Pratite nas

Komentar

Hrvatski pravoslavci i nehrvatska Vlada

Objavljeno

na

Osim što je uvijek  pripremala  teren za proširenje srpstva (njezino polje djelovanja, pa često i same administrativne granice i jurisdikcija, po pravilu su izlazili izvan srpskog državnog područja i jasno ukazivali na pravce teritorijalne ekspanzije), Srpska pravoslavna crkva igrala  vrlo važnu ulogu i u procesima etničke prilagodbe novoosvojenih (ili oslobođenih) područja.

Neovisno od toga je li svoje širenje provodila u vrijeme teritorijalnih osvajanja narodnih (srpskih) vladara, ili pod okriljem Bizanta, Bugarske, Turske, Austrije ili Ugarske, ona se vješto prilagođavala zadanim uvjetima i strpljivo čekala svoj trenutak.

Mada po svemu sljedbenici bizantske tradicije, Srbi su išli korak dalje i prilagodili svojim interesima shvaćanje pojma nacije i vjere; za razliku od svojih nekadašnjih gospodara, koji su smatrali da:

“tko god je Grk pripada grčkoj crkvi” ,

Srpska pravoslavna crkva usvaja načelo po kojem je :

“svatko tko je pravoslavac je i Srbin” ,

stoga drži sasvim prirodnim da su svi pripadnici ove  konfesija na prostorima do kojih seže njezina jurisdikcija po naravi stvari Srbi, neovisno kojoj naciji pripadali, u kojoj državi  živjeli, i, na kraju, slagali se oni s time ili ne.

Shvaćajući, dakle, samu pripadnost pravoslavlju odrednicom za svrstavanje u srpsku naciju ,uz tvrdnje utemeljene na tobožnjim “znanstvenim istraživanjima”  i tlapnjama raznih “antropo-geografa”   profila Jovana Cvijića i njemu sličnih – da su Srbi najstariji i najbrojniji na Balkanu, a svi ostali narodi su ili  “grane”  tog stabla ili “otpadnici od srpstva” ,  SPC  je imala u rukama moćan i djelotvoran mehanizam asimilacije, odnosno posrbljivanja naroda iz okruženju.

E ako Vlada Hrvatske ne želi da prihvati postojanje Hrvatske Pravoslavne  Crkve  kakovu onda onda provodi politiku ?

Ne provodi li Vlada Hrvatske baš politiku SPC-a?

Pa naravno da jeste!

Tijekom agresije na Republiku Hrvatsku, u zimu 1991/92. godine, Sveti Sinod Srpske pravoslavne crkve, donio je odluku o svome novom teritorijalnom preustroju, koji se gotovo u potpunosti poklapa s teritorijem nekadašnje ‘Pećke patrijaršije’, odnosno granicama zamišljene “velike Srbije”- pored “stare Srbije”, Kosova, Makedonije i Vojvodine, pod jurisdikciju Srpske pravoslavne crkve, stavljaju se i sva do tada okupirana područja Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Time se Srpska pravoslavna crkva svjesno stavila u službu nacional-socijalističkog Miloševićevog režima, aktivno podupirući projekt etničkog čišćenja i potvrđujući svojim autoritetom dotadašnja osvajanja kao legitimna. Neshvatljiva mržnja koja izvire iz službenih crkvenih Apela i Memoranduma, kao i iz  govora i poslanica većine crkvenih dostojanstvenika – na čelu s patrijarhom Pavlom – upravo je začuđujuća i nevjerojatna!

Da oko ovoga ne bi bilo zabune, srpski crkveni poglavar (patrijarh Pavle) je u prvosvibanjskom trobroju najčitanijeg srbijanskog – beogradskog dnevnika Politika, tu tezu pojasnio, komentirajući svoju nazočnost proglašenju nove “krnje Jugoslavije”  (odnosno, tzv. Savezne Republike Jugoslavije), na Žabljaku, u Crnoj Gori, travnja mjeseca 1992. godine, izjavio među ostalim:

“…Kao patrijarh Srpske pravoslavne crkve u oblastima Pećke patrijaršije, uvek sam za jedinstvo našeg naroda u njegovim matičnim zemljama i krajinama. U tom svojstvu bio sam na proklamovanju ostajanja u jedinstvu Srbije i Crne Gore “.
(Vidi: Ljubica Štefan, Mitovi i zatajena povijest, Zagreb, 1999., str.25.; )

Srpskog patrijarha očito ne brine to što i formalno izlazi izvan svojih ingerencija i sebe promovira u Pećkog patrijarha, iako njegova titula službeno glasi:

“Arhiepiskop Pećki, mitropolit beogradsko-karlovački i Patrijarh srpski”  (ovo “karlovački” odnosi se na Srijemske Karlovce, u Vojvodini).

Otkuda odjednom  “vaskrsava”  “oblast Pećke patrijaršije”, i  to baš u vrijeme dok traju krvava četnička klanja i osvajanja tuđih zemalja, i koje su to srpske “matične zemlje i krajine”  u ime kojih nastupa čelnik SPC?

Zaključak nije teško donijeti.

Ali pazite sada što se događa. Prije godinu ili dvije  na parastosu stradalim Srbima u Oluji  patrijarh SPC-a Irinej ponovo govori ” o zapadnim i južnim srpskim zemljama u Hrvatskoj ”  čime ponovo poseže za hrvatskim teritorijem.

Sada ako sve ovo znamo i ako se to ponavlja stoljećima kakovu to politiku provodi Vlada Hrvatskle ako ne želi da  prizna Hrvatsku Pravoslavnu Crkvu .

>>Prvi javni nastup episkopa Hrvatske pravoslavne crkve Aleksandra

>>Europska unija registrirala Hrvatsku pravoslavnu crkvu. Ministarstvo uprave ne odobrava zahtjev HPC za registraciju

Daran Bašić/Kamenjar.com

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Luka Mišetić: Rat u Hrvatskoj prije 8.10.’91 može se okarakterizirati kao “unutarnji oružani sukob”

Objavljeno

na

Objavio

Ugledni američki odvjetnik, Luka Mišetić, na društvenim je mrežama pojasnio zbog čega se oružani sukob u Republici Hrvatskoj prije 8.10.91 može okarakterizirati kao “unutarnji oružani sukob” a ne građanski rat, kako je to ocijenio Aleksandar Stanković.

-Rat u Republici Hrvatskoj prije 8.10.91 može se okarakterizirati kao “unutarnji oružani sukob”, ali to ne znači da je riječ o Građanskom Ratu(“GR”). Znanstvenici nemaju zajedničku definiciju GR. Npr, po Lieberovoj definiciji rat u RH nije bio GR jer se RH nije borila da preuzme kontrolu nad SFRJ – napisao je odvjetnik Luka Mišetić u komentaru na društvenim mrežama.

 

Nakon presude Ratku Mladiću, Mišetić se narugao i srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću.

Objavivši status na Twitteru bez ikakvog komentara, uz fotografiju Aleksandra Vučića s natpisom ‘Sigurna kuća za Ratka Mladića’, Mišetić se referirao na ranije izjave današnjeg predsjednika Srbije, koji je javno zagovarao da Ratko Mladić treba dobiti bulevar u Beogradu.

Podsjetimo,  Aleksandar Vučić je kao glavni tajnik Srpske radikalne stranke (SRS) 26. svibnja 2007. godine zalijepio na zgradi televizije B92 na novobeogradskom Bulevaru AVNOJ-a plakat na kojem je pisalo “Bulevar Ratka Mladića”.

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Plenković: Samo naivni mogu misliti da Hrvatska nije izložena hibridnom medijskom djelovanju

Objavljeno

na

Objavio

‘Samo naivni mogu misliti da Hrvatska nije izložena hibridnom medijskom djelovanju’, izjavio je u petak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković uoči početka summita EU-a i šest zemalja Istočnog partnerstva.

“Pogledajte temu današnjeg sastanka, glavna tema sastanka Istočnog partnerstva je hibridno medijsko djelovanje. Pogledate reference na brojne izbore, referendume koji su održani u Europi. Samo naivni ljudi mogu misliti da Hrvatska nije dio toga procesa”, rekao je Plenković, odgovarajući na novinarsko pitanje vodi li se u Hrvatskoj medijski rat.

Plenković je rekao da nije detaljno upoznat s medijskim prepucavanjem u vezi s izvješćem Sigurnosno-obavještajne agencije o mogućoj ugroženosti nacionalne sigurnosti zbog stanja u Agrokoru, što je bio temelj za jučerašnju raspravu na saborskom Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.

“SOA podnosi izvješća o svim pitanjima koja se releventna za Hrvatsku, bilo da je riječ o sigurnosnom aspektu u doslovnom smislu, bilo s aspekata gospodarske i financijskeu ugroze. Stanje u Agrokoru početkom godine bilo je takvo da je zahtijevalo posebni zakon i posebni angažman. Prema tome, sve što se radi u ovom trenutku jest dugoročno restrukturiranje i održivost radnih mjesta, funkcioniranje kompanija, generiranje novih prihoda i naravno nagodba s vjerovnicima, to je ono što je najbitnije”, rekao je Plenković.

Na konstataciju da i Europska komisija navodi stanje u Agrokoru kao jedan od rizika za ekonomske prognoze, Plenković je rekao da su to bitno različite stvari.

“Ovo je bio sastanak Odbora sazvan na inicijativu oporbenih zastlupnika, gdje su htjeli malo držati temu u fokusu, kao što to i inače rade u posljednje vrijeme. Vlada, za razliku od njih, ima vrlo kontinuiran, konzistentan stav. Imali smo problem, našli smo način kako da ga rješavamo, držimo se te linije, postoje rokovi u zakonu i do tih rokova, bilo da je to u travnju ili srpnju nastajat ćemo postići nagodbu, imati održivost kompanija u budućnosti, održati radna mjesta i stabilnost hrvatske ekonomije. To je jedino zbog čega smo mi angažirani”, kaže premijer Plenković. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari