Pratite nas

Gospodarstvo

Hrvatsko gospodarstvo poraslo 2,8 posto u odnosu na prošlu godinu

Objavljeno

na

To je već sedmo tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 2,7 posto

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u drugom tromjesečju ove godine 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je nešto brži rast nego u prethodnom kvartalu i veći nego što se očekivalo, a tehnički ministar financija Zdravko Marić ocijenio je da takav rast i turistička sezona dižu Vladinu projekciju gospodarskog rasta prema razini od 2,5 posto.

Podsjetimo kako je analitičar Kamenjara, Milivoj Lokas, predvidio da će BDP u drugom tromjesečju 2016. biti na razini 2,7 % ili više

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

To je bolji podatak nego što se očekivalo. Osam makroekonomista koji su sudjelovali u anketi Hine procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,3 posto na godišnjoj razini. Pritom su se njihove procjene rasta kretale u rasponu od 2,1 do 2,5 posto.

To je već sedmo tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 2,7 posto.

Tehnički ministar financija Zdravko Marić izjavio je da je rast BDP-a u skladu s očekivanjima analitičara te da su djelomice ispunjena i očekivanja Vlade za drugo tromjesečje.

Uz stabilan i nešto malo usporen rast izvoza, u drugom tromjesečju je jako dobar rezultat polučila osobna potrošnja i, ono što jako ohrabruje, investicije – rekao je Marić.

Napomenuo je pritom da investicije rastu preko šest posto u drugom tromjesečju.

DZS je priopćio kako je najveći doprinos povećanju ostvaren rastom izvoza roba i usluga, od 4,1 posto u tom razdoblju.

Doprinos domaće potražnje bio je pozitivan. Među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava – 3 posto.

Doprinos neto inozemne potražnje bio je negativan. Porasle su i ostale najvažnije sastavnice BDP-a, pa je tako državna potrošnja porasla za 2,6 posto, dok su bruto investicije u fiksni kapital skočile 6,3 posto.

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u prvom tromjesečju ojačao za 0,6 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na prvo lanjsko tromjesečje skočio 2,0 posto.

Upitan za projekciju do kraja godine, Marić je odgovorio da rast u drugom tromjesečju i turistička sezona koja je u punom jeku, dižu Vladinu projekciju prema razini od 2,5 posto.

Znate da smo išli s originalnom pretpostavkom rasta od dva posto.

Mnogi su to osporavali i kritizirali, a mi smo rekli da je to realna pretpostavka, a pokazuje se da gospodarstvo ove godine definitivno ima i bolje performanse od toga – zaključio je u izjavi novinarima.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Hrvatska lani zabilježila prvi suficit otkako se prate ti podaci!

Objavljeno

na

Objavio

Višak opće države iznosio je u Hrvatskoj u 2017. godini 2,7 milijardi kuna, što je prvi suficit otkad se prate ti podaci, dok je udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) pao na 78 posto, na najnižu razinu od 2012., pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Izvješće o proceduri prekomjernog proračunskog manjka i razini duga opće države, objavljeno u petak, pokazuje da je u 2017. suficit konsolidirane opće države iznosio 2,75 milijardi kuna, odnosno 0,8 posto BDP-a, dok je godinu ranije zabilježen deficit od 3,2 milijarde kuna, odnosno 0,9 posto BDP-a.

To je prvi suficit opće države od 2002. godine, otkad se prate ti podaci. DZS je objavio i da je na kraju 2017. hrvatski javni dug iznosio 283,3 milijarde kuna, pri čemu je udio tog duga u BDP-u pao na 78 posto, što je njegova najniža razina od 2012. godine.

Doduše, dug od 283,3 milijarde kuna veći je za 1,6 milijardi kuna ili 0,6 posto u odnosu na kraj 2016.

No, kako je gospodarstvo lani poraslo brže, za 2,8 posto u odnosu na 2016. godinu, pao je i udjel javnog duga u BDP-u, i to za 2,6 postotnih bodova u odnosu na kraj 2016., kada je iznosio 80,6 posto BDP-a.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Izraelci najavljuju velika ulaganja u Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH

Nabava izraelskih aviona za sobom će povući cijeli niz investicija na hrvatskom tržištu.

Dok čekaju potpis na ugovor, Izraelci otvoreno najavljuju izgradnju tvornice streljiva, pilotsku školu, partnerstvo u remontnom zavodu u Velikoj Gorici. S hrvatskom delegacijom koja se nalazi u Izraelu još uvijek je i reporterka Dnevnika Nove TV Ivana Pezo Moskaljov.

Pametna kaciga pilotu omogućuje da iz kabine vidi na samo cijelu okolinu, već mu olakšava slijetanje i sve prepreke. I to je samo mali dio ponude koja na krilima izraelskih aviona treba stići u Hrvatsku.

“Uvjeravam vas da smo vrlo ozbiljni i izvršit ćemo sve obveze iz pisma namjere”, poručuje Adrian Zanescu, potpredsjednik za industrijsku suradnju tvrtke Elbit.

Od čak 700 tvrtki, koje rade za izraelsku vojsku, oni su najveći. Domaćini poznati kao trgovci ne gube vrijeme.

“Ono što je logično je da će oni sebi pojeftiniti i pojednostaviti ono na što su se obvezali; prije nego avioni dođu izići će s konkretnim koracima i ugovorima između tvrtke A i B”, kaže pukovnik Željko Ninić.

No, sve dok dvije države ne potpišu onaj ključni ugovor, ne mogu se ni dogovoriti poslovi već sada procijenjeni od 3 do 4 milijarde kuna.

Komunikacijski uređaji, ulaganja u cyber sigurnost, škola za obuku pilota… Izraelci žele graditi i tvornicu streljiva. U Velikoj Gorici bio bi regionalni centar za održavanje zrakoplova.

“Ovo je samo vrh sante koja za sobom vuče mnogo toga u vidu znanja i tehnologije, primarno i ulaganja u gospodarstvo”, smatra profesorica Doris Novak iz Zavoda za aeronautiku Fakulteta prometnih znanosti.

Prvi poslovi, na kojima bi svi koji budu u igri mogli profitirati, otvaraju oko 800-injak novih radnih mjesta.

Slijedeći tjedan Hrvatska će biti domaćin izraelskoj delegaciji, koja će u Zagrebu boraviti tri dana i obići naše hangare i provjerit će našu infrastrukturu za prihvat zrakoplova F-16 i vidjeti zapravo gdje treba uložiti novac.

Ako sve bude po planu, Hrvatska i Izrael bi međudržavni ugovor trebale potpisati već najesen, piše dnevnik.hr

 

Hrvatski pilot Željko Ninić prvi isprobao avione F-16 koje kupujemo u Izraelu (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati