Pratite nas

Događaji

Hrvatski vojnici nisu uveli samo kravatu nego i način ratovanja

Objavljeno

na

Hrvatski institut za povijest pokrenuo je projekt “Vojnički život i slike ratnika u hrvatskom pograničju od 16. stoljeća do 1918.” koji bi mogao srušiti neke predrasude po kojima su hrvatski vojnici bili prepoznatljivi samo po kravati ili nemilosrdnosti, već su potaknuli i novi način ratovanja, male ratove naspram velikih manevara i opsada.

 [ad id=”93788″]

Europske velesile, Habsburška Monarhija, Mletačka Republika i Francuska počele su organizirano koristiti hrvatske vojne snage na raznim ratištima diljem Europe tijekom novog ranog vijeka. Osim kravate iz Tridesetogodišneg rata, kao trajni podsjetnik na to razdoblje ostala je stigma da je riječ o hrabrima, ali izrazito okrutnim vojnicima čija je pojava izazivala strahopoštovanje među neprijateljskim, ali i prijateljskim snagama. “Postoji puno predrasuda o hrvatskim vojnicima koje su se provlačile kroz stoljeća, a mi pokušavamo analizirati kako je došlo do toga da se smatralo kako su bili okrutni, nemilosrdni i nedisciplinirani”, rekao je Alexander Buczynski, voditelj projekta kojega je predstavio u petak u Hrvatskom institutu za povijest.

Buczynski kaže kako oni jesu bili prepoznatljvi po kravati, no “to nije bio jedini njihov doprinos svjetskoj povijesti, već su potaknuli revoluciju u ratovanju od 18. stoljeća nadalje, a način ratovanja ujedno je bio način njihova života”.“U ondašnjim novinama moglo se puno čitati o neobičnom i neočekivanom načinu ratovanja hrvatskih vojnika, oni su bili ono što se danas naziva gerilskim ratnicima”, napomenuo je.

“Stvorena je slika da su bili neustrašivi ratnici, slično onome kako mi doživljavamo Vikinge, Gote, Tatare, no to i nije bilo bez pokrića jer su žestina ratovanja i požrtvovnost nastali upravo u tom prostoru, a stogodišnji rat s Turcima oblikovao je njihov način ratovanja i života”, rekao je Buczynski. Objasnio je kako se u dosadašnjim istraživanja uglavnom naglasak stavljao na ratove, bitke i vojnu povijest, no prvi interes projekta je rekonstrukcija svakodnevice u tom prostoru.

Projekt je počeo 1. svibnja prošle godine i trebao bi trajati do 30. travnja 2019.  Njime će se pokriti prostor od Like do Dubrovnika i Kotora, a potom se namjerava obraditi cijelo područje Vojne krajine. Na projektu radi trinaestero znanstvenika iz Hrvatske i inozemstva. “Glavna namjera je sakupiti i obraditi što više materijala, matičnih knjiga i vojnih popisa koji se odnose na taj prostor. Na temelju autentičnih vojnih popisa tog razdoblja želimo napraviti što vjerodostojniju rekonstrukciju njihovog života, jer puno toga što postoji u arhivima dosad se nije sustavno obrađivalo”, napomenuo je Buczynski.

Projekt o konkretnim ljudima i njihovim sudbinama

Ravnateljica Hrvatskog instituta za povijest, Jasna Turkalj, izvijestila je da Hrvatski institut za povijest sada radi na pet znanstveno-istraživačkih projekata koje financira Hrvatska zaklada za znanost, a “Vojnički život i slike ratnika” jedan je od njih. Izrazila je uvjerenje da će projekt, zahvaljujući respektabilnom timu, dati veliki prinos hrvatskog historiografiji i njezinom povezivanju s historiografijama drugih zemalja. Po njezinim riječima, dosad su se uglavnom radila istraživanja na razini općih podataka o ustroju vojske i vojne povijesti, a bila je gotovo zapostavljena svakodnevica i nikada nije provedeno sustavno istraživanje hrvatske komponente u habsburškoj i mletačkoj vojsci, na konkretnim ljudima, njihovim sudbinama i sudjelovanju u društveno-političkom životu u sredinama u kojima su djelovali.

Na prezentaciji je pokrenuta i internetska stranica projekta (croatian-frontier.com), koju su simboličnim pucnjem šarenih konfeta ‘porinule’ povijesne postrojbe Trenkovih pandura iz Požege i Ličke pukovnije iz Gospića.Stranica donosi detaljne podatke o projektu i zanimljivosti kojima se tematika približava široj javnosti, među ostalim, i djeci u “Školskom kutku” s kvizovima, križaljkama, bojankama ili kroz rubriku “Jeste li znali?”.

Tako se može saznati da kako su Trenkovi panduri tijekom Rata za austrijsko nasljeđe zahvaljujući pisanju ondašnjih novina stekli toliku slavu da su se po njima nazivali i brodovi u američkim kolonijama, da je car Josip II., o čemu svjedoči natpis uklesan u kamenu na staroj cesti iz Modruša prema Otočcu, ondje zbog loše ceste pao s konja, ali i da su se hrvatske postrojbe tijekom Tridesetogodišnjeg rata borile i za Francuze i za Habsburgovce.

O temi projekta govorili su, među ostalima, rumunjski povjesničar Vlad Popovici i mađarski Ferenc Vegh, koji su dio istraživačkog tima.Osim njih i voditelja Buczynskog, u istraživačkom timu su Juraj Balić, Lovorka Čoralić, D. B. G. Heuser, Maja Katušić, Vedran Klaužer, Arijana Kolak Bošnjak, Domagoj Madunić, Nikola Markulin, Stjepan Matković, Filip Novosel, Tado Oršolić i Ruža Radoš.

[ad id=”93788″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Gradonačelnik Splita: Ovi su ljudi za život, obitelj i Domovinu

Objavljeno

na

Objavio

ODRŽAN HOD ZA ŽIVOT NA ULICAMA SPLITA

Velika kolona ljudi kretala se sa Zvončaca i Zapadnom obalom prema Rivi, gdje se događao glavni dio programa, a u sklopu “Hoda za život” kojega je u Splitu organizirala udruga “Dalmacija za život”. Sudionici ove velike aktivnosti u hrvatskim gradovima u Zagrebu, Splitu i Rijeci okupili su se kako bi svojim “hodom” dali potporu borbi protiv abortusa i zaštiti života od začeća.

Član Inicijative “Dalmacija za život” Goran Velić novinarima je kazao kako se od društva zahtijeva da u cjelini prema životu u maternici se odnosi jednako kao i nakon rođenja. Izrazio je svoje razmišljanje napominjući kako se tijekom današnjeg dana ne hoda samo za ljudski život već i za umiruće, bolesne te sve one koji su napustili Hrvatsku.

– Želimo im probuditi nadu i dati tračak nade optimizma ako je to moguće, te nadležnima poručiti da se uhvate u koštac s problemima. Svojim hodom za život, pozivamo društvo da zaštiti prava na život svakog ljudskog bića od njegovog začeća do priordne smrti, ali i na pružanje podrške trudnicama, majkama i obiteljima, kazao je Velić.

Sudjelovatelji na ovom skupu nosili su niz transparenata koji su pokazivali želju za zaštitom života od začeća: “Želim se rodit”, “Život ne pruža garancije, ali abortus ne pruža šansu”, “Za život – za ljubav – za Boga”,…

U “Hodu za život” na splitskim ulicama mogli smo vidjeti i brojna poznata lica. Među njima i prve ljude županije i grada, ali i ponekog zastupnika. Vidjeli smo Gradonačelnika Splita Andru Krstulovića Oparu, župana Blaženka Bubana te saborskog zastupnika Petra Škorića. Gradonačelnik Krstolović Opara “hodao” je sa suprugom. Novinarima je, između ostaloga, kazao kako se radi o mirnim ljudima, koji su za život, obitelj i domovinu.

– To su mirni ljudi koji su sa osmjehom ispunili ovaj lijepi prostor Splita, kazao je splitski poteštat.

Anto Pranjkić/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Gvatemala druga zemlja s veleposlanstvom u Jeruzalemu

Objavljeno

na

Objavio

Gvatemala je druga zemlja koja je svoje veleposlanstvo u Izraelu preselila u Jeruzalem, dva dana pošto su to učinile Sjedinjene Države što je izazvalo gnjev Palestinaca i kritike međunarodne zajednice.

Na otvorenju veleposlanstva u srijedu u Jeruzalemu bili su gvatemalski predsjednik Jimmy Morales i izraelski premijer Benjamin Netanyahu.

“Nije slučajno da Gvatemala otvara veleposlanstvo u Jeruzalemu među prvima. Uvijek ste bili među prvima. Bili ste druga zemlja koja je priznala Izrael”, kazao je Netanyahu Moralesu.

Gvatemalski predsjednik rekao je da njegova zemlju, Izrael i SAD “dijele prijateljstvo, hrabrost i odanost”.

Gvatemala je bila jedna od rijetkih zemalja koja je podržala odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa da prizna Jeruzalem kao izraelski glavni grad.

Paragvaj bi trebao biti treća zemlja koja će iz Tel Aviva preseliti veleposlanstvo u Jeruzalem, do konca mjeseca.

Izraelski vojnici usmrtili su na desetke palestinskih prosvjednika na granici s Gazom nakon što je otvorenje američkog veleposlanstva u Jeruzalemu napetosti na Bliskom istoku dovelo do točke ključanja.

“Gvatemalska vlada odabrala je biti na pogrešnoj strani povijesti, na strani kršenja međunarodnih zakona i ljudskih prava”, kazao je palestinski dužnosnik Saeb Erekat.

Trumpova odluka da nakon više desetljeća promijeni američki stav prema Jeruzalemu uznemirila je i arapski svijet i američke zapadne saveznike.

Status Jeruzalema najspornije je pitanje u izraelsko-palestinskom prijeporu i glavna prepreka mirovnom sporazumu. Obje strane ga žele za svoj glavni grad, Izrael u cijelosti, a Palestinci njegov istočni dio.

Većina svjetskih zemalja ne priznaje izraelski suverenitet nad cijelim Jeruzalemom i želi da se njegov status riješi mirovnim pregovorima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati