Pratite nas

Događaji

Hrvatsko žrtvoslovno društvo – Komemorativni skup na groblju hrvatskih vojnika poginulih 1941.-1945.

Objavljeno

na

Ovoga je utorka na zagrebačkom groblju Mirogoj povodom Međunarodnog dana ljudskih prava održana sveta misa u crkvi Krista Kralja te komemorativni skup na groblju hrvatskih vojnika poginulih 1941.-1945. godine koje je neposredno nakon rata uništeno, preorano odlukom komunističkih vlasti.

Ovu komemoraciju organizirali su Hrvatsko žrtvoslovno društvo – Zagreb, Hrvatsko društvo političkih zatvorenika – Osijek , Hrvatski domobran – Osijek, Hrvatski domobran – Zaprešić, Hrvatski domobran – Slatina, Hrvatski domobran – Našice, Hrvatski obredni zdrug Jazovka – krilo Đakovo te Udruga bosanskohercegovačkih Hrvata – Zagreb.

Nekon svete mise, koju je predvodio pomoćni biskup zagrebački mons. Ivan Šaško, sudionici su u procesiji otišli do vojničkog groblja gdje je nastavljen program komemoracije: hrvatska himna, minuta šutnje za poginule hrvatske vojnike 1941. – 1945. godine, pozdravna riječ organizatora skupa, prigodne pjesme i molitve za sve poginule te na koncu postavljanje i paljenje svijeća s nazanačenim imenom i prezimenom svakog pokojnika na njihovim neobilježenim grobovima.

Komemoraciji su nazočili članovi i potomci obitelji poginulih hrvatskih vojnika, svi ljudi dobre volje, pomoćnik ministra hrvatskih branitelja Stjepan Sučić ,izaslanica gradonačelnika grada Zagreba Vlasta Ivić, Efendija Halid Dolić.

Komemoraciju su uveličali članovi vokalnog ansambla Bojna Frankopan pod vodstvom hrvatskog branitelja i časnika Sekulića Hrvoja. Hrvatskom himnom je nastavljena komemoracija u izvedbi Valentine Mekovec, prof. solo pjevanja. Otpjevala prigodnu pjesmu Ave Marija, a na završetku komemoracije Hrvoje Sekulić i Ivana Sekulić otpjevali su pjesmu Zemlja dide mog!

Osim odavanja počasti poginulima, cilj ovih događanja je da se na danas praznim površinama gdje su pokopani hrvatski vojnici poginuli 1941. – 1945. godine postave grobni spomenici s osnovnim natpisom na kojem bi stajalo ime i prezime poginulog vojnika, godina rođenja i smrti u cilju dostojanstvenog posljednjeg počivališta.

Neposredno poslije II. svjetskog rata, a u nakani potpunog i radikalnog obračuna s „narodnim neprijateljem“, odnosno protivnicima i neistomišljenicima komunističkog režima, Ministarstvo unutarnjih poslova Demokratske Federativne Jugoslavije donijelo je 18.5.1945. Odluku o uklanjanju grobalja i grobova okupatora i narodnih neprijatelja. Ovo uklanjanje provedeno je sustavno. Na zagrebačkom groblju Mirogoj u potpunosti je u ljeto 1945. godine uklonjeno njemačko i hrvatsko vojničko groblje, najmanje 3.000 grobova poražene vojske, pripadnika Wehrmachta i Waffen-SS-a, kao i hrvatskim vojnicima, pripadnicima domobranstvu i ustaštvu, tadašnjim Oružanim snagama NDH.

Uklanjanje ustaškog, domobranskog i njemačkog vojničkog groblja na Mirogoju u Zagrebu u ljeto 1945. godine opisao je Josip Bejuk u svojoj knjizi sjećanja naslovljenoj „Sjećanja logoraša“ koji je kao mladić s prijateljem svjedočio uništenju vojničkih grobova:

„…gledamo kako drugarice i drugovi lome križeve s njemačkog vojničkog groblja, a drugi se muče na ustaškom groblju preturati kamene spomenike s časničkog groblja…..slušamo još kako psuju ustašku majku, kurvu švapsku itd. Neki pripiti pjevaju i gaze nogama križeve. Čuje se pjesma ‘Druže tito mi ti se kunemo….“

O uklanjanju vojničkih grobova na Mirogoju pisale su 17. rujna 1945. godine nadbiskupu Stepincu i katolkinje Hrvatice, majke pokojnih sinova i supruge pokojnih muževa, moleći ga da se zauzme kod vlasti za poštedu vojničkih grobova: „Preuzvišeni gospodine! Za sigurno će Vam biti već poznato, da se po naređenju mjerodavnih vlasti skidaju križevi na Mirogoju sa ustaških grobova, a nakon toga imade se grobovi sravniti tako, da neće biti vidljivo, gdje je koji od onih, koji počivaju na tom mjestu vječni san. Da je taj postupak prema mrtvima, koji su pred Božjim sudom, strašan i bolan, došlo je do izražaja prigodom posjeta nas majki i žena u nedjelju na dan 16 rujna. Možete si pomisliti, Preuzvišeni, tu tešku bol jedne majke, koja dolazi iz udaljenih krajeva, da posjeti grob svoga sina, da se pomoli Svevišnjemu za pokojnikovu dušu – a da ne nađe grob jer nema križa. Ta boj je neopisiva. Majke i žene padale su na grobove moleći Svevišnjega za pomoć, zazivajući imena svojih palih pokojnika – da im se jave, no mrtvi ne govore, nema odaziva.“

Iz pisma zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca Vladimiru Bakariću 18. kolovoza 1945 godine: „…Stižu mi vijesti iz Varaždina, Zagreba i drugih mjesta, da se po nečijem nalogu niveliraju grobovi Ustaša i Nijemaca, uklanjaju križevi sa njihovih grobova po katoličkim grobljima, ne pitajući ni crkvene vlasti ni rodjake pokojnika. Ovo je kulturni škandal prvog reda. Vi ste, gospodine pretsjedniče, pravnik, pa će Vam biti bez sumnje poznato, što pogansko rimsko pravo sudi de laesione sepulcri. Zar smo pali ispod pogana? Ja kao predstavnik Katoličke crkve energično protestiram proti ovog divljanja i molim Vas da izdate hitne naloge da se poštuju katolička groblja. Na grobljima nema više prijatelja ni neprijatelja partizana ni ustaša ni Nijemaca ni slavena. Na grobljima su samo mrtvi, koji čekaju zadnji pravorijek vječnog Suca, koji će ih suditi samo po tome, kakvi su bili ljudi, da li su vršili Njegove zapovijedi ili ne, a ne po stranačkim pripadnostima ili nacionalnim……“

Iako je na groblju Mirogoj podignuto nekoliko spomen obilježja poginulim hrvatskim vojnicima 1941. – 1945. godine, grobovi hrvatskih vojnika pripradnika Oružanih snaga NDH i dalje su neobilježeni, sravnjeni sa zemljom, bez nadgrobnih oznaka, bez upisa imena pokopanih vojnika.

Vlatka Sakar

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Zadar: Središnje obilježavanje 27. obljetnice VRO ‘Maslenica’

Objavljeno

na

Objavio

Danas je u Zadru središnja svečanost kojom će se obilježiti 27. godišnjica vojno-redarstvene operacije Maslenice, u kojoj je od srpske okupacije oslobođen znatan dio zadarskog zaleđa i nakon koje su ponovno prometno povezani jug i sjever Hrvatske.

Mimohod sudionika akcije s ratnim zastavama, uz pratnju orkestra Oružanih snaga, krenut će gradskim ulicama u 10 sati 30 minuta, od spomenika hrvatskim braniteljima u uvali Jazinama.

Središnje obilježavanje 27. godišnjice vojno-redarstvene operacije Maslenice održat će se danas u Zadru, a dolazak su potvrdili potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević te ministri branitelja Tomislav Medved i unutarnjih poslova Davor Božinović.

Akcija Maslenica počela je 22. siječnja 1993. rano ujutro, a oslobođeni su zadarsko zaleđe, Masleničko ždrilo, Zrakoplovna baza Zemunik i poslije brana Peruča.

Operacijom je zapovijedao general Janko Bobetko, a njegovi su pomoćnici bili brigadiri Ante Gotovina i Ante Roso. Poginulo je 127 branitelja iz svih krajeva Hrvatske.

Prigodni program:

Ponedjeljak, 20. siječnja

8.00 Budnica Gradske glazbe Zadar ulicama grada Zadra

8.30 Polaganje vijenaca i paljenje svijeća na Središnji križ u spomen na poginule hrvatske branitelje
Gradsko groblje u Zadru

9.30 Polaganje vijenca i paljenje svijeća na spomen obilježje 3. bojne 4. gardijske brigade Imotski sokolovi
Ulica Ante Starčevića, Zadar

10.00 Prigodni program

  • himna – Orkestar OS RH
  • polaganje ruža uz spomen obilježje,
  • najava mimohoda pripadnika HV i MUP-a s ratnim zastavama

Park u uvali Jazine kod spomenika hrvatskim braniteljima

10.30 Mimohod postrojbi sudionica VRO Maslenica s ratnim zastavama uz pratnju orkestra Oružanih snaga RH
Spomenik hrvatskim braniteljima u uvali Jazine – Obala kneza Branimira – Gradski most – Narodni trg
– Široka ulica – katedrala sv. Stošije – Forum – svetište sv. Šime

11.00 Sveta misa za Domovinu
Svetište sv. Šime

12.30 Znanstveni kolokvij: Hrvatski liječnici i sanitet u vojno-redarstvenoj operaciji Maslenica
Svečana dvorana Sveučilišta u Zadru, Obala kralja Petra Krešimira

17.00 Simpozij: Franjevački samostan u Donjem Karinu kao primjer razaranja kulturne baštine tijekom Domovinskog rata
Svečana dvorana Sveučilišta u Zadru, Obala kralja Petra Krešimira IV.

Utorak, 21. siječnja

9.00 Polaganje vijenaca
Kašić

10.00 Polaganje vijenaca
Islam Latinski

10.30 Polaganje vijenca na spomen ploču postrojbama HRM
Riva u Posedarju

11.00 Polaganje vijenaca kod spomen obilježja križa za sve poginule hrvatske branitelje u VRO Maslenica 93.
Zaštitni pojas DC 8 uz odmorište sjeverne strane Masleničkog mosta, Maslenica

12.30 Sveta misa
Crkva sv. Frane, Podprag

12.30 Sveta misa
Crkva Marije zaštitnice kršćana, Paljuv

Petak, 24. siječnja

15.00 Polaganje vijenaca
Mjesno groblje Crno

17.00 Sveta misa za poginule hrvatske branitelje
Crkva Sv. Nikole, Crno

18.00 Polaganje vijenaca na spomen obilježje
Dom kulture, Crno

Ponedjeljak, 27. siječnja

10.00 Sveta misa za sve stradale u Domovinskom ratu
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, Škabrnja

11.00 Polaganje vijenaca na spomen obilježje pogibije Dragana Gulana i Denisa Špike
Ražovljeva glavica, Škabrnja

Subota, 1. veljače

9:30 Polaganje vijenaca i odavanje počasti
Spomen obilježje Islam Latinski

10:00 Početak memorijalnog polumaratona u spomen na poginule branitelje
Islam Latinski – Novigrad

10:30 Polaganje vijenaca i odavanje počasti
Spomen obilježje 3. Gardijske brigade Kašić

12:00 Doček trkača na cilju u Novigradu

12:30 Sveta misa zadušnica
Crkva Porođenja Blažene Djevice Marije, Novigrad

Subota, 8. veljače

10:15 Odavanje počasti poginulim hrvatskim braniteljima
Spomen obilježje, Paljuv

11:00 Polaganje vijenaca na spomen obilježje HRM-a i 2. gardijske brigade „Gromovi“ i 145. brigade HV-a
Novigrad

Četvrtak, 13. veljače

10:00 Spomendan stradanja franjevačkog samostana i crkve Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije
Donji Karin

VRO Maslenica – 5 minuta za sjećanje

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Državni tajnik Zvonko Milas razgovarao s glasnogovornikom Društveno-kulturne Platforme za Bosansku Posavinu  Antom Pranjkićem

Objavljeno

na

Objavio

Državni tajnik Zvonko Milas s glasnogovornikom društveno - kulturne platforme za Bosansku Posavinu Antom Pranjkićem

Nedavno smo bili svjedoci oko pokušaja određenih predstavnika vlasti  i službi u Republici Srpskoj da zbog plana izgradnje trase autoceste Banja Luka – Beograd kroz hrvatska povratnička sela sruše obnovljene domove Hrvata. Koordiniranom akcijom Mjesnih zajednica i svih mještana ovih sela taj potez  nije uspio te je nakon poziva premijera Republike Hrvatske Andreja Plenkovića Miloradu Dodiku ovaj potez izostao a namjera vlasti ostala samo namjerom. Mještani Garevca, Donjih Kladara i  Čardaka su odahnuli kada im je javljeno da spomenuta ceste neće ići kroz njihova mjesta te da neće morati zbog toga rušiti svoje obnovljene domove.

Na tom putu očuvanja domova brojni su ljudi pružili ruku napaćenom posavskom  narodu, a jedna od institucija koja je, uz zastupnika Ivicu Mišića, najviše surađivala jeste Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske na čelu s državnim tajnikom Zvonkom Milasom i savjetnicom s posebnim položajem za BiH Žanom Ćorić.

Tim povodom je tijekom današnjega dana u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske boravio glasnogovornik Društveno-kulturne platforme za Bosansku Posavinu Anto Pranjkić, koji je državnom tajniku uručio prigodnu zahvalnicu Mjesne zajednice Garevac i Garevačkog informativnog portala za sve što ovaj Ured čini za posavski kraj, a pogotovo za angažman oko preusmjeravanja autotrase.

Društveno-kulturna platforma za Bosansku Posavinu je neformalna skupina intelektualaca koji su rođenjem podrijetlom i ljubavlju vezani uz Bosansku Posavinu. Okuplja akademske građane, njih preko 300 koji žive u 25 zemalja svijeta.

Platforma ima za cilj medijski i konkretnim projektima skinuti veo tajne s bogate kulturne i tradicijske baštine, znamenitih ljudi koji su rođeni na području Posavine i autohtonih zanata i proizvoda ovoga kraja, ali  i pokušati djelovati po pitanju aktulane problematike stanovništva ovoga kraja. Jedan od prvih projekata jeste znanstveno istraživanje o značaju posavske izvorne glazbe za hrvatski narod Bosanske Posavine.

Bila je ovo prigoda da se dogovore i zajednički pravci djelovanja u budućnosti.

Mišo Perak

‘Platforma’ je novi društveno-kulturni smjer za očuvanje posavskoga identiteta

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari