Pratite nas

Gospodarstvo

Hrvatsko gospodarstvo poraslo 2,8 posto u odnosu na prošlu godinu

Objavljeno

na

To je već sedmo tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 2,7 posto

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u drugom tromjesečju ove godine 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je nešto brži rast nego u prethodnom kvartalu i veći nego što se očekivalo, a tehnički ministar financija Zdravko Marić ocijenio je da takav rast i turistička sezona dižu Vladinu projekciju gospodarskog rasta prema razini od 2,5 posto.

Podsjetimo kako je analitičar Kamenjara, Milivoj Lokas, predvidio da će BDP u drugom tromjesečju 2016. biti na razini 2,7 % ili više

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

To je bolji podatak nego što se očekivalo. Osam makroekonomista koji su sudjelovali u anketi Hine procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,3 posto na godišnjoj razini. Pritom su se njihove procjene rasta kretale u rasponu od 2,1 do 2,5 posto.

To je već sedmo tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 2,7 posto.

Tehnički ministar financija Zdravko Marić izjavio je da je rast BDP-a u skladu s očekivanjima analitičara te da su djelomice ispunjena i očekivanja Vlade za drugo tromjesečje.

Uz stabilan i nešto malo usporen rast izvoza, u drugom tromjesečju je jako dobar rezultat polučila osobna potrošnja i, ono što jako ohrabruje, investicije – rekao je Marić.

Napomenuo je pritom da investicije rastu preko šest posto u drugom tromjesečju.

DZS je priopćio kako je najveći doprinos povećanju ostvaren rastom izvoza roba i usluga, od 4,1 posto u tom razdoblju.

Doprinos domaće potražnje bio je pozitivan. Među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava – 3 posto.

Doprinos neto inozemne potražnje bio je negativan. Porasle su i ostale najvažnije sastavnice BDP-a, pa je tako državna potrošnja porasla za 2,6 posto, dok su bruto investicije u fiksni kapital skočile 6,3 posto.

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u prvom tromjesečju ojačao za 0,6 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na prvo lanjsko tromjesečje skočio 2,0 posto.

Upitan za projekciju do kraja godine, Marić je odgovorio da rast u drugom tromjesečju i turistička sezona koja je u punom jeku, dižu Vladinu projekciju prema razini od 2,5 posto.

Znate da smo išli s originalnom pretpostavkom rasta od dva posto.

Mnogi su to osporavali i kritizirali, a mi smo rekli da je to realna pretpostavka, a pokazuje se da gospodarstvo ove godine definitivno ima i bolje performanse od toga – zaključio je u izjavi novinarima.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Mobilna aplikacija za bespovratni novac stigla u ZHŽ

Objavljeno

na

Objavio

Ne propustite nikad više priliku za dobijanje bespovratnih sredstava potpore!

Sve pravodobne informacije o dostupnim projektima i javnim natječajima za dodjelu bespovratnih sredstava u BiH, ali i inozemstvu, odsada ćete moći pratiti na jednom mjestu.

Zahvaljujući mobilnoj aplikaciji HERAG, koja će danas biti predstavljena u Širokom Brijegu, poljoprivrednici, poduzetnici, ali i zaposleni u javnoj upravi, više neće morati svakodnevno pratiti desetke internetskih stranica kako bi se na vrijeme mogli prijaviti na neki od javnih poziva za dodjelu bespovratnih sredstava, piše Večernji list BiH.

Jednostavan pristup

Za njih će to sada raditi HERAG (Razvojna agencija Zapadnohercegovačke županije) te im preko spomenute mobilne aplikacije dostavljati sve potrebne informacije. Predstavljanje spomenute aplikacije planirano je danas u hotelu Park u Širokom Brijegu s početkom u 11 sati, a pozvani su svi zainteresirani.

Naime, kako navode iz HERAG-a, danas će biti upriličen događaj pod nazivom “Ne propustite nikad više priliku za dobivanje bespovratnih sredstava potpore!” na kojem će, između ostaloga, biti predstavljena navedena logoaplikacija za mobilne uređaje. “Aplikacija će svojim korisnicima ubuduće omogućiti jednostavan pristup velikom broju javnih poziva u BiH, ali i onima iz pretpristupnih fondova EU-a”, stoji u priopćenju HERAG-a koji je začetnik ideje izrade jedinstvene aplikacije na ovom području. Inače, aplikacija je razvijena kroz tehničku pomoć programa za lokalnu samoupravu i ekonomski razvoj u Bosni i Hercegovini,

EU ProLocal, koji zajednički financiraju Europska unija i Vlada Njemačke, a provodi Deutsche Gesellschaft fuer Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH.

Bolja usluga

Uvođenjem aplikacije HERAG želi poboljšati komunikaciju sa svojim korisnicima, posebice poduzetnicima.

”Aplikacija je suvremen, jednostavan i brz komunikacijski alat sa sljedećim pogodnostima: dostava relevantnih informacija u aktualnom trenutku; moguć je obuhvat neograničenog broja korisnika; korisnik jednostavno vrši prilagodbu postavki aplikacije u skladu s vlastitim navikama i željama; aplikacija omogućuje i dvosmjernu komunikaciju, prikladno za anketiranja i provjeru zadovoljstva uslugom”, ističe se u priopćenju Razvojne agencije Zapadnohercegovačke županije HERAG. Kako bi vam sve navedeno bilo dostupno, dovoljno je samo instalirati spomenutu aplikaciju na svoj mobilni uređaj.

Živimo u svijetu u kojem brzina reagiranja, nerijetko, predstavlja odlučujući čimbenik u postizanju konkurentnosti. Iz HERAG-a očekuju da uporaba ove aplikacije doprinese upravo tome.

Važno je naglasiti da iz HERAG-a napominju kako je sadržaj informacija, koje će biti dostavljane preko aplikacije, isključuje odgovornost ove razvojne agencije i ni na koji način ne odražava nužno stajališta Europske unije./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Zagrebački proračun za 2019. veći od 10 milijardi kuna

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Zagrebački gradski proračun za 2019., kojega će zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i pročelnici predložiti na sjednici Gradske skupštine 13. prosinca, po prvi će puta premašiti 10 milijardi kuna.

Prijedlog gradskog proračuna za 2019. “težak” je 10,2 milijardi kuna što je povećanje od gotovo 800 milijuna kuna u odnosu na ovogodišnji proračun, odnosno oko 2,3 posto, a u ukupnom proračunu oko 8,2 milijarde kuna odnosi se na osnovni dio, a oko dvije milijarde kuna odnosi se na proračune proračunskih korisnika, prenosi Jutarnji list u izdanju od utorka.

Zastupnici su dobili prijedlog proračuna, krajnji rok za podnošenje amandmana je 8. prosinca, a da bi bio prihvaćen, u Gradskoj skupštini treba ga podržati 26 gradskih zastupnika od njih 51.

Novčani iznos povećat će se Gradskom uredu za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša koji će dobiti 1,2 milijarde što je povećanje od gotovo 240 milijuna kuna i Gradskom uredu za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet koji će upravljati s 1,5 milijardi kuna ili 200 milijuna kuna više nego ove godine.

Uz ostalo, Gradski ured za gospodarstvo planira energetsku obnovu zgrada javne namjene, početak realizacije projekta Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom, uređenje Zagrebačkog velesajma za projekt Zagreb- inovativni grad. Dio novca osigurat će se za sanaciju sjeverne tribine maksimirskog stadiona i za projekt nacionalne bolnice u Blatu.

Na dobitku će biti i Gradski ured za branitelje kojem će se proračun povećati za oko dva milijuna kuna, a među novim stavkama je i financiranje doma za branitelje samce.

S manje novca nego ove godine raspolagat će u Gradskom uredu za obrazovanje – s 1,7 milijardi što je 50 milijuna kuna manje i u Gradskom uredu za kulturu koji će dobiti 586 milijuna kuna ili 29 milijuna manje nego ove godine. Manji iznos dobit će i Gradski ured za demografiju koji će raspolagati s 400 milijuna kuna ili 10 manje nego ove godine.

Od EU fondova u Gradu Zagrebu planiraju dobiti 475 milijuna kuna, a najviše tog novca utrošit će se na obnovu remetinečkog rotora.

Kad je riječ o kapitalnim ulaganjima u 2019. osigurano je 29 milijuna za žičaru Sljeme, 60 milijuna, deset više nego ove godine, za Imunološki zavod, a za modernizaciju pothodnika 16 milijuna, prenosi, uz ostalo, Jutarnji list.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari