Pratite nas

Hrvatski političari šute, branitelji pripremaju tužbe

Objavljeno

na

Predstavnici HVIDRA-e HVO-a HB izuzetno su razočarani činjenicom da ih nitko od hrvatskih političara iz BiH nije pozvao na sastanak niti ponudio pomoć u rješavanju problematike brisanja 10.009 pripadnika HVO-a iz evidencije branitelja u Hrvatskoj.

Uz to, nakon posljednje sjednice predsjedništva i glavnog odbora nisu dobili nikakve opipljive prijedloge za rješavanje braniteljskih problema.

– Nažalost, dani prolaze, a mi i dalje čekamo. Postoje određene najave kako bi se uskoro u Zagrebu trebao održati sastanak s hrvatskim političarima, ali sve je još samo u fazi najave. Ono što mogu kazati jest kako mi nećemo još dugo čekati prije nego povučemo sljedeće korake, jasno je poručio za Dnevni list Dragan Radić, predsjednik HVIDRA-e HVO-a HB.

Kako je tome tako, vidi se i iz činjenice kako su predstavnici branitelja izradili obrasce koje treba ispuniti kako bi se tužilo Hrvatsku zbog izbacivanja iz prava. Naime, već ranije je najavljeno kako će branitelji pokušati iscrpiti sve ostale opcije, pokušati naći rješenja kroz razgovore, ali ukoliko to ne upali, krenut će tisuće tužbi prema Hrvatskoj.

Obrasci su završeni i podijeljeni naših članovima koje želimo na taj način educirati kako da pokrenu postupak protiv Hrvatske. Vrlo je važno da na ovaj način ne moraju angažirati odvjetnike, što bi im iziskivalo dodatne troškove, istaknuo je Radić.

Uz to, napominje kako su branitelji na rubu strpljenja te kako zasigurno neće još dugo čekati da se političari i iz Hrvatske i iz BiH udostoje na dijalog i pronalazak modela za rješavanje ove situacije.

Prema tome, ukoliko se sastanci ne dogode u neko skoro vrijeme, možemo očekivati novi val tužbi braniteljske populacije, koja će na taj način pokušati zaštititi svoja prava.

Podsjetimo, branitelji ne žele da im se ukidaju mirovine, a Predrag Matić, ministar branitelja RH, jasno je u nekoliko navrata kazao kako se to neće dogoditi i da će se mirovine nastaviti isplaćivati. Međutim, branitelji traže pismena jamstva jer, poučeni prijašnjim iskustvima, ne vjeruju ni u kakva obećanja.

Inače, cijeli ovaj problem nastao je kad je Ministarstvo branitelja RH izbrisalo 10.009 ratnih vojnih invalida, pripadnika HVO-a koji u Hrvatskoj primaju mirovine i imaju zdravstveno, ali nisu ratovali na tlu Hrvatske.

Radi se o pripadnicima HVO-a s “Južnog bojišta”, kojima su tadašnji pomoćnici ministra obrane RH Marinko Krešić i Ljubo Ćesić Rojs izdali potvrde da su bili pripadnici Hrvatske vojske i potvrde o načinu stradavanja. Na taj način stvoreni su uvjeti da ih se uvede u mirovinski sustav Hrvatske.

Navedena rješenja bila su jedini način da vojnici iz HVO-a dobiju neka prava kao i hrvatski branitelji te su ona zadržana u MORH-u i nikada im nisu dostavljena.

Međutim, prije nekog vremena dio rješenja netko je uspio iznijeti iz MORH-a te je dvjestotinjak branitelja HVO-a tužilo Hrvatsku tražeći prava koja imaju i hrvatski branitelji, što je na noge podiglo tamošnju vlast.

Na ime tužbi traže oko 46 milijuna kuna. Matić je jasno kazao kako je upravo zbog svega toga odlučio ukinuti status RVI-ja za svih 10.009 pripadnika HVO-a.

S druge pak strane, odvjetnici koji zastupaju branitelje tvrde kako pripadnici HVO-a imaju sve dokumente koji jasno i nedvosmisleno dokazuju kako imaju sva prava kao i Hrvatska vojska te da sve što u posljednje vrijeme radi Ministarstvo branitelja ima elemente kaznenog djela.

Isto tako, kategorični su u ocjeni kako niti jedan pripadnik HVO-a neće izgubiti svoja prava ukoliko tuži Hrvatsku pred Upravnim sudom.

bljesak.info

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

18. studenoga 1991. godine uspostavljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna

Objavljeno

na

Objavio

U Grudama je 18. studenoga 1991. godine uspostavljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, sa sjedištem u Mostaru. U njen sastav ušlo je 30 općina: Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Dobretići, Kakanj, Vareš, Kotor Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Gornji Vakuf, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac i Ravno.

U Odluci o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne je naglašeno da će Hrvatska zajednica Herceg-Bosna poštovati demokratski izabranu vlast Republike Bosne i Hercegovine sve dok postoji državna nezavisnost Bosne i Hercegovine u odnosu na bivšu ili svaku drugu Jugoslaviju.

Stvaranje obrambene zajednice dobilo je potporu i iz Republike Hrvatske ponajprije zbog teške i neizvjesne situacije u kojoj se ona tada nalazila. Taj dan pao je Vukovar i došlo je do teškog stradanja hrvatskog naroda u istočnoj Slavoniji. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna zamišljena je kao privremeno tijelo vlasti u funkciji obrane onih dijelova Bosne i Hercegovine gdje su Hrvati bili u većini ili su barem činili značajan udio stanovništva.

Osnivači Herceg Bosne vjerovali su da će uz pomoć Muslimana uspjeti obraniti te prostore. Predsjednik Herceg-Bosne Mate Boban je na pitanje razloga formiranja Herceg Bosne odgovorio je: „Bosna ponosna prestala je biti ponosna. Njenim cestama, željeznicom, eterom njenim – kruži zlo. Ona je okupirana. Hrvatski narod, ponosan narod, morao je učiniti nešto da u tome ne sudjeluje, da dadne do znanja da to ne želi.”

facebook komentari

Nastavi čitati

Kronika

18. 11. 1991. – Pad Vukovara i Škabrnje (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Nakon pada Vukovara JNA i srpske paravojne formacije, načinili su mnoga ubojstva i ratne zločine. Pojedini Vukovarski Srbi koji su se u skloništima mjesecima skrivali od granata, sada su se bacali „oslobodiocima“ u naručje i prokazivali branitelje i obitelji branitelja. Stoga su po cijelom području grada Vukovara ljudi streljani, a najveći organizirani i masovni zločin dogodio se nad ranjenicima iz bolnice u Vukovaru i braniteljima te civilima kojih je 200 identificirano iz masovne grobnice na Ovčari.

Više od 90 posto zgrada u Vukovaru je uništeno ili porušeno do temelja. Kao nijemi svjedoci strašnoga rata nad gradom dominiraju uništeni silos, vodotoranj, ostaci crkve, baroknih palača. Agresor slama posljednji otpor u Lušcu i Borovu Naselju. Većina branitelja više i nema streljiva.

Tri mjeseca cijeli je grad proveo u podrumima, skloništima, čak 56 dana nisu imali struje, vode i telefonskih veza sa svijetom. Nedostaje i hrane. U gradu više nema ni zgrada, ni kuća niti skloništa. Ima tek na stotine novih grobova, šačica preživjelih boraca i već legendarnih živih i palih heroja poput Blage Zadre, Siniše Glavaševića, Mladog i Starog Jastreba.

Nakon okupacije u gradu počinje neviđeni teror. Jugoslavenska vojska i četnici koje predvode zločinci – major Šljivančanin i Miroslav Radić – odvode u nepoznatom smjeru branitelje, djecu, civile. Nije pošteđeno ni 12 djelatnika vukovarske bolnice i 261 ranjenik. Sudbina mnogih od njih još je i danas nepoznata, a masovne grobnice na Ovčari, vukovarskom Novom groblju i na drugim lokacijama govore o strašnoj sudbini četničkih zarobljenika.

Napad na grad i luku na ušću Vuke u Dunav počeo je tri mjeseca prije. Najelitnije motorizirane jedinice jugoslavenske vojske opkolile su grad s oko 600 tenkova i s oko 50 tisuća dobro naoružanih vojnika. Vukovar brani ukupno 2000 pripadnika policije, Zbora narodne garde i dragovoljaca. Vojni analitičari pretpostavljali su kako Vukovar može izdržati naviše tri dana, no Vukovarci ne misle tako. Održali su se tri mjeseca i zadali jugo-četničkim snagama neviđene gubitke. Uništili su ukupno 500 srpskih oklopnih vozila, od čega čak 200 tenkova. Oboreno je 25 borbenih zrakoplova. Broj ubijenih neprijatelja procjenjuje se na 10 do 15 tisuća, a ranjenih je dvostruko više.

Iako je zauzela Vukovar, materijalno i psihološki srpska je vojska posve oslabljena. Ona više nije sposobna za veće napade na druge hrvatske gradove. Istodobno, dugotrajno vezivanje jakih okupatorskih snaga stvorilo je prostor i vrijeme za organiziranje Hrvatske vojske. Zbog toga je obrana Vukovara postala simbol Hrvatskog otpora, a vukovarske žrtve temelj su hrvatske slobode.
Nekoliko godina poslije, nakon munjevitih akcija Bljesak i Oluja kojima je oslobođen najveći dio Hrvatske, Erdutskim je sporazumom dogovorena mirna reintegracija zapadnog Srijema i Baranje. U siječnju 1998. završen je mandat UN-a i Hrvatska je preuzela nadzor nad svojim granicama na Dunavu. Vukovar se počeo obnavljati, a u znak sjećanja na herojsku borbu i žrtve 18. studenoga Hrvatski je sabor proglasio Danom sjećanja na Vukovar.

Pokolj u Škabrnji je bio srpski ratni zločin iz doba srpsko-crnogorske agresije na Hrvatsku. Izveli su ga domaći pobunjeni Srbi uz pomoć snaga JNA 18. studenog 1991. Za posljedicu je imao ubijena 84 Hrvata, 26 branitelja i 58 civila, odnosno, svako domaćinstvo u Škabrnji je nakon tog napada bilo “zavijeno u crno“.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari