Pratite nas

Hrvatska

Razbijena spomen ploča u Tepljuhu uoči otvaranja spomen sobe logora u Glini

Objavljeno

na

Foto: Hina

Hrvatsko društvo logoraša osudilo razbijanje spomen-ploče u Tepljuhu

Splitsko-dalmatinska podružnica Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora u srijedu je najoštrije osudila razbijanje spomen-ploče u Tepljuhu, postavljene u povodu Dana sjećanja na zatočenike srpskih koncentracijskih logora tijekom Domovinskog rata 14. kolovoza.

Ploča u Tepljuhu postavljena je kao spomen na logoraše zatočene u srpskim logorima u Kninu (Stara bolnica, Kula, Vojarna i logor Golubić) i na prvu razmjenu logoraša 13. na 14. kolovoza 1991., kad su oslobođena 54 hrvatska vojnika i policajca.

“Kroz te logore prošlo je više tisuća logoraša, koji su u ondje bili zatvoreni bez higijenskih i drugih uvjeta za život, gladni, žedni, na hladnoći i vrućini, uz stalna fizička i psihička mučenja, ispitivanja, a često i silovanja”, izvijestili su iz Hrvatskog društva logoraša.

Bacanje kamena na spomen-ploču napad je na vrijednosti Domovinskog rata i to uoči Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, stoji u priopćenju koje je potpisao predsjednik tog društva Ivan Turudić.

Također se ističe da je riječ o opetovanim napadima koji “dolaze s istog mjesta kao 90-ih”.

“Do sada smo iskazali bezbroj puta želju za otvorenim dijalogom, tražili mogućnosti suradnje i po pitanjima zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata. Naznačili pravo na ratnu odštetu. Pružajući ruku pomirenja dobivamo pljusku. Razbijanje spomen-ploče, nažalost, moramo shvatiti kao znak upozorenja svim hrvatskim braniteljima i svim stradalnicima u Domovinskom ratu”, ističu iz Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora.

U priopćenju podsjećaju da je u kninskim logorima ubijeno nekoliko desetaka logoraša.

Na teritoriju Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i na okupiranim dijelovima Republike Hrvatske tijekom 1991. i 1992. bilo je 70-ak logora. Od 30.000 zarobljenih osoba, među kojima je bilo 3000 žena i 500 djece, njih oko 2500 nikad nije stiglo u logore, nego su nakon zarobljavanja ubijeni ili umrli od posljedica zlostavljanja.

Za 804 zatočenika još se ne zna mjesto zatočenja, stradanja ili smrti, i već se 27 godina vode kao nestali. Do sada su postavljene tek 22 spomen-ploče na mjestima bivših logora, i to isključivo na hrvatskom teritoriju, što je veliki pokazatelj da Srbija i tzv. Republika Srpska ne žele priznati svoje zločine, priopćeno je iz Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora.

“Znači li to da tzv. SAO Krajina i dalje postoji? Bi li ploča ostala čitava da je bila dvojezična?” pitaju iz Hrvatskog društva zatvorenika. (Hina/Kamenjar)

Spomen soba – logor Glina – ‘Da se ne zaboravi’

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Božinović o slovenskoj ogradi na granici: To je njihova odluka, ali najbolje je europsko rješenje

Objavljeno

na

Objavio

Ministar unutarnjih poslova Hrvatske Davor Božinović izjavio je u subotu da je za borbu protiv ilegalnih imigracija najbolje zajedničko europsko rješenje, nakon što je Slovenija počela postavljati dodatne prepreke na granici s Hrvatskom.

Slovenija od četvrtka postavlja četiri kilometara dugu ogradu uz rijeku Kupu na granici s Hrvatskom, na sektoru gdje je ove godine zabilježen povećan broj ilegalnih ulazaka.

Ranije je na granicu s Italijom poslala vojsku i mobilizirala veći broj pripadnika rezervne policije.

“Što se tiče Hrvatske, policija i s tehnikom i s vrlo obučenim ljudstvom čvrsto štiti hrvatsku granicu od ilegalnih migracija, odoljevamo tom pritisku, a ovo što radi Slovenija njihova je odluka”, izjavio je Božinović novinarima.

Migrantska kriza i pogotovo ilegalne migracije, pritisak su na koje države različito reagiraju, a najbolje je reagirati po zajedničkom europskom rješenju, dodao je u Žutoj lokvi, na 28. obljetnici pogibije hrvatskih redarstvenika.

Slovenija je prepreke na granici počela postavljati u jeku velike migracijske krize 2015-2016. Na granici Slovenije i Hrvatske je trenutno 179 kilometara ograde, od čega 116 kilometara bodljikave žice, a 63 kilometra takozvane panel ograde.

Dodatne prepreke se postavljaju i zbog prijetnji talijanskog ministra unutarnjih poslova Mattea Salvinija da će postaviti fizičke prepreke na granicu sa Slovenijom, ako zajedničke patrole na granici i dodatne mjere slovenske vlade do jeseni ne rezultiraju smanjenjem ilegalnih ulazaka migranata u Italiji preko slovenskog teritorija.

Prema slovenskoj policiji, u srpnju je dostignut najviši mjesečni broj ilegalnih prijelaza granice nakon masovnog migrantskog vala 2015.-2016.. U tom je mjesecu privedeno 1740 migranata, a u prvih sedam mjeseci ove godine 7415, najviše iz Pakistana, Alžira i Afganistana. (Hina)

 

Slovenija počela s postavljanjem dodatne ograde uz granicu s Hrvatskom

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Macelj – najveće stratište žrtava komunističkog režima nakon II. svjetskog rata na području Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Europski dan sjećanja na sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima u petak je obilježen u Macelju, gdje je potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner poručio kako se ne smije dopustiti relativiziranje i banaliziranje, a pogotovo ne opravdanje bilo kojeg zločina.

Nakon što su pred zajedničku grobnicu pored crkve Muke Isusove u Macelju položeni vijenci, sudionici su se uputili na komemoraciju za sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima na lokalitet Lepa Bukva, mjestu stradanja brojnih žrtava komunističkog režima početkom lipnja 1945. godine.

Reiner je naglasio kako su totalitarni režimi u Hrvatskoj, kao i u ostalim europskim zemljama, doveli do strašnih tragedija, kršenja ljudskih prava, temeljnih sloboda te progona i ubijanja političkih neistomišljenika, “ili naprosto onih drugačije nacije ili vjere“.

“Zato je osobito važno ukazivati na uzroke nastanka i na tragične posljedice vladavine nedemokratskih režima, fašističkog, nacističkog, ustaškog, komunističkog i drugih. Suočavanje s prošlošću, pijetet prema žrtvama i obrazovanje mladih o zločinima totalitarnih režima imperativ je kojim se moramo trajno voditi. I to ne zbog prošlosti, jer mrtve nažalost ne možemo oživjeti, već zbog budućnosti“, rekao je.

Upozorio je na “pogubnu i ničim opravdanu asimetriju” između zločina nacističkog, fašističkog i ustaškog režima, koji su odavno javno osuđeni, te “dugo prikrivanih i gotovo neistraženih komunističkih zločina”.

“Ne smijemo dopustiti relativiziranje i banaliziranje, a pogotovo ne opravdanje bilo kojeg zločina“, poručio je Reiner i dodao kako su zločini svih totalitarnih režima “upozorenja da izopačena ljudska psiha, pohlepa za tuđim i zloća uvijek mogu ponovo u crno zaviti svaku državu“, pa se na to treba sustavno podsjećati i zalagati za mir, dijalog i zajedništvo.

Predsjednik Udruge Macelj 1945. Zdravko Čepo kazao je kako im je prioritet istraživanje preostalih jama i proglašenje spomen-područja.

“Cilj nam je da se zaštiti to područje, da se ne grade nekakve građevine ili industrijski objekti na kostima tih ljudi. Kasnije, kad se istraži, mogu graditi što hoće. Ne zanima nas politika, nego istina, da znamo tko je to napravio, kad je to napravio nakon što je rat završio“, rekao je Čepo.

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava proglašen je Deklaracijom Europskog parlamenta 2008. godine, a Hrvatski sabor je 2011. proglasio 23. kolovoza spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih sustava. (Hina)

 

Kolinda Grabar-Kitarović: Osuđujem velikosrpski totalitarizam i agresiju na hrvatski narod

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari