Pratite nas

Gospodarstvo

Hrvatsko gospodarstvo poraslo 2,8 posto u odnosu na prošlu godinu

Objavljeno

na

To je već sedmo tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 2,7 posto

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u drugom tromjesečju ove godine 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je nešto brži rast nego u prethodnom kvartalu i veći nego što se očekivalo, a tehnički ministar financija Zdravko Marić ocijenio je da takav rast i turistička sezona dižu Vladinu projekciju gospodarskog rasta prema razini od 2,5 posto.

Podsjetimo kako je analitičar Kamenjara, Milivoj Lokas, predvidio da će BDP u drugom tromjesečju 2016. biti na razini 2,7 % ili više

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

To je bolji podatak nego što se očekivalo. Osam makroekonomista koji su sudjelovali u anketi Hine procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,3 posto na godišnjoj razini. Pritom su se njihove procjene rasta kretale u rasponu od 2,1 do 2,5 posto.

To je već sedmo tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 2,7 posto.

Tehnički ministar financija Zdravko Marić izjavio je da je rast BDP-a u skladu s očekivanjima analitičara te da su djelomice ispunjena i očekivanja Vlade za drugo tromjesečje.

Uz stabilan i nešto malo usporen rast izvoza, u drugom tromjesečju je jako dobar rezultat polučila osobna potrošnja i, ono što jako ohrabruje, investicije – rekao je Marić.

Napomenuo je pritom da investicije rastu preko šest posto u drugom tromjesečju.

DZS je priopćio kako je najveći doprinos povećanju ostvaren rastom izvoza roba i usluga, od 4,1 posto u tom razdoblju.

Doprinos domaće potražnje bio je pozitivan. Među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava – 3 posto.

Doprinos neto inozemne potražnje bio je negativan. Porasle su i ostale najvažnije sastavnice BDP-a, pa je tako državna potrošnja porasla za 2,6 posto, dok su bruto investicije u fiksni kapital skočile 6,3 posto.

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u prvom tromjesečju ojačao za 0,6 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na prvo lanjsko tromjesečje skočio 2,0 posto.

Upitan za projekciju do kraja godine, Marić je odgovorio da rast u drugom tromjesečju i turistička sezona koja je u punom jeku, dižu Vladinu projekciju prema razini od 2,5 posto.

Znate da smo išli s originalnom pretpostavkom rasta od dva posto.

Mnogi su to osporavali i kritizirali, a mi smo rekli da je to realna pretpostavka, a pokazuje se da gospodarstvo ove godine definitivno ima i bolje performanse od toga – zaključio je u izjavi novinarima.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Kinezi dali najnižu ponudu za prugu vrijednu kao Pelješki most

Objavljeno

na

Objavio

Za radove na dionici željezničke pruge Križevci-Koprivnica-državna granica pristiglo je deset ponuda koje se kreću od 2,41 milijarde kuna do 3,05 milijardi kuna bez PDV-a, izvijestili su iz HŽ Infrastrukture.

Riječ je o strateškom projektu od javnog značaja za Republiku Hrvatsku i do sada najvećem infrastrukturnom željezničkom projektu u novijoj povijesti Republike Hrvatske koji sufinancira Europska unija, procijenjene vrijednosti investicije od 297 milijuna eura, ističe se u priopćenju.

Ponude su pristigle u sklopu otvorenog postupka javne nabave za izvođenje radova na projektu ”Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci Koprivnica državna granica”, ukupne duljine 42,6 kilometara.

Radovi obuhvaćaju rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka. Planira se dogradnja drugoga kolosijeka i rekonstrukcija postojećeg, što će omogućiti brzinu vožnje vlakova od 160 kilometara na sat.

Pristigle ponude bit će evaluirane u zakonski određenom vremenskom razdoblju, a nakon odabira ekonomski najpovoljnije slijedi potpisivanje ugovora s izvođačem radova.

Od deset ponuda koje su otvorene danas, najniža je ona zajednice ponuditelja Sinohydro Corporation; Sinohydro engineering bureau 4 co. i to u iznosu od 2,41 milijarde kuna (bez PDV-a).

Slijede Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret čija ponuda iznosi 2,42 milijarde kuna (bez PDV-a), zatim zajednica ponuditelja DIV Grupe; Integral Inženjering Laktaši; TSS Grage s ponudom od 2,53 milijarde kuna (bez PDV-a) te zajednica ponuditelja China Tiesiju Civil Engineering Group; China Railway Electrification Engineering Group Co s ponudom od  2,83 milijarde kuna (bez PDV-a).

Ponuda zajednice ponuditeljaYapi Merkezi Insaat; Kolektor Koling iznosi 2,87 milijardi kuna (bez PDV-a), zajednice ponuditelja Rizzani de Eccher; SŽ-Železniško gradbeno podjetje Ljubljana 2,88 milijardi kuna (bez PDV-a), ponuda tvrtke Avax 2,89 milijardi kuna (bez PDV-a), ponuda zajednice ponuditelja Strabag (Podružnica Zagreb Strabag d.d.); Strabag d.o.o.; Strabag Rail; OOO RŽD International 2,98 milijardi kuna (bez PDV-a) te ponuda zajednica ponuditelja Comsa S.A.; GCF Generale Construzioni Ferroviarie S.P.A. 3,03 milijarde kuna (bez PDV-a). Najviša je ponuda od 3,05 milijardi kuna (bez PDV-a) koju su dali S.A. de Obras y Servicios, COPASA.

Provedbom projekta, kako se navodi, povećat će se kapacitet pruga, podići brzina prometovanja modernom dvokolosiječnom prugom te podići razina sigurnosti na koridoru na što značajan utjecaj ima i provedba projekta ”Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge Dugo Selo Križevci” vrijedna 196,9 milijuna eura, koja je trenutno u fazi izvođenja radova, te provedba projekta ”Rekonstrukcija i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac Karlovac” procijenjene vrijednosti radova 315 milijuna eura, a za koji će javna nabava za izvođenje radova biti raspisana krajem ove godine.

Riječ je o projektima koji se nalaze na hrvatskom dijelu Mediteranskog koridora koji se proteže od državne granice s Mađarskom preko Zagreba pa sve do Rijeke, a njihovom realizacijom u konačnici će se stvoriti i uvjeti za dodatno povećanje tereta u riječkoj luci i podizanje njezine konkurentnosti, ističu iz HŽ Infrastrukture.

Podsjećaju i da je izrada projektne dokumentacije za radove na dionici dionici KriževciKoprivnicadržavna granica sufinancirana također iz europskih sredstava, u okviru programa IPA-e, odnosno Operativnog programa Promet.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Usvojena strategija kontrole komaraca do 2024. godine

Objavljeno

na

Objavio

Osječko-baranjska Županijska skupština u četvrtak je prihvatila Strateške smjernice kontrole komaraca do 2024. godine, čiji su glavni ciljevi stvaranje integriranog sustava za cjelogodišnju borbu protiv komaraca te uključivanje u sustav što većeg broja jedinica lokalne samouprave.

Župan Ivan Anušić ocijenio se kako se u borbi protiv komaraca do sada često improviziralo, pri čemu pojedine općine i gradovi “po tome pitanju rade slabo ili ne rade ništa”. Ako iduća godina bude iznimno povoljna za razvoj komaraca poput ove, upozorio je, problem će se ponovno pojaviti.

Izvijestio je kako je financijska potpora od pet milijuna kuna, koju je županija zbog izvanredne situacije s komarcima zatražila od Vlade, potrošena za avio-tretiranje 40 tisuća hektara najugroženijih područja, po preporukama Zavoda za javno zdravstvo.

“Ako bude potrebno zatražit ćemo još, ali ne mogu prejudicirati hoćemo li ga dobiti ili nećemo, jer su se javile još neke županije poput Vukovarsko-srijemske i Međimurske. Možda se jave još neke i u jednom trenutku iz Vlade nam mogu poručiti da je bitka s komarcima obaveza općina i gradova, a ne ministarstava”, istaknuo je Anušić.

Stoga ističe kako strateške smjernice, koje definiraju mjere cjelogodišnje borbe protiv komaraca, nakon Županijske skupštine trebaju usvojiti sva općinska i gradska vijeća te ih početi primjenjivati, jer je borba protiv komaraca “u njihovoj ovlasti i njihova zakonska obaveza”.

“Sinergijskim djelovanjem ostvarit ćemo puno kvalitetnije rezultate u borbi protiv komaraca od dosadašnjih. Ovu strategiju moraju provoditi svi gradonačelnici i načelnici i to se prvenstveno odnosi na larvicidno tretiranje i preventivne akcije, koje se provode prije sezone komaraca”, poručio je župan Anušić. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari