Pratite nas

Gospodarstvo

Hrvatsko gospodarstvo poraslo 2,8 posto u odnosu na prošlu godinu

Objavljeno

na

To je već sedmo tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 2,7 posto

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u drugom tromjesečju ove godine 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je nešto brži rast nego u prethodnom kvartalu i veći nego što se očekivalo, a tehnički ministar financija Zdravko Marić ocijenio je da takav rast i turistička sezona dižu Vladinu projekciju gospodarskog rasta prema razini od 2,5 posto.

Podsjetimo kako je analitičar Kamenjara, Milivoj Lokas, predvidio da će BDP u drugom tromjesečju 2016. biti na razini 2,7 % ili više

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

To je bolji podatak nego što se očekivalo. Osam makroekonomista koji su sudjelovali u anketi Hine procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,3 posto na godišnjoj razini. Pritom su se njihove procjene rasta kretale u rasponu od 2,1 do 2,5 posto.

To je već sedmo tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 2,7 posto.

Tehnički ministar financija Zdravko Marić izjavio je da je rast BDP-a u skladu s očekivanjima analitičara te da su djelomice ispunjena i očekivanja Vlade za drugo tromjesečje.

Uz stabilan i nešto malo usporen rast izvoza, u drugom tromjesečju je jako dobar rezultat polučila osobna potrošnja i, ono što jako ohrabruje, investicije – rekao je Marić.

Napomenuo je pritom da investicije rastu preko šest posto u drugom tromjesečju.

DZS je priopćio kako je najveći doprinos povećanju ostvaren rastom izvoza roba i usluga, od 4,1 posto u tom razdoblju.

Doprinos domaće potražnje bio je pozitivan. Među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava – 3 posto.

Doprinos neto inozemne potražnje bio je negativan. Porasle su i ostale najvažnije sastavnice BDP-a, pa je tako državna potrošnja porasla za 2,6 posto, dok su bruto investicije u fiksni kapital skočile 6,3 posto.

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u prvom tromjesečju ojačao za 0,6 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na prvo lanjsko tromjesečje skočio 2,0 posto.

Upitan za projekciju do kraja godine, Marić je odgovorio da rast u drugom tromjesečju i turistička sezona koja je u punom jeku, dižu Vladinu projekciju prema razini od 2,5 posto.

Znate da smo išli s originalnom pretpostavkom rasta od dva posto.

Mnogi su to osporavali i kritizirali, a mi smo rekli da je to realna pretpostavka, a pokazuje se da gospodarstvo ove godine definitivno ima i bolje performanse od toga – zaključio je u izjavi novinarima.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Mladi iz Njemačke dovode investitore u Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Mladi obrazovani ljudi hrvatskih korijena, koji već visoko kotiraju u bankarskom, financijskom i poslovnom životu bogate njemačke oblasti Rajna – Majna već deset godina pomažu njemačkim investitorima koji žele ulagati u Hrvatsku.

Hrvatska je zajednica u našoj oblasti nevjerojatno snažna, ne samo po brojnosti, nego je i ekonomski jaka. Gospodarske veze Hessena s Hrvatskom su jake, oni ovdje rade sjajan posao, kazao je Thomas Schaefer, ministar financija pokrajine Hessen.

Pokraj zračne luke, savez je organizirao nastup vladine Agencije za investicije i konkurentnost. Probrani gosti iz poslovnih krugova, investitori. Rizničar grada Frankfurta kaže, želimo što jaču suradnju. Hrvatski gospodarski savez je poput veleposlanika hrvatskih poduzeća u Njemačkoj, Frankfurtu i oblasti Rajna-Majna. Oni su i zagovornici interesa njemačkih poduzeća koja idu u Hrvatsku, kako bi investirala, pronašla kontakte. Kroz to je izrasla jaka veza, rekao je Uwe Becker, dogradonačelnik Frankfurta.

Kad tko spomene Hrvate i Hrvatsku, investitori ovdje uz Majnu već imaju u glavi sliku, dodaje Becker.

Hrvatski svjetski kongres okuplja na ovaj način i politički dio, gospodarski dio, investitore, mnoge koji su multiplikatori, koji povezuju gospodarstvo ovdje u Njemačkoj, kao i gospodarstvo u Hrvatskoj.

Ovdje usred bankarskog svijeta, skupina Hrvata mladih, obrazovanih i uspješnih, s dobrim vezama s ovdašnjim bankarima i investitorima, pokušavaju nešto učiniti za svoju domovinu i povezati ovdašnje investitore s Hrvatskom.

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Hrvatska među tri zemlje EU s najvećim rastom industrijske proizvodnje

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska je, uz Irsku i Dansku, zabilježila najveći rast industrijske proizvodnje u listopadu u odnosu na prethodni mjesec među zemljama Europske unije, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u listopadu porasla 2,7 posto na mjesečnoj razini, čime je njezin tempo gotovo udvostručen u odnosu na rujan kada je uvećana 1,4 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Daleko najsnažniji rast proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježila je Irska, za 10,6 posto, a slijedi Danska s 2,8 posto.

Najviše se u odnosu na prethodni mjesec smanjila proizvodnja na Malti, za 6,1 posto, u Portugalu, za 2,3 posto, i Nizozemskoj, za 1,8 posto.

Na razini EU sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u listopadu za 0,3 posto u odnosu na rujan kada je smanjena 0,5 posto.

Pritom je najviše porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 0,7 posto. Najviše se pak smanjena proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 1,7 posto.

Eurozona je također zabilježila oporavak, uz rast industrijske proizvodnje za 0,2 posto u odnosu na rujan kada je prema revidiranim podacima Eurostata pala za 0,5 posto.

Najviše je porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 0,5 posto. Najveći pad proizvodnje zabilježen je u kategoriji trajnih potroških dobara, za 1,9 posto.

Brži rast europske proizvodnje na godišnjoj razini

Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u EU u listopadu porasla 4,2 posto, nakon 3,6-postotnog povećanja u prethodnom mjesecu, procjenjuju u Eurostatu.

Najviše je u listopadu povećana proizvodnja intemedijarnih dobara, za 5,3 posto, te netrajnih potrošačkih dobara, za 4,7 posto. Proizvodnja energije gotovo je stagnirala.

U eurozoni je proizvodnja uvećana 3,7 posto nakon revidiranog 3,4-postotnog povećanja u mjesecu ranije.

Najviše je porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 5,7 posto. Nasuprot tome, proizvodnja energije pala je 2,2 posto.

Među zemljama EU najviše je na godišnjoj razini poskočila proizvodnja u Irskoj, za 13,4 posto, Sloveniji, za 10,7 posto, Poljskoj, za 10 posto, i Rumunjskoj, za 9,1 posto.

U Hrvatskoj industrijska je proizvodnja u listopadu uvećana na godišnjjoj razini za 4,3 posto, nakon 3,1-postotnog rasta u mjesecu ranije.

Pad proizvodnje na godišnjoj razini zabilježile su Danska, za 2,3 posto, Malta, za 1,4 posto, i Nizozemska, za 0,4 posto. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari