jednako kao i iz Posavske gdje živi 35.000 Hrvata. Glas Hrvata iz BPŽ tako je vrijedio 1400 puta više nego glas Hrvata iz PŽ što je Ustavni sud BiH ocjenio diskriminirajućim i proglasio neustavnim, a pola godine poslije stavio i izvan snage. Na osnovu takvih odredbi bošnjačkim je stranakama bilo omogućeno da izaberu trećinu izaslaniku u Hrvatski klub Doma naroda Parlamenta FBiH, dovoljno da, prema nametnutim ustavnim amandmanima, u dva navrata izaberu predsjednika i dopredsjednike FBiH, te Vladu Federacije, bez učešća stranka za koje je glasovala većina Hrvata.

Bošnjačke stranke sada žele zadržati status quo predlažući zakon prema kojem bi se iz svakog kantona birao po jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda i ostalih, ako takav postoji u županijskoj skupštini, te da osnov za raspored mandata zastupnika i izaslanika bude popis stanovništva iz 1991.

I jedano i drugo zakonsko riješenje ne samo da ne provodi presudu Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, već je u suprotnosti s tom presudom. Uz to izmjene Izbornog zakona BiH su u nadležnosti državnog, a ne entitetskih parlamenata.

Bošnjačke stranke, pri tom ističu kako je njihov zakonski prijedlog u skladu s Ustavom FBiH, zanamerujući to što je Ustav BiH iznad entitetskih ustava, te da u presudi Ustavnog suda BiH po Ljubićevoj apelaciji stoji kako svi zakoni i drugi propisi uključujući i ustave entiteta moraju biti usklađeni s presudom Ustavnog suda BiH. Kako u Ustavu FBiH i dalje egzistira odredba identična onoj koju je Ustavni sud BiH poništio u Izbornom zakonu BiH, predsjedateljica Zastupničkog doma parlamenta FBiH Borjana Krišto, početkom godine, zatražila je od Ustavnog suda BiH da se očituje je li spomenta odredba Federalnog ustava u suprotnosti s presudom Ustavnog suda BiH, te da, ukoliko jeste, a očito je da jeste, proglasi je neustavnom i stavi izvan snage.

No, bošnjačke stranke računaju na većinu koju imaju u Zastupničkom i Domu naroda Federalnog parlamenta. Ukoliko tu većinu iskoriste da nametnu neustavan zakon, Klub Hrvata moći će pred Ustavnim sudom FBiH pokrenuti pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa. No ,Ustavni sud FBiH o tomu se neće moći očitovati, jer nije popunjeno Vijeće za zaštitu nacionalnog interesa tog suda.

Hrvati međutim, podsjeća HMS, imaju, još jedan zaštitni mehanizam kojim mogu spriječiti stupanje na snagu protuustavnog zakona bošnjačkih stranaka- veto predsjednika FBiH. Naime, bez potpisa Marinka Čavare ( HDZ BiH) ni jedan zakon usvojen u Zastupničkom i Domu naroda Parlamenta FBiH, prema odredbama federalnog Ustava, ne može stupiti na snagu. Nema sumnje kako će Čavara iskristiti pravo koje mu daje federalni Ustav da spriječio nametanje zakona koji je u suprotnosti s Ustavnom BiH i presudom Ustavnog suda BiH po Ljubićevoj apelaciji.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

U sukobu migranata u Salakovcu jedna osoba izbodena nožem

Objavljeno

na

Objavio

U tučnjavi između migranata u Izbjegličkom centru u Salakovcu kod Mostara jedan migrant je izboden nožem.

Kako doznaje Vecernji.ba, ozlijeđena osoba je prebačena u RMC “Safet Mujić” gdje je zadržan na liječenju, dok je druga osoba uhićena i nalazi se u pritvoru.

Nakon ubojstva migranta u Velikoj Kladuši, ovo je drugi slučaj gdje se u sukobu između migranata koristilo hladno oružje.

Inače, MUP HNŽ-a je u posljednja 72 sata priveo nekoliko migranata koji su otkriveni na području Čapljine, što je samo pokazatelj kako oni i dalje prolaze kroz Hercegovinu i pokušavaju doći do Hrvatske.

Današnji slučaj u Salakovcu je unio nemir među lokalno stanovništvo i dodatno narušio sigurnosno stanje u ovome dijelu Mostara.

Iz MUP-a HNŽ-a su poručili kako poduzimaju mjere kako bi zaštitili lokalno stanovništvo i spriječili bilo kakve nove incidente.

 

Migranti iz Velike Kladuše krenuli prema Hrvatskoj

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori