Pratite nas

Hrvatska

UŽIVO – Hrvatski sabor počeo jesensko zasjedanje

Objavljeno

na

Deveta sjednica Sabora, 38 zastupničkih pitanja – Hrvatski sabor počeo je jesensko zasjedanje. Utvrđen je dnevni red, a ustanovljeno je i da postoji kvorum.

Prije aktualnog prijepodneva je Miro Bulj (MOST) zatražio stanku a u vezi izjava premijera Andreja Plenkovića da neće sazvati tematsku sjednicu u vezi s ratnim zločinima. Premijer omalovažava parlament, kazao je među ostalim Bulj, a predsjednik Sabora kazao mu je da mu daje opomenu jer da neće dozvoliti da se na ovakav način krši Poslovnik Hrvatskog sabora.

Potom je Željko Jovanović (SDP) upitao u kojem roku premijer i ministri moraju odgovarati na zastupnička pitanja. Jandroković je rekao da Vlada zna kako mora odgovarati na pitanja i da im je on to već i rekao.

Hrvoje Zekanović rekao je da nastupa u ime stranke HRAST. Osvrnuo se na pristupne pregovore Srbije EU. Što je Vlada napravila i što će napraviti po pitanju sukcesije bivše države, granica, statusa hrvatske nacionalne manjine, nestalih u Domovinskom ratu, priznjavanja agresije na Hrvatsku te ratne odštete. Hoćete li se isto ponašati pri ulasku Srbije u EU, kao što ste se ponašali pri ulasku Srpske napredne stranke u Europsku pučku stranku, upitao je Zekanović.

I ova Vlada i ranije vlade rade na nizu otvorenih pitanja, kazao je Plenković. Imali smo niz sastanaka, dodao je i napomenuo da u pitanju manjina Hrvatska i Srbija imaju sporazum iz 2003. koji regulira status manjina. Mi želimo da prava Hrvata u Srbiji, kojih tamo nažalost ima samo oko 57.000, a bilo ih je 4x više prije 20 i nešto godina, da budu na razini kako Hrvatska štiti prava srpske manjine u Hrvatskoj. Mislim da ih mi štitimo dobro i kvalitetno, kazao je između ostalog.

Davor Bernardić (SDP) kazao je da je pala industrijska proizvodnja, slabija je turistička sezona, najavljeno je gašenje Rafinerije Sisak, a eskaliralo je i u Uljaniku jer ste dvije godine gurali probleme pod tepih. U Hrvatskoj žmirite pred rastućim fašizmom, a u obrazovanju se provodi reforma bez udžbenika i računalne opreme. Posebno me brine stanje u zdravstvu. Jeste li ikakvu reformu napravili u zadnje dvije godine, rekao je između ostalog.

Zahvaljujem gospodine Bernardiću i gledam malo iza vas da mi ne bi neki krupni kapitali ili uvozni lobi nešto naudio, ali vidim samo sitni SDP i jedan grintavi gremij ljudi koji vas napušta svakoga dana, rekao je Plenković te potom govorio o turizmu i rekao da je podignuta prosječna i minimalna plaća, rapidno je smanjen javni dug, smanjena nezaposlenost…

Željko Jovanović (SDP) kazao je da SDP nije niti sitan niti su SDP-ovci grintavi. Svatko ima svoje probleme mi ćemo ih riješiti bez vaših podbadanja. Kod vas smo vidjeli da prodavanje PR magle u Uljaniku. Sramotno je da mi već tri mjeseca niste odgovorili na četiri pitanja u lipnju kada sam od vas tražio odgovore u vezi s 3. majem. Za to očekujem pisani odgovor do kraja tjedna.

Drugo pitanje odnosi se na problem zdravstva prema programu Vlade. Je li hrvatsko zdravstvo kvalitetnije zahvaljujući naporima vas i vašeg cijenjenog ministra Kujundžića, upitao je.

Vaše govorenje neistina o Uljaniku i 3. maju vrlo je bahato, bezobrazno i nekorektno, izjavio je Plenković. Tko je našao radnicima dvije plaće, za srpanj i kolovoz? Dosta mi je slušati neistine oporbenih zastupnika iz te dvije županije, umjesto da kažu hvala vam predsjedniče Vlade što nam oba brodogradilišta rade zadnjih osam mjeseci, izjavio je među ostalim. Odgovarajući na pitanje o zdravstvu rekao je da se u zdravstvu ide dalje, radi se na unapređenju skrbi majke i djece, ogromne su investicije diljem Hrvatske za dnevne bolnice. Radi se na dizanju kvalitete i dostupnosti zdravstvenog sustava, dodaje.

Jovanović je uzvratio da nije zadovoljan odgovorom te da je nekoliko zastupnika SDP-a rasprostrlo “mali uspjeh ministra Kujundžića”.

Deveta sjednica trajat će do 31. listopada, nakon čega slijedi stanka, a Sabor s radom nastavlja 14. studenog sve do ustavne stanke 14. prosinca.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković ističe da zastupnike očekuje intenzivan rad s obzirom na to da je iz Vlade došlo dosta zakonskih prijedloga. Pred zastupnicima bi se uskoro trebala naći porezna, ali i mirovinska reforma, a prvog radnog tjedna na dnevnom je redu 12 zakonskih prijedloga u prvom čitanju.

-Hvaljen Isus i Marija, ministre Kuščeviću, počela je svoje obraćanje Bruna Esih, a onda upitala zašto ministar Kuščević još nije prebojao potpise za referendum Inicijative za narod i koliko će trajati premijerova romansa s Pupovcem.

– Drago mi je da ste se nakon dvije godine javili za riječ. Gdje vam je Hasanbegović? Nema ga, nema vremena za Sabor. Mojom greškom ste dobili mandat preko HDZ-a, da sam vas poznavao sigurno ga ne bi dobili. Hvalili su vas neki tu od mojih kolega i iz Ureda predsjednice. Zakon o referendumu nisam pisao ja, on je takav kakav je. Ja imam jednostavan okvir koji se zove zakon. Koji nije rađen u vrijeme moje Vlade i pun je praznina, pa tako i oni koji skupljaju potpise mogu ga rastezljivo tumačiti. Dok su se skupljali potpisi nisam rekao niti jednu jedinu riječ za koju me vi, ili netko tko je sa željom da skuplja potpise, to radi. I evo, ni za ni protiv, tako to rade državnici, gospođo Mrak Taritaš, a ne diplomati, kazao je Plenković.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Macelj – najveće stratište žrtava komunističkog režima nakon II. svjetskog rata na području Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Europski dan sjećanja na sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima u petak je obilježen u Macelju, gdje je potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner poručio kako se ne smije dopustiti relativiziranje i banaliziranje, a pogotovo ne opravdanje bilo kojeg zločina.

Nakon što su pred zajedničku grobnicu pored crkve Muke Isusove u Macelju položeni vijenci, sudionici su se uputili na komemoraciju za sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima na lokalitet Lepa Bukva, mjestu stradanja brojnih žrtava komunističkog režima početkom lipnja 1945. godine.

Reiner je naglasio kako su totalitarni režimi u Hrvatskoj, kao i u ostalim europskim zemljama, doveli do strašnih tragedija, kršenja ljudskih prava, temeljnih sloboda te progona i ubijanja političkih neistomišljenika, “ili naprosto onih drugačije nacije ili vjere“.

“Zato je osobito važno ukazivati na uzroke nastanka i na tragične posljedice vladavine nedemokratskih režima, fašističkog, nacističkog, ustaškog, komunističkog i drugih. Suočavanje s prošlošću, pijetet prema žrtvama i obrazovanje mladih o zločinima totalitarnih režima imperativ je kojim se moramo trajno voditi. I to ne zbog prošlosti, jer mrtve nažalost ne možemo oživjeti, već zbog budućnosti“, rekao je.

Upozorio je na “pogubnu i ničim opravdanu asimetriju” između zločina nacističkog, fašističkog i ustaškog režima, koji su odavno javno osuđeni, te “dugo prikrivanih i gotovo neistraženih komunističkih zločina”.

“Ne smijemo dopustiti relativiziranje i banaliziranje, a pogotovo ne opravdanje bilo kojeg zločina“, poručio je Reiner i dodao kako su zločini svih totalitarnih režima “upozorenja da izopačena ljudska psiha, pohlepa za tuđim i zloća uvijek mogu ponovo u crno zaviti svaku državu“, pa se na to treba sustavno podsjećati i zalagati za mir, dijalog i zajedništvo.

Predsjednik Udruge Macelj 1945. Zdravko Čepo kazao je kako im je prioritet istraživanje preostalih jama i proglašenje spomen-područja.

“Cilj nam je da se zaštiti to područje, da se ne grade nekakve građevine ili industrijski objekti na kostima tih ljudi. Kasnije, kad se istraži, mogu graditi što hoće. Ne zanima nas politika, nego istina, da znamo tko je to napravio, kad je to napravio nakon što je rat završio“, rekao je Čepo.

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava proglašen je Deklaracijom Europskog parlamenta 2008. godine, a Hrvatski sabor je 2011. proglasio 23. kolovoza spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih sustava. (Hina)

 

Kolinda Grabar-Kitarović: Osuđujem velikosrpski totalitarizam i agresiju na hrvatski narod

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković obilježio Europski dan sjećanja na sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U povodu Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava, premijer Andrej Plenković u petak je na zagrebačkom Mirogoju odao počast žrtvama nedemokratskih režima 20. stoljeća.

Predsjednik Vlade, u čijoj pratnji su bili potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved te posebni savjetnik za društvena pitanja, akademik Zvonko Kusić, zapalio je svijeće na grobu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, na grobu Brune Bušića, kod Grobnice narodnih heroja te na Spomen-obilježju hrvatskim žrtvama Bleiburga i križnih putova, izvijestila je Vladina Služba za odnose s javnošću.

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima uspostavljen je Deklaracijom Europskog parlamenta iz 2008. godine, a potvrđen Rezolucijom Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2009. Hrvatski sabor taj je dan 2011. proglasio spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima i u Hrvatskoj.

Totalitarni i autoritarni režimi kroz 20. stoljeće u Hrvatskoj i brojnim europskim zemljama doveli su do tragičnih stradanja, kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda te do progona i likvidacija političkih neistomišljenika.

Zbog težine i opsega takvih nepravdi i zločina, posljedice vladavine nedemokratskih režima osjećaju se i danas. Upravo se kao reakcija na te zločine sredinom prošlog stoljeća stvorio europski projekt kao trajna zajednica mira, demokracije te suživota i razvoja, kojem i Hrvatska danas pripada.

Stoga i Hrvatska nakon procesa društvene i ekonomske tranzicije, kao članica Europske unije, treba biti odlučna u razotkrivanju istine i nedvosmislena u osudi brojnih ubojstava, političkih likvidacija i masovnih kršenja ljudskih prava koji su se događali pod bivšim nedemokratskim totalitarističkim režimima. Time će se na primjeren i odgovoran način iskazati pijetet i dati satisfakciju žrtvama i njihovim obiteljima.

Obilježavanje Dana sjećanja na stratištima diljem Hrvatske

Uz jasan otklon od svakog totalitarizma te primjereno obrazovanje mladih o zločinima nedemokratskih sustava, između ostalog i s novim kurikulumom povijesti oko kojeg smo postigli konsenzus, Hrvatska gradi društvo uključivosti, tolerancije i dijaloga koje njeguje kulturu sjećanja na sve nevine žrtve rata i totalitarnih režima kako bi se još spremnije suočavala s izazovima budućnosti.

Hrvatska Vlada obilježava Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima i na stratištima diljem Hrvatske.

Na pokopu posmrtnih ostataka žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja stradalih 1945. godine na području Gračana vijenac polaže ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman polaže vijenac u Spomen-parku Dotršćina u Zagrebu kod spomenika žrtvama ustaškoga zločina, a ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković kod spomenika žrtvama fašizma romske narodnosti na romskom groblju Uštica u Jasenovcu.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković polaže vijenac i pali svijeću kod spomen-ploče Vlade i Udruge zatočenika logora na otoku Sveti Grgur te kod spomen-ploče Vlade na Golom otoku.

U Podhumu kod Jelenja, kod spomenika žrtvama talijanskih fašista, vijenac polaže državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Majda Burić, a u Macelju, žrtvama partizanskih poslijeratnih zločina, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić.

Kod spomen-kosturnice žrtvama četničkih i talijanskih zločina, Gati u zaleđu Omiša, vijenac polaže župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban. (Hina)

 

Davor Ivo Stier: Pavelićev antikomunizam i Titov antifašizam jesu dio naše povijesti, ali ne smiju biti dio hrvatske sadašnjosti i budućnosti

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari