Pratite nas

Hrvatska

Hrvatskom agraru prijeti uvozna katastrofa

Objavljeno

na

Hrvatski poljoprivredni proizvođači već osjećaju efekte slabe državne zaštite uslijed prodora jake europsko-unijske konkurencije koja je pak izgubila pravo trgovine u Rusiji.

Temeljito ugroženi hrvatski agrar izložen je u posljednje vrijeme dodatnom velikom iskušenju ruskog embarga na uvoz prehrambenih proizvoda iz zemalja Europske unije. Pritom nije riječ o velikoj ukupnoj trgovini, jer se tek oko 1,5 posto izvoza hrane iz Hrvatske odnosi na Rusiju, a što ne premašuje 25 milijuna USD godišnje. Pitanje je, međutim, što će se dogoditi s velikim viškom proizvoda kad se uzme u obzir čitava Unija pod embargom, i kako će se to odraziti na hrvatsku poljoprivredno-industrijsku bilancu.

Goran Đulić, ekonomist iz Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju, te analitičar domaće poljoprivredne politike i prakse, smatra da će posljedice toga biti, riječju – katastrofalne. „Realno je očekivati, unutar zajedničkog tržišta EU-a“, izjavio je Đulić za DW, „plasman velikih količina roba po nižim cijenama, prvotno namijenjenih za rusko tržište, na slabija i siromašnija tržišta poput našeg. Zatim će doći do još većeg rušenja cijena domaćih proizvoda bez ikakvih ozbiljnijih mehanizama kojima bi se mogao zaštititi agrarni sektor“.

 Hrvatski poljoprivrednici zabrinuti situacijom

Hrvatski poljoprivrednici zabrinuti situacijom

Nesrazmjer u tržišnom potencijalu

Odraz takvih mogućnosti potražili smo zatim u neposrednoj proizvodnji, kod domaćih poljoprivrednika koji već osjećaju efekte ruskog embarga. U tu svrhu porazgovarali smo s Domagojem Škobićem iz klastera „Slavonska jabuka“ u Osječko-baranjskoj županiji, a gdje se okuplja gotovo stotinu proizvođača najraširenije ovdašnje voćke. Ali, oni već osjećaju udar pojačanog uvoza jabuka po dampinškim cijenama iz drugih zemalja EU-a, budući da je riječ o državama koje svoj poljoprivredni sektor podupiru znatno više i bolje negoli je slučaj u Hrvatskoj.

„Poljska, primjerice, ima golemu proizvodnju jabuka, desecima puta veću od naše. Ali nemaju skladišnih kapaciteta u kojim bi zadržali viškove nastale obustavom redovnog izvoza u Rusiju. Čim se dakle postojeća skladišta napune, Hrvatsku će preplaviti jeftine jabuke iz Poljske, a da ne govorimo o drugim zemljama“, istaknuo je Škobić. No, zanimalo nas je kako je došlo do takvog nesrazmjera u tržišnom potencijalu i gdje, uostalom, tražiti rješenje.

 jabuke

Hrvatska ambalaža nije toliko atraktivna kao neke druge

Država mora poduprijeti proizvodnju

„Najavljivali smo već prije sedam-osam godina što će nam se točno dogoditi s ulaskom Hrvatske u EU. S jedne strane je problem kontinuirano loša državna politika“, objašnjava Škobić, „a s druge privatni veliki uvoznici, odnosno trgovci u Hrvatskoj“. U praksi se to očituje manjkom stručnosti koja rezultira nižim prinosima po hektaru, i uvelike manjkavom infrastrukturom. Ističe se recimo nedostatak hladnjača koje se mahom nalaze u vlasništvu trećih subjekata, a ne samih proizvođača. Vlasnik hladnjače zatim uzima jabuke isključivo onda kad ih može jeftino kupiti i skupo prodati.

Predstavnik klastera „Slavonska jabuka“ posvjedočio nam je, samo na ovom primjeru, da europske zemlje nerijetko sufinanciraju i 75 posto troškova gradnje hladnjača u rukama proizvođača, dok je u Hrvatskoj ta potpora tek neko vrijeme dosezala 50 posto. Proizvođači, ionako već opterećeni kreditima, nemaju više što dati pod hipoteku da bi se upustili u takvu investiciju. Ipak, bilo bi naivno vjerovati da je posrijedi slučajno zapostavljanje proizvođača u zemlji u kojoj je proizvodnja sustavno uništena podilaženjem raznim prekupcima, uvoznicima, veletrgovcima i dakako bankama.

 Jabuke

Hrvatska ima dovoljno svojih jabuka, no uskoro bi mogle stići jabuke iz Poljske

Uvozni lobiji protiv domaćeg voća

Domagoj Škobić stoga zaključuje, nakon dugogodišnjeg iskustva u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i velikim hrvatskim trgovcima, kako hrvatska vlada – zapravo vlade, u već dugom nizu – podržavaju naizgledni nered u sektoru da bi pogodovale trgovini: „Uvozni lobiji tu su odavno najjači faktor. Oni kupuju jeftine europske viškove niže kvalitete od one koja se šalje u npr. Englesku. Onda nam poručuju, a ne bih spominjao imena, no svakako je riječ o najvećima u Hrvatskoj, da jedva čekaju da im odemo s polica“.

Osim što su skuplje, naime, hrvatske jabuke su u nedostatku sortirnica i manje atraktivno zapakirane. Sve to čini domaćeg proizvođača manje konkurentnim u odnosu na europsko-unijske tržišne suparnike iza kojih stoje jače državne mjere zaštite. U tom smislu Škobić nam je prepričao talijanski slučaj gdje je država nedavno zbog hiperprodukcije bresaka i nektarina izdala proglas kojim je nastojala utjecati na veletrgovce da pomognu domaćim proizvođačima. Ali, nije samo apelirala, nego je i sasvim pristrano uvela pojačani nadzor i složenije administrativne procedure za daljnji uvoz.

Mandarine ipak stekle ravnopravnost

Tonino Picula

Tonino Picula

Za početak, EU je odobrila 125 milijuna eura kompenzacije za poljoprivrednike pogođene ruskim embargom. No one hrvatske zapast će premalo sredstava za potpunije saniranje štete, kako nas upozorava Goran Đulić. Tako i naš europarlamentarni zastupnik Tonino Picula još od kolovoza traži od Europske komisije povećanje iznosa i širenje liste proizvoda čiji se pad izvoza kompenzira. Jer, tamo nije bilo najzastupljenije voćke iz hrvatskog izvoza u Rusiju – mandarine. Od velikog je značaja što je Picula u toj svojoj incijativi i uspio, pa je EK prošli tjedan uvrstila mandarine na štićenu listu.

Tonino Picula je u izjavi za DW kao uzroke domaćeg agrarnog udesa izdvojio dugotrajno neadekvatno upravljanje i sustav poticaja. On naglašava da ne možemo biti konkurentni cijenom i kvantitetom, dok u dosezanju više kvalitete proizvođačima svakako mora pomoći država. „Moguće je to provesti mjerama u koje spada dodatno poticanje konzumiranja, poput realizirane akcije dijeljenja jabuka u školama, zatim podupiranjem mladih poljoprivrednika, kao i izvoza, ali i udruživanja proizvođača radi veće konkurentnosti“, sugerira Picula.

izvor:DW.DE

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Todorić pušten na slobodu uz jamčevinu i mjere opreza

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Bivši vlasnik Agrokora Ivica Todorić u utorak oko 17 sati izašao je iz istražnog zatvora u Remetincu gdje je smješten nakon što je 7. studenoga izručen Hrvatskoj.

Nakon izlaska iz zatvora Todorić je u pratnji supruge ušao u automobil i nije davao izjave.

Na slobodu je pušten uz sudske mjere opreza i 7,5 milijuna kuna jamčevine. Njegovi odvjetnici koji su ranije tvrdili da Todorić nema novca u utorak su izjavili da su mu u prikupljanju jamčevine pomogli prijatelji. Nakon što je novac sjeo na sudski račun Todorić je pred sucem istrage morao predati putovnicu i obvezati se da neće napuštati Zagreb, mjesto svog prebivališta.

Glasnogovornik suda Krešimir Devčić kazao je da Todorić na ročištu upozoren da, ukoliko bude prekršio dio mjera opreza, jamstvo pripada državi, a on se vraća u istražni zatvor. Na pitanje zna li tko je uplatitelj jamčevine Devčić je kazao da je za sud relevantno samo da je novac položen.

Todorić je zajedno sa svojim sinovima Ivanom i Antom, ali i 12-ero Agrokorovih menadžera te revizora osumnjičen zbog nezakonitog pribavljanja više od milijardu kuna iz Agrokora. Istraga je naknadno proširena i zbog zajmova što ih je investicijski fond Nexus Private Equity Partneri preko tvrtke Nexus ulaganja dao Agrokoru.

Bivši vlasnik Agrokora Hrvatskoj je izručen točno godinu dana od uhićenja u Londonu, gdje se sklonio poslije izbijanja afere Agrokor. I prije izručenja njegova je obrana isticala da je u istrazi, zbog koje mu je određen istražni zatvor, neispitan ostao tek jedan svjedok koji nije dostupan hrvatskom pravosuđu.

Sudac istrage je dan nakon izručenja odlučio da Todorić ipak treba ostati iza rešetaka, ali ne zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke, već zbog opasnosti od bijega. No, izvanraspravno vijeće je 15. studenoga zaključilo da Ivica Todorić može istražni zatvor zamijeniti jamčevinom od 7,5 milijuna kuna i mjerama opreza, a to su zabrana napuštanja Zagreba i polaganje putovnice.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Krstičević: Ugovor o kupnji zrakoplova je gotov čeka se odobrenje SAD-a Izraelu

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski ministar obrane Damir Krstičević izjavio je u utorak u Bruxellesu da je Hrvatska pripremila ugovor o kupnji višenamjenskih borbenih zrakoplova, da se sada samo čeka odobrenje američke vlade izraelskoj vladi te da je to isključivo obveza Izraela.

“Mi smo čekali 15-ak godina, to nisu lake odluke. Ono što je ključno jest da je Hrvatska donijela odluka o kupnji višenamjenskih borbenih aviona od države Izrael uz potporu i razumijevanje Sjedinjenih Američkih Država. Što se nas tiče, mi smo finalizirali ugovor na kojem smo radili pet, šest mjeseci i sada se čeka odobrenje vlade Sjedinjenih Država vladi države Izrael za isporuku aviona i to je isključivo obveza države Izrael”, rekao je Krstičević koji je sudjelovao na sastanku ministara obrane zemalja članica Europske unije.

Ministar Krstičević nije htio spekulirati kada će Izrael dobiti odobrenje, do kraja ove godine ili početkom sljedeće.

Hrvatska vlada je krajem ožujka jednoglasno odlučila kupiti 12 zrakoplova F-16 C/D Barak od Izraela.

Proizvođač tih zrakoplova je američki Lockhead Martin, a svaki proizvođač borbenih sustava obvezuje kupca da on bude krajnji korisnik. Ako se takvi sustavi žele preprodati kao što je sada slučaj s izraelskim zrakoplovima, potrebna je opet suglasnost proizvođača, odnosno države, u ovom slučaju SAD-a.

(Hina)

 

Kupnja izraelskih zrakoplova: strateška prilika za modernizaciju i raskid s jugoostavštinom

 

 

Višnja Starešina: Borbeni zrakoplovi – odluka o svrstavanju za budućnost

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari