Pratite nas

Hrvatsko pitanje je ključ opstanka BiH

Objavljeno

na

Epicentar bosanskih problema danas je Vašingtonskom  sporazumu iz 1994 , kojim je utemeljena bošnjačko-hrvatska Federacije, odnosno u onom njegovom djelu koji ne dozvoljava Hrvatima institucionalni kapacitet u obrani vlastitih interesa.

Hrvatsko pitanje ključ opstanka BiH

To je dovelo do gotovo stalnih kriza u Federaciji u posljednjih šest godina, napisao je svom tekstu “Sjećate se Bosne?”, objavljenom u časopisu “The National Interest”, Gordon N. Bardos, predsjednik SEERECON-a, tvrtke za strateško savjetovanje i analizu političkog rizika specijalizirane za jugoistočnu Evropu, ističući da BiH ne može krenuti naprijed sve dok ne dođe do rješavanja hrvatskog pitanja.

Pojašnjavajući aktualnu situaciju u toj zemlji, uključujući i ocjenu nedavnih prosvjeda prožetim neredima, Bardos je cijelu analizu, zbog lakšeg razumijevanja, pokušao smjestiti u američki kontekst, pokazujući na taj način sav besmisao zahtjeva iznesenih od strane prosvjednika.

Prosvjednici su spalili Bijelu kuću, nekoliko zgrada na Capitolu i dijelove Kongresne knjižnice,  tražeći ostavku vladinih dužnosnika na svim razinama vlasti, te ukidanje države.   Analitičari pripisuju nasilje  disfunkcionalnoj državnoj strukturi SAD-a , koja se sastoji od federalne vlade , pedeset država ( svaki sa svojom guvernerom , zakonodavstvom, upravom , obrazovnim, pravosudnim i policijskim sustavom), i bezbroj općina. Ulični prosvjednici također tvrde da međunarodno certificirani i demokratskom voljom naroda izabrani političari nisu legitimni – opisuje Bardos,  s ne tako malom dozom sarkazma, te zaključuje kako su na koncu „razumnije glave“, ipak, počele razumijevati o čemu je riječ.

Nekoliko pojedinaca koji su bili uključeni u nasilje optuženi su za terorizam, a ministar sigurnosti je bio je prisiljen podnijeti ostavku – navodi Bardos, jasno podcrtavajući kako je i ovo bilo dovoljno da Washington i Bruxelles iz svega izvuku pouku.

Rasuđujući elemente nove strategije prema BiH, Bardos dvoji o mogućnosti ulasku BiH u NATO savez, ali i potpunu demilitarizaciju te države, što je koncem devedesetih zagovarao i dr. Franjo Tuđman.

Prioritet, ipak, daje ulasku BiH u NATO savez, iako ističe da će  biti vrlo teško uvjeriti u to Srbe zbog sjećanja na NATO-va bombardiranja iz 1995 i 1999. godine.

Srbi bi trebali progutati svoj ​​ponos i shvatiti da vrijeme ide dalje – ističe Bardos.

Prema njegovim riječima, Bošnjacima su prijedlozi o demilitarizaciji BiH  razumljivo neprihvatljivi jer bi tada bili nenaoružani između osam-devet miliona naoružanih Srba i četiri-pet miliona naoružanih Hrvata.

Najvažnije je naglasiti da će članstvo u NATO-u pružiti sigurnu okolinu potrebnu za više strana kojima je teško postići dogovor i kompromis koji se od njih traži. Dodatni dobitak je što bi ovo također moglo olakšati ulazak Srbije u NATO – smatra Bardos.

U svom tekstu se, također, bavi neriješenim hrvatskim pitanjem u BiH, ističući njegovu važnost za opstanak i budućnost BiH.

Epicentar bosanskih problema danas je Vashingtonskom  sporazumu iz 1994 , kojim je utemeljena bošnjačko-hrvatska Federacije, odnosno u onom njegovom djelu koji ne dozvoljava Hrvatima institucionalni kapacitet u obrani vlastitih interesa . To je dovelo do gotovo stalnih kriza u Federaciji u posljednjih šest godina, istaknuo je Bardos.

Nezamislivom ocjenjuje  mogućnost da Europska unija u budućnosti  razvije novi mehanizam modificiranog pristupa za BiH.

Duboke podjele u  društvu skoro da onemogućavaju BiH usvajanje i implementaciju  pravne stečevine EU koje su monoetničke države poput Estonije i Mađarske uspjele usvojiti. Kada se radi o tome, postavlja se pitanje da li bi slične višenacionalne države poput Belgije, Cipra ili Španjolske danas mogle pristati na reforme koje zahtijeva Evropska unija – zaključuje Bardos, prosuđujući kako je riječ o problemu s kojim će se EU suočiti i kad su u pitanju i neke druge zemlje koje čekaju na ulazak u EU.

glasbrotnja.net

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Novi pravosudni igrokaz u slučaju ‘Šantić’

Objavljeno

na

Objavio

Županijski sud u Bihaću odbio je prijedlog Tužiteljstva USŽ-a za određivanje mjera pritvora Hamdiji Abdiću Tigru, Dedi Karabegoviću, Jasmiru Topalu, Enveru Keranoviću i Ramizu Bajramoviću, koji su prije nekoliko dana uhićeni zbog sumnje da su 1995. ubili generala HVO-a Vladu Šantića.

Svakome tko je pratio slučaj nestanka generala HVO-a Vlade Šantića, čije tijelo nikada nije pronađeno, nije teško zaključiti kako je u tom slučaju riječ o igrokazu pravosudnih tijela u USŽ-u kako bi se javnosti prikazalo da se nešto radi, piše Večernji list BiH.

Naime, bez tijela Vlade Šantića nema ni presude, pa je u tom slučaju i ovo treniranje strogoće i gluma pravne države pomalo smiješan čin. Koliko god su se u istrazi o mučkom atentatu na doministra FMUP-a Jozu Leutara događale opstrukcije, gotovo na identičan način to se događalo i prilikom istrage vezane uz ubojstvo generala HVO-a.

Opstruiranje istrage

Podsjećanja radi, u poslijeratnom razdoblju provedeno je nekoliko istraga zbog ubojstva Šantića, no nijedna nije rasvijetlila slučaj do kraja. Federalna uprava policije (FUP) je početkom 2014. godine, a na osnovi izjave zaštićenoga svjedoka koji je tvrdio da se posmrtni ostaci generala Šantića nalaze u bačvi na Grabežu, obnovila je istragu u tom predmetu. Ubrzo su izvršena iskopavanja, pa je na obližnjoj lokaciji pronađena bačva s karboniziranim ostacima jedne osobe.

Ipak, DNK analizom nije se moglo gotovo ništa utvrditi jer su posmrtni ostaci bili previše oštećeni. Iste godine FUP-ovi istražitelji pronašli su tragove Šantićeve krvi kod hotela Sedra, nakon čega je podnesena kaznena prijava protiv Hamdije Abdića i nekoliko njegovih suboraca. Za vlasti u Federaciji, nevladine organizacije, Helsinški odbor te ured Amora Mašovića, taj čovjek kao da nije ni postojao, niti koga uopće zanima što se dogodilo s njim. Osim Šantićeve supruge koja je do sada na sve načine pokušavala doći do njegova tijela kako bi ga na dostojan način pokopala, generala HVO-a nitko drugi nije tražio. Jedino je imala potporu u kardinalu Vinku Puljiću, ali su i njegova nastojanja ostala blokirana.

Dudakovićeva šutnja

Unatoč tome što ga je posljednji vidio, general Armije BiH Atif Dudaković već godinama šuti i niječe bilo kakvu umiješanost u Šantićevu likvidaciju. Podsjećanja radi, tog kobnog dana Šantić se obukao i nakon toga sjeo u Abdićevo vozilo, što je u tom trenutku bila neobična gesta za Šantića. Međutim, Šantićevim vozilom marke Mercedes krenula su dvojica pripadnika HVO-a – Željko Vujić i Radovan Klepić uz koje su sjela i dvojica vojnih policajaca iz 502. brigade Armije BiH.

Vozila su se uputila prema hotelu Sedra u Cazinu. Po dolasku u hotelu ih je dočekao general Atif Dudaković, a dvojica pripadnika HVO-a Vujić i Klepić, nakon što su pred ulazom razoružana, otjerana su iz hotela. Generalu Dudakoviću tom prilikom su pravili društvo stanoviti major Armije BiH Aleksandar Mrenica, Hamdija Abdić te Danijel Zulić, osoba koja je dva dana prije pucala u leđa pripadniku HVO-a u kafiću Flamengo.

Nakon tog susreta generalu HVO-a Vladi Šantiću gubi se svaki trag. Premda je 5. korpus Armije BiH imao kompletnu logističku pomoć iz Hrvatske, 10 posto svih isporuka trebao je dobivati tamošnji HVO. Međutim, general Šantić nikada nije znao koliko je čega stiglo jer kompletan uvid u logistiku imao je samo Atif Dudaković.

 

Trebalo je čak 22 i pol godine da se počne rasvjetljavati nestanak i ubojstvo generala HVO-a

 

Hamdija Abdić “Tigar” i ostali uhićeni pušteni na slobodu

 

Obitelj Šantić: Tragamo za istinom i pravdom već 22 godine

 

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Biskup Komarica: Konstantno ignoriranje zahtjeva katolika da im se omoguće jednakopravnost

Objavljeno

na

Objavio

U srijedu, 13. prosinca 2017 susrela su se u Banjoj Luci trojica domaćih vjerskih predstavnika pravoslavni banjolučki episkop Gospodin Jefrem, muftija banjolučki dr. Osman efendija Kozlić i biskup banjolučki dr. Franjo Komarica s veleposlanicom SAD u BiH Maureen Elizabeth Cormack.

U dužem otvorenom razgovornu glavna tema je bila mogućnost većeg zajedničkog djelovanja predstavnika tri glavne vjerske zajednice – SPC, Katoličke Crkve i Islamske zajednice – u korist mira i pomirenja u zemlji, te u većem utjecaju na domaće političare oko njihovog zajedničkog djelovanja za dobro svih stanovnika zemlje.

Svaki od trojice vjerskih dužnosnika je iznio svoje viđenje aktualne situacije zajednice vjernika kojoj stoje na čelu, zalaganje u korist mira i pomirenja te mogućnosti i nemogućnosti utjecaja na aktualnu politiku na području svoje kompetencije.

Biskup Komarica je u svojim izlaganjima – između ostalog – podsjetio na zajedničko zauzimanje trojice domaćih vjerskih vođa prije početka rata, tijekom rata u BiH i poslije rata u korist zaštite ljudskih prava, te zajedničkog života u međusobnoj solidarnosti i pomaganju.

Požalio se na podržavanje od strane utjecajnih međunarodnih političara poslijeratnog „kontroliranog kaosa“ i vladavine zakona jačega u zemlji umjesto izgradnje pravne države.

Prigovorio je konstantno ignoriranje – od strane domaćih i međunarodnih političara – brojnih opravdanih zahtjeva domaćih katolika da im se omoguće jednakopravnost i osnovna ljudska prava, kao što su održivi povratak na vlastitu imovinu, izgradnja domova i nužne infrastrukture te izgradnja župne crkve umjesto porušene – kao što je slučaj u općini Drvar.

Naveo je niz projekata koje njegova skoro potpuno iskorijenjena biskupija – tek je oko 5% katolika od predratnog broja nakon 22 godine poslije rata prisutno na području entiteta RS – već godinama nastoji provoditi na socijalnom i odgojno-obrazovnom području u korist istinskog pomirenja i zajedničkog nužnog budućeg života.

Pojasnio je veleposlanici da ona „svaki put kad putuje ovim područjem, a nema pravog puta niti kućā može znati da su tu bila katolička sela, iz kojih su miroljubivi stanovnici nasilno protjerani a nitko od političara i dužnosnika – ni domaćih ni stranih – nije im dostatno omogućio da se ponovno vrate i ostanu živjeti u svom rodnom kraju“.

Zamolio je veleposlanicu Cormack, da preporuči svima trojici „neku učinkovitiju molitvu za političare da im Bog prosvijetli pamet i potakne srce te više ne odbacuju istinu, ne gaze pravdu i ne ismijavaju se pomirenju i trajnom miru među građanima ove zemlje, za koje su odgovorni pred Bogom i pred poviješću“. Sva trojica vjerskih predstavnika su izrazila svoju spremnost da i ubuduće imaju svoje službene predstavnike u Međureligijskom vijeću na području šire banjolučke regije.

Zahvalili su veleposlanici Cormack za organiziranje susreta i otvoreni razgovor. Veleposlanica je obećala da će se pozabaviti s opravdanim pritužbama, prijedlozima, pitanima i zamolbama svojih uvaženih sugovornika, javlja TABB.

 

Biskup Komarica: Zašto se prešućuju i ne procesiraju zločini nad katolicima

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari