Pratite nas

Hrvatska

Hrvatski znanstvenici otkrili novi materijal – katsenit

Objavljeno

na

Hrvatska nije visoko na listi zemalja kada su u pitanju istraživanje i proizvodnja novih tehnologija, no to bi se moglo promijeniti.

Institut Ruđer Bošković i hrvatski znanstvenik svjetskog ugleda prof.dr.sc. Tomislav Friščić ostvarili su suradnju koja bi mogla dovesti i do razvoja novih industrija u Lijepoj našoj, piše HRT

Profesor Friščić doktorirao je u Americi i ugled stekao u inozemstvu, no u kemiju se zaljubio još u osnovnoj školi u zagrebačkom Zapruđu.

Uvijek su me fascinirali minerali, kristali i lijepe boje, ali nešto što me jako zaintrigiralo za kemiju je bila prije svega moja pokojna baka, koja je bila profesorica organske kemije, kaže prof.dr.sc. Tomislav Friščić.

Nakon pet godina na britanskom Cambridgeu Friščić je postao profesor na kanadskom Sveučilištu McGill. Tamo je i vođa istraživačke skupine koja je otkrila nove materijale u suradnji sa skupinom znanstvenika zagrebačkog Instituta Ruđer Bošković, čiji je Friščić vanjski suradnik.

Riječ je o metalorganskim mrežama koje su materijali s vrlo širokim spektrom primjene, a mogli bi jako utjecati na automobilsku industriju.

Materijal koji su otkrili znanstvenici su nazvali katsenit. Najvjerojatnija i najšira primjena tih metalorganskih mreža bila bi u dobivanju čišće i jeftinije energije te se istraživanja vode upravo u tom smjeru.

Jedna od mogućnosti je u korištenju tih materijala kao rezervoara za vodikovo gorivo, i očekuje se ubrzo da će Ford kao kompanija vrlo brzo demonstrirati automobil koji koristi rezervoar za vodik, a koji se bar djelomično temelji na metalorganskim mrežama, objašnjava prof.dr.sc. Tomislav Friščić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

U Zagrebu otkriven spomenik Franji Tuđmanu

Objavljeno

na

Objavio

Na raskrižju ulica Grada Vukovara i Hrvatske bratske zajednice u ponedjeljak je uz govore državnih čelnika otkriven spomenik prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu, rad akademskog kipara Kuzme Kovačića.

Spomenik visok četiri metra, uz zvuke domoljubnog evergreena “Tvoja zemlja” Alfija Kabilja i Drage Bitvića, zajednički su otkrili predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, članovi obitelji Tuđman, zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević i kipar Kovačić.

Okupljenima, među kojima nije bio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić jer je zbog plućne embolije proteklog vikenda završio u bolnici, obratili su se čelni ljudi države, Vlade i Hrvatskog sabora ističući povijesnu veličinu i važnost Tuđmanove uloge u stvaranju hrvatske države.

Grabar-Kitarović: Tuđman znao da ljudska prava ne može ostvariti narod koji nije slobodan

Predsjednica Grabar-Kitarović rekla je kako 10. prosinca već devetnaest godina za cijeli hrvatski narod ima osobito značenje.

“Toga dana 1999. godine umro je prvi predsjednik suverene i samostalne Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. I upravo toliko godina Zagrepčanke i Zagrepčani, ali i cijeli hrvatski narod, čekaju trenutak kada će mu se i u glavnome gradu Zagrebu podići spomenik”, rekla je predsjednica.

Podsjetila je kako je današnji dan ujedno i Međunarodni dan ljudskih prava, a Tuđman je znao da se ideal temeljnih ljudskih prava ne može u potpunosti ostvariti u narodu koji nije slobodan.

Još u mladosti taj ga je ideal nosio i vodio. Njime nadahnut uključio se i u antifašistički pokret, no vrlo brzo nakon završetka rata uvidio je da nova država nije ostvarila ljudske, socijalne i nacionalne ideale hrvatskoga naroda, kazala je.

Pretrpjevši velika ratna i poratna stradanja, razjedinjen ideološkim podjelama i opterećen nepravednim stigmama, bio je u bivšoj državi osuđen na drugorazredni položaj. Mnogi Hrvati nisu se s time mirili, ali malo je bilo onih koji su imali jasnu viziju rješenja hrvatskoga pitanja, a još je manje bilo onih koji su ga znali realistično oblikovati i provoditi kao Tuđman, rekla je predsjednica.

Prepoznao je znakove vremena i znao da se trenutak ne smije propustiti

Ključ njegova uspjeha, istaknula je, bila je vjera da i brojem mali narodi kao što je hrvatski imaju pravo na velike ideje i sposobnost da ih provedu. Kao povjesničar, Tuđman je prepoznao znakove vremena koji su naviještali kraj neuspjelog jugoslavenskog projekta. Isto je tako znao da se ključni povijesni trenutak ne smije propustiti jer bi neuspjeh značio politički, pa i biološki nestanak hrvatskoga naroda s povijesne scene.

A kada je Hrvatska bila napadnuta i uvučena u neželjeni rat, ni trenutka nije zdvajao niti se dao pokolebati u svojim ciljevima, istaknula je.

Tuđman je bolno je doživljavao narodne tragedije, ali vjerovao je da narod koji se bori u pravednom obrambenom ratu ne može izgubiti. No, kada je “Olujom” konačno zapečaćena hrvatska sloboda i neovisnost, nije nadmeno trijumfirao. Došao je u Vukovar s pruženom rukom pomirbe i mira.

Znao je da se hrvatsko pitanje ne rješava samo u Hrvatskoj, nego i izvan nje, ali je čvrsto vjerovao da je, uz Božju pomoć, kako je često govorio, ključ konačnog uspjeha u snazi zajedništva Hrvata i svih domoljuba, bez obzira na vjeru i naciju.

Umjesto nadmetanja u osporavanju ili veličanju Tuđmana, mnogo produktivnije bilo bi reaktualizirati i reafirmirati bitne vrijednosti njegove baštine i ugrađivati ih u političku osnovu dalje izgradnje hrvatskoga društva i države. To je utoliko važnije što se Hrvatska, kao i cijela Europa, suočava s izazovima koji traže ljude požrtvovnog domoljublja, jasne političke vizije i dosljednosti.

“Hrvatski narod volio je svojega prvog predsjednika. To je znao iskazati za njegova života, u danima oproštaja s njime i u svim godinama od tada do danas. U našu narodnu dušu trajno su upisane njegove riječi: „Uvijek i sve za Hrvatsku, a našu jedinu i vječnu Hrvatsku ni za što”, poručila je Grabar-Kitarović.

Plenković: Tuđman zaslužio ovakvu počast u glavnom gradu Hrvatske

Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako je kao prvi hrvatski predsjednik pod čijim je vodstvom ostvarena višestoljetna težnja o slobodnoj, demokratskoj, neovisnoj, međunarodno priznatoj Hrvatskoj, Tuđman svojim javnim i političkim djelovanjem zaslužio i ovakav oblik počasti u glavnom gradu Hrvatske.

Istaknuo je da su postignuća hrvatske države pod Tuđamnovim vodstvom omogućile slobodno izražavanje našeg nacionalnog i državnog identiteta. “Zbog toga je očuvanje tih vrijednosti posebno važno, njegovo pozitivno političko naslijeđe temelj je moderne Hrvatske koji moramo njegovati, nadograđivati i razvijati u značajno drukčijim društvenim i političkim okolnostima”, poručio je.

Dodao je kako danas imamo odgovornost prepoznati nove strateške prioritete i u njihovom ostvarenju voditi dijalog, tražiti zajednička rješenja, jačati hrvatske institucije i graditi međunarodni ugled zemlje. To, kazao  je, dugujemo i svim braniteljima, ali i mladim generacijama rođenim u samostalnoj Hrvatskoj.

Plenković je naglasio kako su upravo Tuđmanovo političko umijeće, idejna i intelektualna širina temeljena na dugogodišnjem povijesnom izučavanju, osobno i obiteljsko iskustvo, odlučujuće pridonijeli ostvarenju hrvatskih strateških nacionalnih interesa u iznimno zahtjevnim okolnostima.

Istaknuo je da je pod njegovim vizionarskim vodstvom, zahvaljujući jedinstvu, požrtvovnosti i hrabrosti hrvatskog naroda, a pogotovo hrvatskih branitelja, Hrvatska ostvarila svoje najveće uspjehe – uvođenje demokratskog višestranačkog sustava, neovisnost i međunarodno priznanje, obranu od agresije velikosrpskog Miloševićevog režima, oslobođenje zemlje vojnoredarstvenim operacijama Bljesak i Oluja, kao i mirnu reintegraciju Podunavlja, završetak sukoba u BiH te obnovu ratom razrušenih krajeva Hrvatske.

“Ujedno, uspostavio je smjer i jasno opredjeljenje o pripadnosti europskom i transatlantskom civilizacijskom krugu i nužnosti integracije Hrvatske u zajednicu najrazvijenijih europskih država. Svi ti uspjesi trajna su politička ostavština prvog hrvatskog predsjednika”, ustvrdio je Plenković.

Jandroković: Spomenik u pokretu prema naprijed

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković rekao je da spomenik koji Tuđmana prikazuje u pokretu prema naprijed na pravi način odražava život i dijelo prvog hrvatskog predsjednika “Dr. Franjo Tuđman bio je uvijek ispred drugih i poveo hrvatski narod u stvaranje svoje nacionalne države”, istaknuo je.

Naglasio je kako se za prvog hrvatskog predsjednika se može reći da je bio jedan od rijetkih državnika koji je uspio pretvoriti svoje dalekosežno promišljanje, svoju viziju i borbu za hrvatsku državu u stvarnost. A njegova vizija, rekao je Jandroković, bila je slobodna, neovisna i suverena Hrvatska, demokratska i višestranačka te Hrvatska koja pripada Europi.

(Hina)

Ponosni Hrvat s rukom na srcu – na vjetrometinama bura, nevera i oluja povijesnih zbiljnosti

 

TVORAC MODERNE HRVATSKE I NAŠ PONOS dr. FRANJO TUĐMAN (1922-1999.)

 

 

 

IN MEMORIAM: Dr. Franjo Tuđman (10. prosinca 1999. – 10. prosinca 2018.)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Božinović sutra ide u Marakeš! Evo što je poručio

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Predstavnici više od stotinu zemalja naći će se u ponedjeljak i utorak u Marakešu gdje bi trebao biti potvrđen Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama kao izraz zajedničke volje država da definiraju katalog ciljeva i mjera koje će u skladu s nacionalnim zakonodavstvima moći koristiti u situacijama regularnih migracija.

Hrvatsku će u Marakešu predstavljati ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. U izjavi Hini uoči odlaska na konferenciju Božinović je podsjetio da su migracije globalni problem koji se dugoročno mora rješavati na globalnoj razini, odnosno u okviru Ujedinjenih naroda.

Hrvatska politika prema nezakonitim prelascima granice se neće mijenjati

“Kompakt je tek početak procesa i bitno je istaknuti da se nakon njegova potvrđivanja naša nacionalna politika neće mijenjati pa će policija i dalje sprječavati svaki pokušaj nezakonitog ulaska na hrvatski teritorij”, poručio je Božinović.

Ministar očekuje da će se u Marakešu otvoriti rasprava i o uzrocima napuštanja matičnih zemalja, odnosno kako na migracije utječu, primjerice, politika ili klimatske promjene.

“U deklaraciji piše da svaka država pa tako i Hrvatska, može odrediti što u vezi s migracijama smatra regularnim, a što ne”, kazao je Božinović, dodajući da ćemo i dalje samostalno i suvereno odlučivati tko u Hrvatsku može doći i proći kroz njen teritorij te, eventualno, u njoj ostati živjeti.

Izradi Globalnog kompakta o migracijama prethodilo je usvajanje Njujorške deklaracije o izbjeglicama i migrantima iz 2016. a obilježilo ju je i povlačenje nekih zemalja predvođenih SAD-om koje su već krajem prošle godine prestale sudjelovati u izradi dokumenta.

Protivnici strahuju od zadiranja u suverenitet, a zagovornici pozivaju na zaštitu ljudskih prava

Približavanjem konferencije u Marakešu Globalnom kompaktu usprotivio se još niz država, među kojima neke iz srednje i istočne Europe. Protivnici Globalnog kompakta o migracijama kao najveće zamjerke navode zadiranje u suverenitet država, izjednačavanje legalnih i ilegalnih migracija te strahuju od nekontroliranog priljeva migranata, dok zagovornici pozivaju na potrebu zajedničkog upravljanja migracijama i bolju zaštitu ljudskih prava.

U Globalnom kompaktu o migracijama nabrojane su 23 mjere koje države nisu obvezne implementirati.

Neke od njih su minimaliziranje negativnih čimbenika koji potiču migracije, borba protiv krijumčarenja i trgovine ljudima, korištenje migracijskog pritvora samo kao krajnje mjere, osiguranje pristupa osnovnim uslugama, integracija migranata, ulaganje u razvoj vještina i priznavanje vještina, kvalifikacija i kompetencija.

Nakon usvajanja na konferenciji u Marakešu tekst Globalnog kompakta bit će dodatno potvrđen od država članica UN-a i usvajanjem rezolucije Opće skupštine Ujedinjenih naroda. (Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari