Pratite nas

Vijesti

HRVATSKI POLITIČKI VRH JE RAGA

Objavljeno

na

Srpska osuda Oluje je razumljiva. Oluja je je dokrajčila snove o velikoj Srbiji za koju je Srbija pokrenula svoju treću ofenzivu dvadesetog stoljeća i uložila sve svoje diplomatske i vojne snage, kako bi srpski narod u novom mileniju osvanuo u velikoj Srbiji koju sanjaju stoljećima.
Piše: Dinko Dedić/Kamenjar.com

Piše: Dinko Dedić

Hrvatsko slavlje u Kninu je također razumljivo. Hrvatska se pobjedom u toj briljantnoj vojnoj operaciji i formalno osamostalila. Nema to ništa sa srpskim izbjeglicama iz Hrvatske osim što sada Srbija u Hrvatskoj više nema tako veliku petu kolonu koju može staviti u pogon, kao što ju je stavila 1941. i 1991.

Srpski bjegunci iz Hrvatske su mogli otići ili zato što su u Hrvatskoj počinili zločine, ili zato što nisu mogli smisliti život u hrvatskoj a ne u srpskoj državi ili zato što ih je vojna i politička vlast tzv. RSK na to natjerala.Kad su bjegunci stigli u Srbiju, dočekani su kao izdajice i dezerteri, popljuvani, zlostavljani, mučeni pa i ubijani.

 

Ne čudi niti malo što Milorad Pupovac stoji sa svijećom među Srbima na dan žalosti, što je umjesto velike Srbije uspostavljena samostalna Hrvatska. To ne čudi ali čudi što radi u Hrvatskom državnom saboru gdje ga drugi sabornici oslovljavaju kao kolegu.

Također ne čudi da jedna polovima hrvatskog političkog vrha nije otišla ni u Knin na proslavu ni u Srbiju na komemoraciju, nego na groblje žaliti za svojom nestalom državom. Njima nema mjesta ni među Hrvatima ni među Srbima i bili bi izviždani kud god otišli. Oni su sada kao janje bez matere.

Ono što čudi je da i oni sjede u Hrvatskom državnom saboru, u instituciji koja bi zajedno sa svim svojim predstavnicima trebala biti centar hrvatske državne samostalnosti a ta je proslavljena u Kninu i oplakana u Busijama u Zemunu.

Hrvatska ima ogroman problem jer je koncentriran u centru političke moći, u Hrvatskom državnom saboru. Hrvati će po deveti put izaći na izbore, raspoređivati stolice ali ništa bitno neće promijeniti, kao što neće promjeniti onaj koji ima rak na mozgu a liječi žuljeve na nožnim prstima.

U tome se sastoji odgovor na pitanje zašto Hrvatska nakon toliko godina i toliko vlada u raznim kombinacijama, nije krenula naprijed niti za jedan pedalj.

Dobio sam poziv da se kandidiram za 11. izbornu jedinicu u okviru jednog velikog bloka. Obavio sam razgovor i opisao zašto ja to ni mrtav ne mogu prihvatiti. Kako bi se ja osjećao da pristanem za plaću liječiti žuljeve na nožnim prstima čovjeku koji umire od raka na mozgu?

Postojeće hrvatsko političko ustrojstvo nije kao dobar konj koji ima dosta mana, pa ga treba timariti i mane ispravljati, kako će vam to prikazati glavni pretendanti na vlast u Hrvatskoj. Kad ih vidim kako muljaju i prodaju nebuloze a zabilaze goruća i centralna pitanja, ja bi se dvoumio od tih ljudi kupiti i polovni auto a kamo li da im dadem voditi državu ili nedaj bože dijeliti vlast s njima.

Hrvatski politički vrh je raga a ja neću uzjašiti na ragu. Mogu se preraspodjeljivati kako god hoće. Mogu praviti veliku koaliciju. I to će biti samo velika raga.

Ja bi želio vidjeti mladog i zdravog ždrijebca čiste pasmine i solidnog pedigrea, pa njega timariti da izraste u konja koji će na trci Hrvatskoj donijeti pobjedu.

Kad se pojavi, vidjeti ćete me uz njega s četkom u ruci kako ga češljam.

Dinko Dedić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Europski ministri i zastupnici o izborima u BiH i položaju Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

Danas i u četvrtak rasprave u Vijeću EU i EU Parlamentu koje je inicirala Hrvatska, s temom izbori u BiH i marginalizacija Hrvata

BiH će se danas naći na dnevnom redu sjednice ministara vanjskih poslova članica Europske unije okupljenih u Vijeće za vanjske poslove EU-a, najavljeno je, piše Večernji list BiH. Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je prije nekoliko dana da će se na sjednici Vijeća Europske unije za vanjske poslove detaljno analizirati opći izbori održani u BiH u listopadu kako bi se pokušao riješiti problem “marginalizacije” Hrvata u BiH i stavljanja u “podređeni položaj”.

Zabrinutost zbog Hrvata

Plenković je izrazio zadovoljstvo načinom na koji su primljena njegova stajališta o BiH i položaju hrvatskog naroda, koja je iznio na summitu EU-a u Bruxellesu u listopadu nakon održanih općih izbora u BiH. Podnoseći izvješće u Saboru RH, Plenković je kazao kako su Bošnjaci preglasali malobrojnije Hrvate i izabrali hrvatskog člana u tročlano Predsjedništvo čime se, kako je istaknuo, hrvatski narod u BiH marginalizira i stavlja u podređeni položaj. “Ono što smo uspjeli i što je ključni nastavak te rasprave je da će se na razini Vijeća za vanjske poslove, na kojem će uime RH govoriti potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, veoma detaljno pristupiti analizi općih izbora u BiH, razmotriti što i kako članice Europske unije i Europska unija kao takva mogu učiniti u dijalogu s institucijama BiH i političkim strankama da se taj problem, koji je objektivno vrlo neugodnog karaktera za jednakopravnost Hrvata u BiH, nastoji riješiti”, kazao je Plenković. Kako stoji u službenoj najavi Parlamenta Velike Britanije, “ministri će diskutirati o situaciji u BiH nakon izbora održanih 7. listopada. Velika Britanija će s partnerima raditi na balansiranom i konstruktivnom pristupu prema BiH fokusirajući se na žurnu potrebu formiranje vlasti i rad na socijalno-ekonomskim reformama, ali i drugim reformama koji će biti u korist građana BiH”. Razgovarat će se i o misiji EUFOR-a “Althea”, odnosno o zaključcima koji su usvojeni na sastanku 15. listopada 2018. Podsjeća se da je BiH podnijela zahtjev za članstvo u EU u veljači 2016., a da je mišljenje Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU trenutačno u fazi pripreme. Zanimljivo je da će se situacijom nakon izbora u BiH baviti i Odbor za vanjske poslove Europskoga parlamenta i to na sjednici 22. studenoga, najavaljeno je u medijima.

Velika uloga Hrvatske

Inače, hrvatski dužnosnici kako iz BiH tako i iz Hrvatske na sve načine pokušavaju skrenuti europsku, ali i svjetsku pozornost na situaciju u BiH, s posebnim naglaskom na sve ono što se događa Hrvatima. Nametnut izbor, preglasavanja, neizmjena Izbornog zakona, majorizacija… neki su od problema s kojima se suočava hrvatski narod u BiH. Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković nakon sastanka s državnim tajnikom Svete Stolice za odnose s državama Paulom Gallagherom u Vatikanu izjavio je kako su razgovarali i o BiH. “Iskazao sam zabrinutost za položaj Hrvata u BiH te naglasio kako je Hrvatska zainteresirana za proširenje EU-a i spremna pomoći svim našim susjedima koji imaju ambiciju postati članicom EU-a”, kazao je Jandroković.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Kandidat za predsjednika CDU-a traži odgađanje potpisivanja Marakeškog sporazuma

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Jedan od kandidata za funkciju predsjednika Kršćansko-demokratske unije (CDU) Jens Spahn, traži odgodu potpisivanja Migrantskog sporazuma Ujedinjenih naroda, tzv. Marakeškog sporazuma, kako bi stranka na svom kongresu početkom prosinca imala vremena prvo raspraviti i glasati o ovom spornom dokumentu.

„Sva pitanja u vezi ovog sporazuma koja muče građane moraju biti otvoreno diskutirana“, rekao je Spahn u razgovoru za dnevnik Bild am Sonntag te zaključio da, ako sva pitanja ne budu razjašnjena, potpisivanje treba odgoditi do daljnjega.

On je kritizirao dosadašnji odnos savezne vlade, u kojoj on obnaša funkciju ministra zdravstva, prema temi Globalnog sporazuma o regulaciji migracija.

„Zbog toga jer se nismo otvorili za raspravu o ovoj temi stječe se dojam kod građana da nešto želimo sakriti i to šteti samom sporazumu“, rekao je Spahn. On je zatražio da se na stranačkom kongresu glasuje o tomu treba li prihvatiti sporazum o migracijama ili ne.

Spahn je dodao kako je to bilo vidljivo i tijekom rasprave o Transatlantskom trgovinskom sporazumu TTIP koji je zbog pregovora koji su se odvijali u tajnosti naišao na nepovjerenje kod građana.

Jens Spahn predvodi konzervativno krilo CDU-a i jadan je od otvorenih kritičara izbjegličke politike Angele Merkel.
CDU u saveznoj pokrajini Saska-Anhalt je na svojoj sjednici u subotu založio za to da njemačka vlada odbije potpisati sporazum o migracijama.

(Hina)

 

Ivan Hrstić: Kako je Marakeški kompakt neobvezujući kad u njemu 46 puta piše ‘obvezujemo se’?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari