Pratite nas

Pregled

Hrvatski sabor donio Zakon o sustavu domovinske sigurnosti

Objavljeno

na

Nakon Strategije nacionalne sigurnosti, Hrvatski sabor je na svojoj sjednici u petak, 27. listopada 2017. godine donio Zakon o sustavu domovinske sigurnosti s velikom većinom glasova.

Na taj način realizira se program Vlade u području nacionalne sigurnosti.

Cilj Zakona o sustavu domovinske sigurnosti je uspostava učinkovitog Sustava domovinske sigurnosti kao odgovora na suvremene ugroze i rizika.

Misija sustava Domovinske sigurnosti je graditi sigurnosno okruženje i štititi i promovirati nacionalne interese Republike Hrvatske, vodeći skrb o zaštiti ljudi, gospodarstva, infrastrukture, prirodnih resursa državnog teritorija kao pretpostavci sveukupnog prosperiteta Republike Hrvatske i dobrobiti građana.

Uspostavom Sustava domovinske sigurnosti moraju se osigurati uvjeti za usklađeno, koordinirano upravljanje sigurnosnim rizicima – od prepoznavanja prijetnji i procjene rizika do poduzimanja mjera i aktivnosti kako bi se rizici uklonili ili smanjili na prihvatljivu mjeru.

Sustav domovinske sigurnosti čine središnja tijela državne uprave nadležna za unutarnje poslove, obranu, vanjske poslove, civilnu zaštitu, zaštitu okoliša, zdravstvo, financije i pravosuđe, uključujući i tijela iz njihova djelokruga te tijela sigurnosno-obavještajnog sustava, središnja tijela državne uprave koja u svojem djelokrugu imaju kritične infrastrukture, uključujući i tijela iz njihova djelokruga koja sudjeluju ili mogu sudjelovati u aktivnostima procesa upravljanja sigurnosnim rizicima te druga središnja tijela državne uprave.

Središnje tijelo Sustava domovinske sigurnosti je Vijeće za nacionalnu sigurnost –  tijelo nadležno za usmjeravanje rada sigurnosno-obavještajnog sustava i Sustava domovinske sigurnosti, koji promovira Partnerstvo za sigurnost – sinergiju, jedinstvo svih sposobnosti društva i države.

Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti ima zadaću ažuriranja Strategije nacionalne sigurnosti, koordinira proces ažuriranja procjene nacionalnih sigurnosnih rizika, rangiranje i određivanje prioriteta,usklađuje provedbu smjernica, odluka i zaključaka Vijeća za nacionalnu sigurnost.

Koordinacija predlaže Vladi RH donošenje odluke o proglašenju krize i formiranje stožera za upravljanje krizom, što do sada nije bilo regulirano .

Ovim Zakonom prvi put je regulirano da je u slučaju kriznog stanja Vlada Republike Hrvatske ovlaštena provesti preraspodjelu financijskih sredstava u Državnom proračunu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Kovač: Deklaracija o položaju Hrvata neće zaoštriti odnose Hrvatske i BiH

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku Miro Kovač (HDZ) u ponedjeljak je izjavio da se Hrvatska saborskom Deklaracijom o položaju Hrvata u BiH, o kojoj će se raspravljati u srijedu, ne upleće u unutarnje odnose BiH niti će zaoštriti odnose dviju država.

“Ideja je da Deklaracija bude snažna, kvalitetna i racionalna poruka Sabora hrvatskim institucijama, ali i međunarodnoj javnosti o položaju Hrvata u BiH i o odnosima Hrvatske i BiH. To nije miješanje u unutarnju politiku BiH niti će se zaoštriti odnosi Hrvatske i BiH”, rekao je Kovač, dodavši da dvije zemlje imaju vrlo razvijene odnose.

“Deklaracija je instrument izražavanja općeg stajališta Sabora o položaju Hrvata u BiH. Uvjeren sam da će tekst na kraju biti kvalitetan i da će obuhvatiti mišljenja svih klubova u Hrvatskom saboru”, kaže Kovač.

Jedna od ideja dokumenta jest i da se pošalje snažna poruka da se i od hrvatskih institucija očekuje da promiču ispunjenje obveza vezanih uz provedbu Ustava BiH.

“To znači da država mora biti funkcionalna i da mora jamčiti ravnopravnost svih triju ustavotvornih naroda i svih građana, tako i Hrvata, u BiH. Samo s ravnopravnošću svih triju naroda je moguće da država bude funkcionalna, stabilna i da napreduje”, kazao je Kovač.

Bude li nestabilna, dodao je, za to će i Hrvatska imati odgovornost jer je potpisnica sporazuma iz Daytona.

Nekulturno je da Bošnjaci biraju hrvatskog predstavnika

Na pitanje hoće li se Deklaracijom tražiti izmjena Ustava i izbornog zakonodavstva BiH, Kovač je odgovorio da je Hrvatska dužna promicati ispunjenje obveze provođenja Ustava.

“Način na koji će to kolege u BiH urediti je stvar Parlamentarne skupštine BiH, a Hrvatska je dužna ukazati na to da je apsolutno neprihvatljivo i nekulturno da Bošnjaci biraju predstavnika Hrvata u Predsjedništvu BiH”, rekao je Kovač.

On je uvjeren da će u toj Deklaraciji biti pronađena dobra formula i da će se u konačnici poštivati ravnopravnost svih triju naroda u BiH.

“Hrvatska mora svoju ulogu potpisnice Daytona konzumirati jer to nije pravo nego obaveza, a obveze se moraju ispunjavati”, poručio je Kovač.

Komentirajući oštru poruku trojice bivših visokih predstavnika u BiH koji su nedavno upozorili EU da se Hrvatska miješa u unutarnje poslove BiH, Kovač je rekao da se “oni imaju pravo javljati kao i svatko drugi”.

“S tim da oni imaju pravo na mišljenje, a Hrvatska ima obavezu”, zaključio je.

(Hina)

 

Pismo Schwarz-Schilling-u

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Plenković: Tuđman je bio vizionarski državnik

Objavljeno

na

Objavio

Na 19. godišnjicu smrti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana izaslanstvo HDZ-a predvođeno premijerom Andrejem Plenkovićem položilo je u ponedjeljak na Mirogoju vijenac i zapalilo svijeće na grobu predsjednika Tuđmana, kojega je Plenković nazvao vizionarskim državnikom u prijelomnim trenucima za Hrvatsku.

Izaslanstvo HDZ-a došlo je odati počast i prisjetiti se Tuđmanova velikog vizionarskog državničkoga djela za RH, izjavio je Plenković nakon polaganja vijenaca.

Istaknuo je da je Tuđman u ključnim, prijelomnim trenucima za cijeli europski kontinent pronašao način, uz potporu hrvatskoga naroda, da Hrvatska postane i demokratska i slobodna, međunarodno priznata država.

“Vodio je Hrvatsku u najtežim vremenima velikosrpske Miloševićeve agresije, za vrijeme Domovinskoga rata, oslobodio okupirane teritorije i svojom mudrošću, uz pomoć međunarodne zajednice mirno reintegrirao Hrvatsko podunavlje, inzistirao na procesu pomirbe što je jedna od njegovih ključnih ostavština koju također njegujemo i na kojoj ćemo inzistirati”, poručio je.

Sve što se događalo kasnije praktički je u tih prvih deset godina hrvatske samostalnosti zacrtano, rekao je premijer te izrazio zadovoljstvo što je Hrvatska tim putem nastavila i u pogledu članstva u EU i članstva u NATO-u, u izgradnji demokratskih institucija, socijalne pravednosti, gospodarskog razvoja i što veće uključenosti svih u blagodati hrvatskoga društva i samostalne RH.

Na pitanje zašto je tekst deklaracije o položaju Hrvata u BiH pred članove saborskog odbora prošloga četvrtka došao u izmijenjenoj verziji, na što se požalio dio članova odbora, Plenković je rekao da je to stvar koja će biti raspravljena sredinom ovoga tjedna u Saboru.

“Na zastupnicima u Saboru je da iznjedre tekst za koji misle da je kvalitetan i primjeren onim porukama koje naše predstavničko tijelo na ovu temu želi uputiti”, odgovorio je Plenković.

(Hina)

 

TVORAC MODERNE HRVATSKE I NAŠ PONOS dr. FRANJO TUĐMAN (1922-1999.)

 

 

 

IN MEMORIAM: Dr. Franjo Tuđman (10. prosinca 1999. – 10. prosinca 2018.)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari