Pratite nas

Događaji

Hrvatski vojnici nisu uveli samo kravatu nego i način ratovanja

Objavljeno

na

Hrvatski institut za povijest pokrenuo je projekt “Vojnički život i slike ratnika u hrvatskom pograničju od 16. stoljeća do 1918.” koji bi mogao srušiti neke predrasude po kojima su hrvatski vojnici bili prepoznatljivi samo po kravati ili nemilosrdnosti, već su potaknuli i novi način ratovanja, male ratove naspram velikih manevara i opsada.

 [ad id=”93788″]

Europske velesile, Habsburška Monarhija, Mletačka Republika i Francuska počele su organizirano koristiti hrvatske vojne snage na raznim ratištima diljem Europe tijekom novog ranog vijeka. Osim kravate iz Tridesetogodišneg rata, kao trajni podsjetnik na to razdoblje ostala je stigma da je riječ o hrabrima, ali izrazito okrutnim vojnicima čija je pojava izazivala strahopoštovanje među neprijateljskim, ali i prijateljskim snagama. “Postoji puno predrasuda o hrvatskim vojnicima koje su se provlačile kroz stoljeća, a mi pokušavamo analizirati kako je došlo do toga da se smatralo kako su bili okrutni, nemilosrdni i nedisciplinirani”, rekao je Alexander Buczynski, voditelj projekta kojega je predstavio u petak u Hrvatskom institutu za povijest.

Buczynski kaže kako oni jesu bili prepoznatljvi po kravati, no “to nije bio jedini njihov doprinos svjetskoj povijesti, već su potaknuli revoluciju u ratovanju od 18. stoljeća nadalje, a način ratovanja ujedno je bio način njihova života”.“U ondašnjim novinama moglo se puno čitati o neobičnom i neočekivanom načinu ratovanja hrvatskih vojnika, oni su bili ono što se danas naziva gerilskim ratnicima”, napomenuo je.

“Stvorena je slika da su bili neustrašivi ratnici, slično onome kako mi doživljavamo Vikinge, Gote, Tatare, no to i nije bilo bez pokrića jer su žestina ratovanja i požrtvovnost nastali upravo u tom prostoru, a stogodišnji rat s Turcima oblikovao je njihov način ratovanja i života”, rekao je Buczynski. Objasnio je kako se u dosadašnjim istraživanja uglavnom naglasak stavljao na ratove, bitke i vojnu povijest, no prvi interes projekta je rekonstrukcija svakodnevice u tom prostoru.

Projekt je počeo 1. svibnja prošle godine i trebao bi trajati do 30. travnja 2019.  Njime će se pokriti prostor od Like do Dubrovnika i Kotora, a potom se namjerava obraditi cijelo područje Vojne krajine. Na projektu radi trinaestero znanstvenika iz Hrvatske i inozemstva. “Glavna namjera je sakupiti i obraditi što više materijala, matičnih knjiga i vojnih popisa koji se odnose na taj prostor. Na temelju autentičnih vojnih popisa tog razdoblja želimo napraviti što vjerodostojniju rekonstrukciju njihovog života, jer puno toga što postoji u arhivima dosad se nije sustavno obrađivalo”, napomenuo je Buczynski.

Projekt o konkretnim ljudima i njihovim sudbinama

Ravnateljica Hrvatskog instituta za povijest, Jasna Turkalj, izvijestila je da Hrvatski institut za povijest sada radi na pet znanstveno-istraživačkih projekata koje financira Hrvatska zaklada za znanost, a “Vojnički život i slike ratnika” jedan je od njih. Izrazila je uvjerenje da će projekt, zahvaljujući respektabilnom timu, dati veliki prinos hrvatskog historiografiji i njezinom povezivanju s historiografijama drugih zemalja. Po njezinim riječima, dosad su se uglavnom radila istraživanja na razini općih podataka o ustroju vojske i vojne povijesti, a bila je gotovo zapostavljena svakodnevica i nikada nije provedeno sustavno istraživanje hrvatske komponente u habsburškoj i mletačkoj vojsci, na konkretnim ljudima, njihovim sudbinama i sudjelovanju u društveno-političkom životu u sredinama u kojima su djelovali.

Na prezentaciji je pokrenuta i internetska stranica projekta (croatian-frontier.com), koju su simboličnim pucnjem šarenih konfeta ‘porinule’ povijesne postrojbe Trenkovih pandura iz Požege i Ličke pukovnije iz Gospića.Stranica donosi detaljne podatke o projektu i zanimljivosti kojima se tematika približava široj javnosti, među ostalim, i djeci u “Školskom kutku” s kvizovima, križaljkama, bojankama ili kroz rubriku “Jeste li znali?”.

Tako se može saznati da kako su Trenkovi panduri tijekom Rata za austrijsko nasljeđe zahvaljujući pisanju ondašnjih novina stekli toliku slavu da su se po njima nazivali i brodovi u američkim kolonijama, da je car Josip II., o čemu svjedoči natpis uklesan u kamenu na staroj cesti iz Modruša prema Otočcu, ondje zbog loše ceste pao s konja, ali i da su se hrvatske postrojbe tijekom Tridesetogodišnjeg rata borile i za Francuze i za Habsburgovce.

O temi projekta govorili su, među ostalima, rumunjski povjesničar Vlad Popovici i mađarski Ferenc Vegh, koji su dio istraživačkog tima.Osim njih i voditelja Buczynskog, u istraživačkom timu su Juraj Balić, Lovorka Čoralić, D. B. G. Heuser, Maja Katušić, Vedran Klaužer, Arijana Kolak Bošnjak, Domagoj Madunić, Nikola Markulin, Stjepan Matković, Filip Novosel, Tado Oršolić i Ruža Radoš.

[ad id=”93788″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Počela ekshumacija u dvorištu zagrebačkog fakulteta

Objavljeno

na

Objavio

Ekshumacija se provodi nakon što je ranije obavljeno terensko istraživanje cadaver psima i georadarom te su očito na taj način ustanovili točnu lokaciju jame.

Ministarstvo hrvatskih branitelja u suradnji s Ministarstvom obrane RH započelo je iskapanja u dvorištu Učiteljskog fakulteta u Savskoj 77 u Zagrebu. Naime, desetljećima se spominje kako je upravo tamo jama s 300 posmrtnih ostataka zarobljenika i ranjenika koje su partizani ubili u svibnju 1945.

‘Slijedom Vašeg upita, možemo Vas izvijestiti kako se, na temelju ugovora s Ministarstvom hrvatskih branitelja i na njihov poziv, na području kod Pedagoške akademije na Savskoj cesti u Zagrebu provode iskapanja vezana uz ekshumaciju posmrtnih ostataka žrtava iz Drugog svjetskog rata. Sukladno zahtjevu Ministarstva hrvatskih branitelja, u provedbi su angažirani pripadnici Pododsjeka za ekshumacije Opslužne bojne Zapovjedništva za potporu’, rečeno je za tportal iz MORH-a.

Ekshumacija se provodi nakon što je ranije obavljeno terensko istraživanje cadaver psima i georadarom te su očito na taj način ustanovili točnu lokaciju jame.

‘Sukladno svojoj nadležnosti, Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja organizira i koordinira terensko istraživanje, probno iskapanje te ekshumaciju temeljem Zakona o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja. Javnost će biti pravovremeno obaviještena o svim rezultatima provedenih aktivnosti na spomenutoj zagrebačkoj lokaciji’, napominju.

U dvorištu u Savskoj 77 navodno je likvidirano i zakopano 300 žrtava, pripadnika jedinica NDH i njemačke vojske iz Drugog svjetskog rata. Prema riječima svjedoka, navodno je među njima puno ranjenika. Riječ je o zarobljenicima iz obližnjeg partizanskog zatvora koji se nalazio na križanju Savske i Vukovarske. Na toj je lokaciji danas okrugla zgrada s raznim trgovinama, nekoć poznata kao Slovenijales.

Jedna svjedokinja kazala je pak kako su tamo ubijeni i ranjenici koje su partizani zatekli u zgradi u kojoj je danas Učiteljski fakultet, a koja je u vrijeme Drugog svjetskog rata iz Gimnazije sestara milosrdnica pretvorena u bolnicu.

Zamjenik glavnog državnog odvjetnika Antun Kvakan 2008. godine, nakon zahtjeva Udruge za mobiliziranje novih organizacija mladih – ZAMNOM i Hrvatskog odgovornog društva, kojem je tada predsjednik bio Ivica Relković, zatražio je od Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu istragu ovog slučaja.

Da u Savskoj 77 postoji masovna grobnica, za tportal je više puta upozoravao Andrija Hebrang, nekadašnji ministar, saborski zastupnik i nekadašnji šef Ureda za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata.

U samom Zagrebu još je 40-ak lokacija koje uopće nisu istražene. Većina ih je u sjevernoj zoni grada, no ima ih i na istočnom potezu, u Sesvetama i Čučerju, te zapadnom, u Gornjem Vrapču. No jedna je gotovo u središtu grada, u Savskoj 77, u dvorištu današnjeg Učiteljskog fakulteta. Ondje navodno leže posmrtni ostaci 300-tinjak osoba, kazao je za tportal 2017.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Obilježena 20. obljetnica osnutka Ratne škole na HVU-u

Objavljeno

na

Objavio

U Časničkom domu Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman” danas je, 27. lipnja 2018., svečano obilježena 20. godišnjica osnutka Ratne škole “Ban Josip Jelačić”.

Svečanosti su nazočili potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, izaslanik Predsjednice Republike Hrvatske, savjetnik Predsjednice RH za obranu i nacionalnu sigurnost Vlado Galić, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general zbora Mirko Šundov, pomoćnik potpredsjednice Vlade i ministrice vanjskih i europskih poslova Amir Muharemi, ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje Dragan Lozančić, zamjenik glavnog ravnatelja policije Željko Prša, izaslanstva Ureda Predsjednice Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane, OS RH i Grada Zagreba, dosadašnji djelatnici i polaznici Ratne škole i drugi.

U povodu 20. obljetnice, Ratna škola odlikovana je Redom bana Josipa Jelačića, a njezinim bivšim zapovjednicima dodijeljena je zastava škole.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević u svom je obraćanju istaknuo važnu ulogu koju Ratna škola ima u obrazovanju vojnog kadra. “Naša se Ratna škola od prvih godina svojeg postojanja profilirala kao mjesto stjecanja vrhunskih znanja i sposobnosti za visoke časnike iz Republike Hrvatske i inozemstva”, kazao je. “Njezini predavači i naraštaji polaznika dali su značajan doprinos razvoju znanja, procesima strateškog planiranja i donošenja odluka na strateškoj razini te, što je najvažnije, timskom radu.”

Ministar je poručio sadašnjim polaznicima Ratne škole da nastave čuvati vrijednosti na kojima je sazdana Hrvatska vojska: “Neka vam izvrsnost, kao i vašim prethodnicima, bude imperativ! Nemojte se nikada umoriti od davanja domovini. Neka svaki dan bude nova prilika za dokazivanje i za nove iskorake!”

Govoreći u ime predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, njezin izaslanik Vlado Galić obrazložio je da Hrvatska vojska ne bi mogla izvršavati zadaće i ciljeve koji se postavljaju pred nju kad se ne bi ulagalo u cjeloživotno školovanje, obučavanje i uvježbavanje vojnog osoblja. Izrazio je vjeru da će Ratna škola i ubuduće izgrađivati svoje sposobnosti u cilju jačanja vojno-obrambenog i intelektualnog kapitala svojih polaznika.

Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general zbora Mirko Šundov zahvalio je svim djelatnicima Ratne škole na trudu uloženom u njezin razvoj. “Ratna škola danas je poštovana znanstveno-obrazovna institucija u Republici Hrvatskoj. Ona je mjesto sučeljavanja stavova i mišljenja iz područja političkog, vojnog i društvenog života. Kao takva, ona je i pokretač znanstveno-stručne misli iz područja obrane i sigurnosti na nacionalnoj i međunarodnoj razini”, rekao je.

Načelnik GS OSRH general zbora Mirko Šundov

Kao pripadnik 3. naraštaja Ratne škole te njezin nekadašnji zapovjednik, načelnik Glavnog stožera general zbora Mirko Šundov istaknuo je: “Na vama je velika odgovornost prenošenja znanja i poticanja kreativnog mišljenja visokih časnika. Među vama ima onih koji će sigurno jednoga dana preuzeti najodgovornije dužnosti u sustavu obrane i nacionalne sigurnosti ili obnašati visoke dužnosti u međunarodnim organizacijama. Stoga nastavite i dalje biti izvrsni!”

U ime zapovjednika HVU-a uzvanicima  se obratio i zamjenik zapovjednika HVU-a brigadir Željko Dadić, koji je naglasio važnost daljnjeg ulaganja u znanstveni i nastavni kadar Ratne škole kako bi i buduće generacije mogle uživati visoku stručnu izobrazbu. “Cilj nam je stvoriti visoko osposobljene i obučene časnike koji su u svakom trenutku spremni odgovoriti na sve izazove i zadaće s kojima se oružane snage u 21. stoljeću suočavaju”, zaključio je.

U sklopu programa pročitana je povjesnica i prikazan film “Ratna škola od ustroja do danas”, kada su se prisutni prisjetili  ključnih trenutaka iz dvadesetogodišnje povijesti Ratne škole. Također, tom prigodom prigodni program zaokružio je Orkestar Hrvatske vojske izvedbom skladbi “Ustani bane” i “Glasna Jasna”.

Orkestar Hrvatske vojske

Ratna škola “Ban Josip Jelačić” ustrojena je odlukom prvog predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana 25. lipnja 1998. kao najviša vojno-obrazovna institucija u zemlji, a prvi zapovjednik bio je general-pukovnik Franjo Feldi.

Ratna škola  nadležna je za izobrazbu visokih časnika oružanih snaga, u cilju stjecanja znanja nužnih za obnašanje najviših zapovjednih i stožernih dužnosti. Ratnu školu dosad je pohađalo 275 polaznika u 20 naraštaja (269 muškaraca i 6 žena). Od tog broja, 231 polaznik je iz Republike Hrvatske, dok su 44 polaznika pripadnici inozemnih oružanih snaga. Ratna škola redovito sudjeluje u programima razmjene polaznika i predavačima s partnerskim zemljama iz NATO-a i EU-a.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori