Pratite nas

Politika

Hrvatski Suverenisti pokrenuti će u Saboru usvajanje Zakona o razotkrivanju informacija

Objavljeno

na

Dana 03. lipnja 2019. godine održan je Okrugli stol: „Značenje slobodnog pristupa informacijama“ u organizaciji Zaklade Konrad Adenauer, Udruge udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata – RH Grada Zagreba i Zagrebačke županije i Udruge obitelji umrlih hrvatskih branitelja RH, a osnova za okupljanje je bila Inicijativa za donošenje Zakona o razotkrivanju informacija koju su Udruge suorganizatorice Okruglog stola podnijele Vladi RH i Hrvatskom saboru 21. rujna 2018. godine o čemu je obaviještena i predsjednica RH kao i resorno ministarstvo pravosuđa, a do sada od niti jedne od navedenih institucija nije stigao odgovor.

Navedene institucije su bile pozvane na Okrugli stol, ali se nitko nije odazvao. Namjera je bila da zajedno raspravimo ovo izuzetno važno pitanje i postignemo važan zaključak o tome da je navedeni zakon važno što prije donijeti radi svjetlije budućnosti i sigurnosti naše zemlje i njezinih građana. Uvodni govor je održala gospođa Kristina Gogić, kandidatkinja na listi hrvatskih suverenista, autorica inicijative i stručnjakinja za ljudska prava, europsko i međunarodno pravo te obrazložila razloge zašto je zakon nužno što prije donijeti i ugraditi u zakonodavni sustav RH sa stajališta ljudskih prava, postojećih europskih rezolucija i međunarodnog prava. Naglasila je da samo Hrvatska i Slovenija od svih post komunističkih zemalja članica EU nisu donijele taj zakon. Također je upozorila ne opasnost ukoliko zakon ne bude donesen što se u konačnici odražava i na gospodarsko stanje RH koje je izrazito loše.

Glavni govornik g. Karsten Dumell je iznio svoje iskustvo kao žrtva progona u DDR-u izuzetnim govorom u kojemu je potanko opisan rad tajne službe DDR-a STASI koje je potkrijepio izvornim dokumentima iz svoja tajnog spisa koji je dobio na uvid po padu Berlinskog zida. Dr.sc Karsten Dumell, voditelj Foruma za političko obrazovanje u Saarlandu. doktor znanosti, bivši politički zatvorenik u DDR-u, koji je radio  kao direktor Zaklade Konrad Adenauer u Sarajevu, a od 1997. godine je radio za istu Zakladu u Stuttgartu, Leipzigu, Dakaru i Hamburgu.

Na okruglom stolu su sudjelovali dr. Anto Kovačević,  bivši zastupnik u hrvatskom Saboru  koji je u svom izlaganu istaknuo da  bez lustracije nema demokracije , duhovnog, društvenog i gospodarskog napretka, Jure Vujić,  politolog i pravnik, voditelj Instituta za geopolitiku i  strateška istraživanja i nezavisni kandidat na listi hrvatskih suverenista na prošlim europskim izborima,  koji je naglasio u svom izlaganju nužnost usvajanja sveobuhvatnog memorijalnog zakona kao jedan od važnih aspekta  lustracijskog procesa u suočavanju s totalitarnom komunističkom prošlošću”, te prof. Jure Zovko,  iz Sveučilište u Zadru koji je održao predavanje na temu  “Sloboda kao temeljna odrednica demokracije podrazumijeva pravo na informacije”.

Nakon rasprave, istaknuto je kako će hrvatski suverenisti koji su se profilirali  na posljednjim europskim izbora kao treća politička snaga, nastojati predložiti  u hrvatskom Saboru  raspravu o nacrtu zakona o razotkrivanju informacija   po uzoru na Poljski model i na temelju pozitivnih iskustava drugih  postkomunističkih zemalja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

MVEP: Hrvatska pokrenula opoziv počasnog konzula u Barceloni

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska je pokrenula opoziv svog počasnog konzula u Barceloni nakon što je katalonska policija otvorila istragu nad njime sumnjičeći ga za „pranje novca“ za lokalnu grupu kriminalaca.

Konzul Juli Bárcena San José osumnjičen je da je primao novac dobiven od prodaje droge pa ga onda ulagao u nekretnine i skupocjene automobile čime je za kriminalnu skupinu prikrivao trag nezakonito stečenog novca.

„Počasni konzuli ne daju ostavke već se mogu povući s dužnosti ili biti opozvani od strane države koja ih imenuje. U ovom slučaju, Republika Hrvatska je odlučila pokrenuti opoziv počasnog konzula“, navelo je hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova u odgovoru e-mailom poslanom Hini.

„Procedura je u tijeku, a nakon njezina okončanja RH nema nikakvih obveza prema gospodinu Barceni. Sve možebitne istražne i pravosudne radnje u isključivoj su nadležnosti Kraljevine Španjolske, čiji je gospodin Barcena državljanin“, stoji u odgovoru.

Bárcena San José je poduzetnik, a na mjestu počasnog hrvatskog konzula je od svibnja 2002. godine, od vremena predsjednika Stjepana Mesića i premijera Ivice Račana.

Počasni konzuli obično nisu nacionalnosti države koju predstavljaju nego državljani teritorija na kojem se nalaze što je u ovom slučaju Katalonija, odnosno Španjolska. To su osobe s prestižem u zajednici gdje žive, a njihove zadaće su uglavnom poticanje gospodarske i kulturne suradnje dviju zemalja te pomaganje državljanima zemlje koju zastupaju.

Katalonska policija Mossos d’Esquadra kaže kako je istragu otvorila 2017. godine nakon što je uhitila muškarca povezanog s obiteljskim klanom koji je uspostavio kupoprodaju luksuznih automobila u Barceloni. Policija je 18. rujna prošle godine priopćila kako je uhitila „četiri člana jednog poznatog obiteljskog klana iz Katalonije zbog pranja novca i trgovine drogom“. Daljnjom istragom policija je ustanovila da su poslovno povezani s počasnim konzulima.

„Pod istragom su tri počasna konzula stacionirana u Barceloni“, izvijestila je katalonska policija u priopćenju poslanom medijima.

Pod istragom su i počasni konzuli Albanije i Malija, José María Calmet Iglesias i José Luis López Fernández. Osumnjičeni su za ista djela.

Hrvatski konzul Bárcena San José nije odgovorio na upit. Hrvatski konzulat u Barceloni također nije odgovorio. Bárcena je u subotu još uvijek bio naveden na stranici hrvatskog ministarstva vanjskih poslova kao počasni konzul u Barceloni

„Počasni konzuli komuniciraju s hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima u zemljama u kojima žive i rade. Gospodin Barcena se očitovao veleposlanstvu RH u Madridu“, izvijestilo je ministarstvo vanjskih poslova odbivši reći što je Bárcena rekao hrvatskoj veleposlanici Nives Malenici. Dodalo je da Bárcena ne prima novac iz proračuna Hrvatske.

„Počasni konzuli u cijelosti samostalno financiraju svoj rad i aktivnosti“, navedeno je u odgovoru ministarstva.

Barcelona je nakon Madrida drugi po veličini grad u Španjolskoj. U Kataloniji zahvaljujući turizmu i industriji nastane 19 posto španjolskog BDP-a pa ondje živi većina od 2.634 hrvatskih državljana s prebivalištem u Španjolskoj.

Četiri muškarca sa španjolskim državljanstvom uhićena u rujnu optužena su za pranje novca, trgovinu drogom i poreznu prijevaru, priopćila je katalonska policija. Sutkinja Miriam de la Rosa pustila ih je u Barceloni na uvjetnu slobodu. Suđenje se nastavlja a policija vjeruje da se kriminalna mreža sastoji od četrnaest osoba. Blokirala im je luksuzne automobile, brod i nekretnine te priopćila kako je pronašla vatreno oružje i 200.000 eura u gotovini.

Među uhićenima je bio Simón Montero Jodorovich, izvijestile su lokalne novine El Periódico de Cataluña. On je član romskog klana Jodorovich, porijeklom iz Rumunjske i Mađarske koji ondje živi oko 80 godina, izvijestile su novine El Periódico de Cataluña i El País dodavši kako je klan policiji dobro poznat zbog drugih djela vezanih za drogu i oružje. Jodorovich nije bio dostupan za komentar. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

HDS u Splitu počeo pripreme za parlamentarne izbore

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Hrvatska demokršćanska stranka  (HDS) počela je s pripremama za parlamentarne izbore i spremna je koalirati sa srodnim strankama koje neće postupati protuhrvatski, izvijestili su u čelnici te stranke u subotu u Splitu uoči zasjedanja Velikog vijeća te stranke.

Predsjednik HDS-a Goran Dodig rekao je na konferenciji za novinare kako im je HDZ “vrlo bliska stranka i to najveća hrvatska politička stranka koja je stabilna i drži do državnosti, a to je i naš cilj”.

Što se tiče moguće suradnje s Miroslavom Škorom, Dodig je kazao da je “sve moguće” ako se pokaže da “oni žele nas i da bi mi mogli odgovarati njima”.

HDS je u sadašnjem sazivu Hrvatskog sabora dio vladajuće HDZ-ove koalicije. a cilj HDS-a je, rekao je Dodig, da i na sljedećim parlamentarnim izborima uđe u Sabor.

Dodig je ocijenio da HDS nije simpatičan medijima te je izrazio žaljenje što pažnju privlače ekscesni ljudi u politici. “Sada smo u situaciji da su mediji puni ekscesa i ljudi koji se tako ponašaju su zanimljivi”, dodao je.

Hrg: Nismo ekstremisti ni populisti, želimo rješavati probleme građana

Zamjenik predsjednika HDS-a i saborski zastupnik Branko Hrg istaknuo je kako se ta stranka zauzima za normalno ponašanje i radišnost, a ne za populizam te vjeruje kako će takva orijentacija polučiti pozitivne rezultate na predstojećim parlamentarnim izborima.

“Naša tendencija je odrađivati programe na terenu, na lokalnim razinama. Želimo sebe prikazati kao stranku koja nije ekstremistička i populistička nego želi raditi na rješavanju problema građana. To je  način na koji se želimo nametnuti biračima na izborima,” poručio je Hrg.

Zamoljen za komentar “afere masoni”, Hrg je rekao kako se radi o nečemu što je prenapuhano.

“Ta afera ne postoji  Koliko vidim iz medija, tzv. masoni o kojima se govori uopće nisu članovi Svjetske masonske organizacije…Mislim da se radi o nečemu što je malo prenapuhano,” smatra Hrg.

Dopredsjednik HDS-a Toni Turčinov je dodao da se ta stranka ne bavi masonima.

“Nas zanima kako izgraditi vrtiće, obilaznice i željeznicu. Mi radimo za malog čovjeka, a tko je mason tko nije – time neka se bave oni ljudi koji nemaju što raditi,” poručio je Turčinov.

Iz HDS-a su izvijestili da su za koordinatore pri izbornim jedinicama za pripremu parlamentarnih izbora imenovani: Goran Dodig, Branko Hrg, Franjo Cimerman, Sanja Jurić i Vlado  Hruban. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari