Pratite nas

Hrvati u Argentini

Objavljeno

na

Brojčano stanje Hrvata u Argentini i njihovo doseljavanje

Nije moguće u potpunosti točno odrediti  koliko Hrvata i njihovih potomaka danas živi u Argentini, no najrealnija brojka ja oko 250 000 pripadnika te zajednice.

iseljenici hrvati argentina

Hrvati su se u Argentinu u većem broju počeli doseljavati poslije 1848. g., a taj se broj povećavao sve do 1918. g. Valja spomenuti da su Hrvati pojedinačno  na ovo područje počeli dolaziti već od sredine 18. stoljeća. Prvi sigurni povijesni podaci postoje za hrvatskog isusovca Nikolu Plantića, rođenog  u Zagrebu 1720. g. koji je na područje tadašnje Argentine došao godine 1748. Uz druge službe, koje je ovdje obavljao, bio je profesor logike na Isusovačkom sveučilištu u Cordobi, gradu 700 km udaljenom  od Buenos Airesa, a prije izgona isusovaca iz Južne Amerike 1768. g., bio je neko vrijeme i rektor Colegio Nacional u Buenos Airesu.

Među prvim našim doseljenicima bio je građevinski poduzetnik Buratović, rodom s otoka Hvara. Već oko 1860. g. on gradi po Argentini ceste, željezničke pruge, podiže kuće, a potrebno je istaknuti da je prvi postavio telegrafsku vezu između Buenos Airesa i Rosarija. On je veću skupinu svojih Hvarana doveo u Argentinu, a njih su slijedili iseljenici iz drugih krajeva Dalmacije. Također, useljavaju se i Hrvati iz Istre, Slavonije, Primorja.

Drugi val doseljavanja, koji je bio mnogo brojniji od prvog, zbio se između I. i II. svjetskog rata, tj. između 1918. i 1939. g. U toj etapi također su bili najbrojniji iseljenici iz hrvatskih primorskih krajeva, ali su u njoj sudjelovali i iseljenici iz Banije, Like, Korduna, Slavonije, Srijema, Hercegovine i sjeverne Bosne.

No, Hrvati su u prvom i drugom valu useljavanja u Argentinu bili upisivani u evidencijama svoje nove domovine ne samo kao Hrvati već i kao Austrijanci, Mađari, Slaveni, Dalmatinci, Jugoslaveni, što je bio odraz tadašnje situacije u kojoj se nalazila matična zemlja. Bez obzira na navedeno, u Argentini je 1939. g. bilo oko 150 000 Hrvata okupljenih u 133 naselja.

Treći i posljednji val bio je poslije drugoga svjetskog rata, između 1945. i 1956. g. kada je u Argentinu došlo oko 20 000 Hrvata, političkih emigranata. Za useljavanje Hrvata poslije Drugog svjetskog rata u Argentinu najzaslužniji je fra Blaž Štefanić, koji je došao u Argentinu 1939. g. kao misionar za Hrvate. Na poticaj iz Rima počeo je raditi na spašavanju hrvatskih izbjeglica iz Austrije, Njemačke i Italije početkom 1946. g. Tom prilikom predsjednik Argentine general Juan Domingo Peron je u dogovoru s direktorom emigracije odobrio ulazak 35 000 Hrvata.

Status Hrvata u Argentini
 
Hrvati koji imaju argentinsko državljanstvo imaju ista prava i obveze tj. ravnopravni su građani Argentine. Ne postoji vremensko ograničenje boravka u Argentini za dobivanje državljanstva. Što znači da prilikom dolaska u Argentinu može se podnijeti zahtjev za primitak u argentinsko državljanstvo. Argentina dozvoljava dvojno državljanstvo.

Danas u Argentini ima Hrvata na vrlo važnim društvenim položajima. Važno je spomenuti da hrvatski potomci još uvijek nisu toliko asimilirani kao u ostalim zemljama Latinske Amerike, i postoji još vrlo visoka svijest o pripadnosti hrvatskom narodu. Hrvatski doseljenici i njihovi potomci u velikoj su mjeri pridonijeli  razvoju ove zemlje u kojoj uživaju ugled poštene i vrijedne zajednice glede čega su, bilo kao pojedinci bilo kao zajednica, dobili brojna priznanja od argentinskih državnih tijela.
 

Hrvatske udruge i katoličke misije

Aktivna su brojna amaterska kulturno-umjetnička društva kako u Buenos Airesu, tako i u ostalim gradovima. Posebno su brojne folklorne grupe.
Najveći broj hrvatskih klubova nalazi se na području Buenos Airesa, a djeluju također u još 23 argentinska grada.
U Buenos Airesu nalazi se sjedište Duhovnog ravnateljstva hrvatske katoličke zajednice u Argentini.Danas status središta kulturnih događanja i dalje ima katoličko središte “Sv. Leopold Mandić” i “Sv. Nikola Tavelić” u Buenos Airesu.
U Buenos Airesu  i okolici djeluje već preko 30 godina „Hrvatski Caritas Kardinal Stepinac“, dobrotvorno društvo koje pomaže useljenike i njihove potomke koji su siromašni ili su ostali sami.

Hrvatska nastava i lektorati

Hrvatsku nastavu za oko 110 učenika, djecu trećeg naraštaja hrvatskih iseljenika, u Buenos Airesu izvodi jedna učiteljica na dva nastavna mjesta i to pri Centro Juvenil Argentino-Croata i Circulo Croata koje su u nadležnosti MZOŠ RH. Pri katoličkim centrima sv. Leopold Mandić i sv. Nikola Tavelić kao i u gradu Rosariu i Cordobi djeluju dopunske škole hrvatskog jezika. Učenje hrvatskog jezika organizira se povremeno i u hrvatskim klubovima u Buenos Airesu.

Razmjenski lektorati hrvatskog jezika i književnosti u nadležnosti MZOS-a:

 Universidad de Buenos Aires, Buenos Aires
Universidad nacional de Rosario, Rosario

Izdavaštvo i mediji

Što se tiče izdavačke djelatnosti, Hrvati su odmah po dolasku u ovu zemlju razvili dosta veliku izdavačku djelatnost koja se tijekom vremena polako počela smanjivati najviše zbog činjenice da je početkom pedesetih godina prošlog stoljeća prestalo značajnije useljavanje Hrvata u ovu zemlju. Tim više vrijedno je istaknuti izlaženje časopisa „Studia Croatica“ koji neprekidno preko četiri desetljeća izlazi u Buenos Airesu i koji primaju brojne kulturne institucije u cijelom svijetu. „Studia Croatica“ danas ima najveći hrvatski web site na španjolskom jeziku. Povremeno u Boenos Airesu u manjim nakladama izlaze i časopisi „Tjednik“  i „El Croata Errante“.
Postoji i radio emisija na hrvatskom i španjolskom jeziku koja se svake nedjelje emitira iz studija u Buenos Airesu.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Pater Ike Mandurić: Budi se jugonostalgičarski duh koji stvari iskrivljuje, unaprijed osuđuje…

Objavljeno

na

Objavio

“Već duže vrijeme se stvara nekakav naboj, odnosno polarizacija oko domovinskih vrijednosti, pitanja domoljublja… i nekako kao da se budi jugonostalgičarski duh koji stvari iskrivljuje, unaprijed osuđuje, nije spreman na kritiku, dijalog, na analizu, nego se bavi etiketiranjem.”, komentirao je pater Ivan Ike Mandurić, u razgovoru za Narod.hr, masovno blokiranje Facebook stranica i profila koje ne prestaje otkako je Haški sud presudio šestorici.

Pater Ike na svojem Facebook profilu podijelio je ove misli:

“Gospodine, molim te za one koji su jučer uklonili svijeće zapaljene za Praljka!” Tako je jutros molila jedna djevojka na Misi. Molim Te i ja Gospodine za njih. Morali su poslušati zapovijed, kako bi sačuvali posao. Molim te i za njihove šefove. I njima je netko naložio. Molim te i za naše vlasti. Znam da tako moraju. Molim i za one koji će ih i dalje paliti. I oni moraju tako činiti. Drugačije ne mogu. Molim te za sve njih, i za sve nas. Mir nam daj Gospodine, onaj koji Ti daješ…”

Na temelju te objave, Facebook profil mu je blokiran na sedam dana.

“Po nekoj teoriji se provodila nekakva manira partizanštine u kojoj je bilo važno nekoga etiketirati, a onda ga javno linčovati, strijeljati. Nekako se te skupine mladih ljudi oduševljavaju na tim partizantskim idejama i na neki način u virtualnom obliku mijenjaju te diverzije, sabotaže, atentate i jako su sretni da mogu sebi tako umišljati da se bore po šumama i gorama i u ime naroda vrše egzekucije nepodobnih. Činjenica je da to nije nestalo danas, da taj duh nažalost živi među mladima”, rekao je pater Ike.

Žrtve su svi oni koji su protiv takve ideologije, podsjeća pater Ike, a to su svećenici, domoljubi i svi oni koji brane stajališta vjere, Crkve, slobodne Hrvatske…

Lijek protiv takvih etiketiranja i sabotaža pojedinaca jest taj da se mora o tome govoriti, smatra pater Ike. “To se mora raskrinkati. Ne smije biti nekažnjivo i dopustivo da se nekoga tako linčuje, odbacuje, isključuje.

Ako se ne bude reagiralo institucionalno, onda se mogu pojaviti i druge skupine te nastati huliganstvo poput onog kod navijačkih skupina.

Koliko god je Facebook privatna tvrtka, mora imati mehanizme da se određeni govor isključuje ali ne da svatko može suditi, te da oni agresivniji pobjeđuju.”, zaključio je pater Ike Mandurić.

Narod.hr

Pater Ike Mandurić: Fuj Haagu i svim svjetskim izdajnicima, ma kako bili ušminkani i uljudbeni

 

Pater Ike Mandurić: Idemo dalje stvarati našu Hrvatsku, ZAJEDNO, s ovim mladima

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Održano natjecanje Viribus Unitis u vojarni “Tuškanac” (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Natjecanje pripadnica i pripadnika Oružanih snaga RH (OS RH) i Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) u crossfitu pod nazivom “Izazov tjelesne spremnosti – “Viribus unitis”, održano je u petak, 15. prosinca 2017. godine, u sportskoj dvorani vojarne “Tuškanac” u Zagrebu, priopćio je MORH

Prestižno natjecanje Viribus unitis, na latinskom “zajedničkim snagama” održava se pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice OS RH.

Na ovogodišnje treće natjecanje prijavilo se ukupno 76 pripadnica i pripadnika OS RH i MUP RH svih dobnih skupina.

Prvo mjesto u ženskoj kategoriji od 18 do 30 godina osvojila je kadetkinja Lucija Safundžić, pripadnica Kadetske bojne, u kategoriji od 30 do 40 godina poručnica Ana Marija Kovačić, pripadnica Počasno zaštitne bojne, a u kategoriji od 45 godina na više časnička namjesnica Darinka Kotarski, također pripadnica Počasno zaštitne bojne.

U muškoj kategoriji od 18 do 30 godina, prvo je mjesto pripalo vojniku Martinu Rončeviću, pripadniku Gardijske mehanizirane brigade, u kategoriji od 30 do 40 godina pobijedio je vojnik Hrvoje Kardum, pripadnik Gardijske mehanizirane brigade, a u kategoriji od 45 godina na više stožerni narednik Dalibor Delić, pripadnik Počasno zaštitne bojne.

U ekipnom natjecanju prvo je mjesto osvojila Počasno zaštitna bojna, drugo mjesto Gardijska mehanizirana brigada, a treće je pripalo Kadetskoj bojni.

Cilj natjecanja je promicanje zdravog načina života, podizanje borbene spremnosti, bavljenja sportskim aktivnostima, poticanje zdravog natjecateljskog duha i razvijanje osobina kao što su upornost, dosljednost, izdržljivost, motiviranost i posvećenost cilju.

Natjecanje je posvećeno sjećanju na časničkog namjesnika Antu Malića, poginulog pripadnika 1. hrvatskog gardijskog zdruga. Ante Malić bio je veliki poznavatelj i štovatelj borilačkih vještina, trenirao je boks, karate i jujutsu gdje je bio nositelj crnog pojasa. Vježbe snage, brzine, izdržljivosti i eksplozivnosti neumorno je trenirao, promovirao i uvodio u Oružane snage RH.

Ante Malić je izgubio život 26. lipnja 1995. u 22. godini života tijekom operacije “Skok-2”.

Foto: OSRH

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari