Pratite nas

Gospodarstvo

Hrvatsko gospodarstvo poraslo 2,8 posto u odnosu na prošlu godinu

Objavljeno

na

To je već sedmo tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 2,7 posto

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u drugom tromjesečju ove godine 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je nešto brži rast nego u prethodnom kvartalu i veći nego što se očekivalo, a tehnički ministar financija Zdravko Marić ocijenio je da takav rast i turistička sezona dižu Vladinu projekciju gospodarskog rasta prema razini od 2,5 posto.

Podsjetimo kako je analitičar Kamenjara, Milivoj Lokas, predvidio da će BDP u drugom tromjesečju 2016. biti na razini 2,7 % ili više

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

To je bolji podatak nego što se očekivalo. Osam makroekonomista koji su sudjelovali u anketi Hine procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,3 posto na godišnjoj razini. Pritom su se njihove procjene rasta kretale u rasponu od 2,1 do 2,5 posto.

To je već sedmo tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 2,7 posto.

Tehnički ministar financija Zdravko Marić izjavio je da je rast BDP-a u skladu s očekivanjima analitičara te da su djelomice ispunjena i očekivanja Vlade za drugo tromjesečje.

Uz stabilan i nešto malo usporen rast izvoza, u drugom tromjesečju je jako dobar rezultat polučila osobna potrošnja i, ono što jako ohrabruje, investicije – rekao je Marić.

Napomenuo je pritom da investicije rastu preko šest posto u drugom tromjesečju.

DZS je priopćio kako je najveći doprinos povećanju ostvaren rastom izvoza roba i usluga, od 4,1 posto u tom razdoblju.

Doprinos domaće potražnje bio je pozitivan. Među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava – 3 posto.

Doprinos neto inozemne potražnje bio je negativan. Porasle su i ostale najvažnije sastavnice BDP-a, pa je tako državna potrošnja porasla za 2,6 posto, dok su bruto investicije u fiksni kapital skočile 6,3 posto.

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u prvom tromjesečju ojačao za 0,6 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na prvo lanjsko tromjesečje skočio 2,0 posto.

Upitan za projekciju do kraja godine, Marić je odgovorio da rast u drugom tromjesečju i turistička sezona koja je u punom jeku, dižu Vladinu projekciju prema razini od 2,5 posto.

Znate da smo išli s originalnom pretpostavkom rasta od dva posto.

Mnogi su to osporavali i kritizirali, a mi smo rekli da je to realna pretpostavka, a pokazuje se da gospodarstvo ove godine definitivno ima i bolje performanse od toga – zaključio je u izjavi novinarima.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Marić: Jamstva za Uljanik prijetnja su proračunu

Objavljeno

na

Objavio

E-savjetovanje s javnošću oko porezne reforme je završilo, trajalo je nešto više od tri tjedna. Na paket od devet zakona stiglo je 605 komentara. To se, kaže ministar financija Zdravko Marić, može činiti puno, ali veliki dio njih se odnosi na iste stvari. Vlada će se na sve komentare očitovati. Koji je daljnji hodogram i budućnost porezne reforme, komentirao je za emisiju Hrvatskog radija “Poslovni tjedan”.

Najveći dio komentara odnosi se na Zakon o doprinosima, koji Marić odbija nazvati temom direktorskih plaća. Naziva ga osnovicom za obračun doprinosa direktora, odnosno predsjednika i članova Uprave.

Bilo je primjedbi i na porez na dohodak, kao i na porez na dodanu vrijednost, otkrio je Marić, naglasivši kako je ovo treći krug poreznog rasterećenja u okviru porezne reforme koju su započeli još 2016. U ovom trećem krugu išli su, kaže, na to da snižavanje stope poreza na dodanu vrijednost sa standardne stope od 25 na 13 za kategorije prije svega prehrambenih proizvoda (svježeg mesa, svježe ribe, voća, povrća, pelena, a po novome i svježih jaja) bude glavna mjera.

S koalicijskim partnerima razgovarali su netom prije puštanja zakona u javno savjetovanje. Naravno da će, kaže, razgovarati ponovno. Sastanci su odrađeni i s Hrvatskom udrugom poslodavaca, Hrvatskom gospodarskom komorom te predstavnicima sindikalnih središnjica.

Vlada će taj paket mjera raspraviti na svojoj sjednici, a hoće li to biti već ovaj tjedan ili idući, to će, kaže Marić, još vidjeti. “Ali ideja je da, nakon što Vlada, bilo ovaj, bilo idući tjedan, usvoji taj paket od devet zakona, on odmah ide u Hrvatski sabor”, rekao je. Vjeruje da će im dva saborska čitanja dodatno pomoći da se mjere dodatno “razbistre”.

Stav Ministarstva financija je da porezne izmjene, poglavito one velike, trebaju stupati na snagu isključivo s početkom kalendarske godine. Iznimno su neke izmjene stupale na snagu sredinom godine, podsjetio je.

Da bi nova porezna reforma stupila na snagu, odnijet će još dio sredstava iz državnog proračuna. Koliko će ga poljuljati? Marić na to odgovara podatkom da je u prvih šest mjeseci ove godine ponovno zabilježen suficit.

“Dakle, višak u proračunu opće države od milijardu i 600. Bit ću iskren, ja se u pravilu ne volim previše na to referirati. Polovica je godine, imamo još izazova do kraja godine, ali činit ćemo sve da proračun bude kao što je bio u protekle dvije godine – bolji od originalnih projekcija. To je nešto što posebno gledaju rejting agencije. To je nešto što je nama izuzetno važno, da vratimo hrvatski kreditni rejting u investicijsku zonu, na dobrom smo putu”, dodao je.

Govorio je i o Uljaniku. “Državnom proračunu u ovom trenutku jedna od osnovnih prijetnji, koja nije originalno bila planirana, je protestiranje državnih jamstava koja su bila u proteklom razdoblju izdavana i davana tom brodogradilištu – za gradnju brodova, za dizanje kredita za gradnju brodova, pa između ostalog imamo i ovaj sanacijski kredit koji je , ispostavilo se, bio u potpunosti korišten ili najvećim dijelom za isplate plaća radnicima, odnosno najvećim dijelom za funkcioniranje samog brodogradilišta.

Dolazimo do situacije da brodogradilište nije u stanju izmiriti svoje financijske obveze i postoji opasnost da neka od tih jamstava budu protestirana”, rekao je Marić.

U prvom koraku su se, kaže, fokusirali na četiri broda za koja je iz samog brodogradilišta obaviješteno da neće biti izgrađena, odnosno da će biti otkazani ugovori. Sada je, kaže, zadnja informacija da možda jedan ipak bude izgrađen (“iako će i za tog jednog, s obzirom na to da nije u najvišoj fazi dovršenosti, ponovno trebati financijskih sredstava da se izgradi”).

I tada sam rekao da bi u nekakvom najgorem scenariju, kada bi se sva jamstva baš po osnovi ta četiri broda protestirala, bio iznos od preko 500 milijuna kuna. Dakle, 70-ak milijuna eura. S druge pak strane imamo sanacijski kredit s početka ove godine koji je u dospijeću baš na današnji dan.

Na neki način ja jesam u kontaktu s komercijalnim bankama da vidimo kako pronaći nekakva rješenja”, rekao je ministar. Upitan koliko su banke spremne na kompromise rekao je da bi govorio u njihovo ime.

“Vidjet ćemo po njihovim reakcijama. Ja sam ih pozvao na jedan sastanak, da vidimo koliko je to ukupno stanje, jer ja u Ministarstvu financija imam pregled izdanih jamstava, nemam puni uvid u to kako su se određene kreditne partije dogovarale. Svjesni smo činjenice da vrijeme ide. Vlada je donijela odluku da će pokriti plaće za srpanj i kolovoz. Naravno da neki sada pitaju što dalje?

Moja je odgovornost gledati iz perspektive poreznih obveznika i državnog proračuna. Sigurno da takve situacije donose određene izazove proračunu. Siguran sam da se mi s tim izazovima možemo nositi. Ali isto tako moramo biti svjesni da, što je više takvih sitiacija, manji je manevarski porostor za kreativne stvari, a nazvat ću porezno rasterećenje kreativnom stvari”, rekao je ministar.

 

Šoljić: Stanje u 3. maju alarmantno loše, neophodna krizna uprava

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Šoljić: Stanje u 3. maju alarmantno loše, neophodna krizna uprava

Objavljeno

na

Objavio

Predstavnik radnika u Nadzornom odboru (NO) Brodogradilišta 3. maj i predsjednik Sindikalnog odbora za opstojnost 3. maja Juraj Šoljić priopćenjem je još jednom iskazao zabrinutost i ukazao na alarmantno loše stanje u 3. maju, ističući da je neophodno u to brodogradilište što prije uvesti kriznu upravu.

Smatra da je 3. maj u takvu situaciju doveden tijekom posljednjih pet godina, a posebice u posljednje dvije godine pod vodstvom direktora Maksimilijana Percana.

Šoljić navodi da su u Percanovom mandatu donesene štetne poslovne odluke, ponajprije zbog potpisivanja i prolongiranja pozajmica u iznosu od 523 milijuna kuna, čime je ugrožena likvidnost 3. maja. Istaknuo je da predobrada čelika ne radi više od godine, jer je brodogradilište sustavno dovedeno u nelikvidnost, pa nema limova za gradnju broda. Nelikvidnost je, kaže, utjecala i na ostale proizvodne pogone i na kašnjenja koja su uzrokovala gubitke, a potom i dovela do nepovjerenja brodovlasnika prema 3. maju.

Šoljić ističe da uprava i direktor nisu osigurali potreban materijal i da radnici nemaju sa čime raditi, da brodogradilište nije moglo ispuniti ugovorene obveze te je došlo do raskida ugovora od strane brodovlasnika, a za to je, smatra, odgovorna isključivo uprava.

Šoljić je naveo da su u mandatu direktora Percana potpisani štetni dodaci za ugovorene brodove, kojima se brodogradilište dovelo u iznimno tešku financijsku situaciju.

“Dvije trećemajske gradnje su odvedene u Pulu na dovršetak, od čega je jedna isporučena uz velike gubitke i nakon ugovorenog datuma isporuke, a druga se još nalazi u Uljaniku, ali na njoj već godinu i pol dana nema nikakvih aktivnosti, pa je isporuka upitna. Za drugu gradnju direktor Percan osnovao je novo društvo pod nazivom 3. maj 723 d.o.o. sa sjedištem u Puli, čiji je on direktor. Stoga mi je, kao članu NO 3. maja, uvid u poslove vezane za tu novogradnju onemogućen”, naglasio je Šoljić.

U nastavku je naveo da će teret svih gubitaka po toj novogradnji pasti na 3. maj te da se postavlja i pitanje panel linije koju je 3. maj kupio bez znanja NO. Ona predstavlja ulaganje na tuđoj imovini, jer se nalazi u pogonu u Vodnjanu te ju ne može koristiti za rad na svojoj lokaciji, dodao je.

Šoljić naglašava da je kao član NO zatražio uvid u svu dokumentaciju u vezi s pozajmicama cesijama, investicijama, ugovore i podugovore, anekse i dodatke ugovora, ali da mu je direkto Percan, navodeći da se treba koncentrirati na budućnost, onemogućio uvid u zatražene dokumente.

Sve navedeno ukazuje da se 3. maju, osobito za vrijeme mandata direktora Percana, sustavno i planski nanosi šteta, iako je 3. maj dokazao da zna i može graditi najbolje brodove, ocijenio je .

Šoljić je naveo da je na sjednici vlade u Puli jasno rečeno da vlada želi brodogradnju i da želi pronaći rješenje, dodavši da ima dojam da će uprava Uljanika ipak i dalje raditi po svome.

Stoga ponavljam zahtjev da se odmah imenuje krizna uprava ili povjerenik vlade, koji će zaštititi 3. maj i radnike, budući se i dalje donose odluke koje su štetne za to riječko brodogradilište, zaključio je Šoljić.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari