Pratite nas

Hrvatska

Hrvatskom agraru prijeti uvozna katastrofa

Objavljeno

na

Hrvatski poljoprivredni proizvođači već osjećaju efekte slabe državne zaštite uslijed prodora jake europsko-unijske konkurencije koja je pak izgubila pravo trgovine u Rusiji.

Temeljito ugroženi hrvatski agrar izložen je u posljednje vrijeme dodatnom velikom iskušenju ruskog embarga na uvoz prehrambenih proizvoda iz zemalja Europske unije. Pritom nije riječ o velikoj ukupnoj trgovini, jer se tek oko 1,5 posto izvoza hrane iz Hrvatske odnosi na Rusiju, a što ne premašuje 25 milijuna USD godišnje. Pitanje je, međutim, što će se dogoditi s velikim viškom proizvoda kad se uzme u obzir čitava Unija pod embargom, i kako će se to odraziti na hrvatsku poljoprivredno-industrijsku bilancu.

Goran Đulić, ekonomist iz Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju, te analitičar domaće poljoprivredne politike i prakse, smatra da će posljedice toga biti, riječju – katastrofalne. „Realno je očekivati, unutar zajedničkog tržišta EU-a“, izjavio je Đulić za DW, „plasman velikih količina roba po nižim cijenama, prvotno namijenjenih za rusko tržište, na slabija i siromašnija tržišta poput našeg. Zatim će doći do još većeg rušenja cijena domaćih proizvoda bez ikakvih ozbiljnijih mehanizama kojima bi se mogao zaštititi agrarni sektor“.

 Hrvatski poljoprivrednici zabrinuti situacijom

Hrvatski poljoprivrednici zabrinuti situacijom

Nesrazmjer u tržišnom potencijalu

Odraz takvih mogućnosti potražili smo zatim u neposrednoj proizvodnji, kod domaćih poljoprivrednika koji već osjećaju efekte ruskog embarga. U tu svrhu porazgovarali smo s Domagojem Škobićem iz klastera „Slavonska jabuka“ u Osječko-baranjskoj županiji, a gdje se okuplja gotovo stotinu proizvođača najraširenije ovdašnje voćke. Ali, oni već osjećaju udar pojačanog uvoza jabuka po dampinškim cijenama iz drugih zemalja EU-a, budući da je riječ o državama koje svoj poljoprivredni sektor podupiru znatno više i bolje negoli je slučaj u Hrvatskoj.

„Poljska, primjerice, ima golemu proizvodnju jabuka, desecima puta veću od naše. Ali nemaju skladišnih kapaciteta u kojim bi zadržali viškove nastale obustavom redovnog izvoza u Rusiju. Čim se dakle postojeća skladišta napune, Hrvatsku će preplaviti jeftine jabuke iz Poljske, a da ne govorimo o drugim zemljama“, istaknuo je Škobić. No, zanimalo nas je kako je došlo do takvog nesrazmjera u tržišnom potencijalu i gdje, uostalom, tražiti rješenje.

 jabuke

Hrvatska ambalaža nije toliko atraktivna kao neke druge

Država mora poduprijeti proizvodnju

„Najavljivali smo već prije sedam-osam godina što će nam se točno dogoditi s ulaskom Hrvatske u EU. S jedne strane je problem kontinuirano loša državna politika“, objašnjava Škobić, „a s druge privatni veliki uvoznici, odnosno trgovci u Hrvatskoj“. U praksi se to očituje manjkom stručnosti koja rezultira nižim prinosima po hektaru, i uvelike manjkavom infrastrukturom. Ističe se recimo nedostatak hladnjača koje se mahom nalaze u vlasništvu trećih subjekata, a ne samih proizvođača. Vlasnik hladnjače zatim uzima jabuke isključivo onda kad ih može jeftino kupiti i skupo prodati.

Predstavnik klastera „Slavonska jabuka“ posvjedočio nam je, samo na ovom primjeru, da europske zemlje nerijetko sufinanciraju i 75 posto troškova gradnje hladnjača u rukama proizvođača, dok je u Hrvatskoj ta potpora tek neko vrijeme dosezala 50 posto. Proizvođači, ionako već opterećeni kreditima, nemaju više što dati pod hipoteku da bi se upustili u takvu investiciju. Ipak, bilo bi naivno vjerovati da je posrijedi slučajno zapostavljanje proizvođača u zemlji u kojoj je proizvodnja sustavno uništena podilaženjem raznim prekupcima, uvoznicima, veletrgovcima i dakako bankama.

 Jabuke

Hrvatska ima dovoljno svojih jabuka, no uskoro bi mogle stići jabuke iz Poljske

Uvozni lobiji protiv domaćeg voća

Domagoj Škobić stoga zaključuje, nakon dugogodišnjeg iskustva u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i velikim hrvatskim trgovcima, kako hrvatska vlada – zapravo vlade, u već dugom nizu – podržavaju naizgledni nered u sektoru da bi pogodovale trgovini: „Uvozni lobiji tu su odavno najjači faktor. Oni kupuju jeftine europske viškove niže kvalitete od one koja se šalje u npr. Englesku. Onda nam poručuju, a ne bih spominjao imena, no svakako je riječ o najvećima u Hrvatskoj, da jedva čekaju da im odemo s polica“.

Osim što su skuplje, naime, hrvatske jabuke su u nedostatku sortirnica i manje atraktivno zapakirane. Sve to čini domaćeg proizvođača manje konkurentnim u odnosu na europsko-unijske tržišne suparnike iza kojih stoje jače državne mjere zaštite. U tom smislu Škobić nam je prepričao talijanski slučaj gdje je država nedavno zbog hiperprodukcije bresaka i nektarina izdala proglas kojim je nastojala utjecati na veletrgovce da pomognu domaćim proizvođačima. Ali, nije samo apelirala, nego je i sasvim pristrano uvela pojačani nadzor i složenije administrativne procedure za daljnji uvoz.

Mandarine ipak stekle ravnopravnost

Tonino Picula

Tonino Picula

Za početak, EU je odobrila 125 milijuna eura kompenzacije za poljoprivrednike pogođene ruskim embargom. No one hrvatske zapast će premalo sredstava za potpunije saniranje štete, kako nas upozorava Goran Đulić. Tako i naš europarlamentarni zastupnik Tonino Picula još od kolovoza traži od Europske komisije povećanje iznosa i širenje liste proizvoda čiji se pad izvoza kompenzira. Jer, tamo nije bilo najzastupljenije voćke iz hrvatskog izvoza u Rusiju – mandarine. Od velikog je značaja što je Picula u toj svojoj incijativi i uspio, pa je EK prošli tjedan uvrstila mandarine na štićenu listu.

Tonino Picula je u izjavi za DW kao uzroke domaćeg agrarnog udesa izdvojio dugotrajno neadekvatno upravljanje i sustav poticaja. On naglašava da ne možemo biti konkurentni cijenom i kvantitetom, dok u dosezanju više kvalitete proizvođačima svakako mora pomoći država. „Moguće je to provesti mjerama u koje spada dodatno poticanje konzumiranja, poput realizirane akcije dijeljenja jabuka u školama, zatim podupiranjem mladih poljoprivrednika, kao i izvoza, ali i udruživanja proizvođača radi veće konkurentnosti“, sugerira Picula.

izvor:DW.DE

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

U središtu Zagreba sajam ‘Domaće je domaće’ u organizaciji Udruge branitelja Panonija

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Na zagrebačkom Trgu bana Jelačića u ponedjeljak je otvorena sajamska  manifestacija  “Domaće je domaće” na kojoj se do 29. ožujka, s autohtonim hrvatskim proizvodima predstavlja više od 100 izlagača – branitelja i članova njihovih obitelji, u organizaciji Udruge branitelja proizvođača Panonija.

Na sajmu svoje proizvode izlažu hrvatski branitelji i članovi njihovih obitelji koji imaju registrirane OPG-ove, obrte, društva ograničene odgovornosti, udruge, zadruge i kućne radinosti, okupljeni u Udruzi Panonija.

Riječ je o proizvođačima poznatih slavonskih delicija – suhomesnatih proizvoda, kolača, meda, vina, voćnih rakija, tradicijskih rukotvorina, umjetničkih djela i drugih proizvoda karakterističnih za Slavoniju i Baranju.

Predsjednik Udruge branitelja proizvođača Panonija, Pavo Baotić, rekao je da se u Zagrebu predstavljaju po četvrti puta, a okupili su nešto više od stotinu gospodarskih subjekata iz svih dijelova Hrvatske. Potporu su im došli dati i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, župan Vukovarske-srijemske županije Božo Galić i načelnik općine Bošnjaci  Andrija Juzbašić.

Na manifestaciji nastupa kulturno-umjetničko društvo iz Duge Rese, a predstavljaju i tradicionalnu slavonsku kuhinju, gdje će posjetitelji moći kušati slavonski čobanac, grah s kobasicom i kobasice s kiselim kupusom i još specijaliteta iz Slavonije. “Uživajte ovih pet dana u proizvodima koje su napravile ruke branitelja”, poručio je Baotić Zagrepčanima i njihovim gostima.

U Vukovarsko-srijemskoj županiji stvoren  agro-klaster

Župan Galić rekao je da je danas borba za Hrvatsku na drugi način, a hrvatski branitelji pokazuju svoje domoljublje znanjem, radom, voljom i željom da se načini i plasira kvalitetan i konkurentan hrvatski proizvod.

U Vukovarsko-srijemskoj županiji, dodao je, stvorili su agro-klaster koji okuplja sva obiteljska poljoprivredna domaćinstva, pa tako i braniteljska, kako bi im pomogli u izgradnji infrastrukture.

“Jest ćemo kvalitetne proizvode i u Zagrebu i u Slavoniji i u Dalmaciji, na Jadranu, Istri, po cijeloj Hrvatskoj, a i šire”, poručio je župan Galić.

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved rekao je da se više od 60 takvih sajmova održava po cijeloj Hrvatskoj, a na poseban način u Zagrebu.

Na sajmu se predstavljaju hrvatski tradicijski proizvodi koje su “hrvatski branitelji oživjeli i koje čuvaju i održavaju u dragoj našoj Udruzi Panonija”, istaknuo je. Poručio je kako je vidljivo da su hrvatski branitelji zajedno sa svojim obiteljima, oni koji i nadalje čuvaju naše povijesne stečevine i vrijednosti.

Udruga branitelja proizvođača Panonija okuplja više od 300 proizvođača  

Kroz djelovanje hrvatskih branitelja, kroz organizaciju braniteljskih zadruga i OPG-ova pokazujemo i danas da hrvatski branitelji itekako imaju što pokazati i u miru. U tom cilju i Ministarstvo hrvatskih branitelja, kao jednu od mjera svoga strateškog djelovanja, zajedno sa svim resorima u Vladi RH, nastavit će s potporama i poticajima, rekao je ministar.

Ministarstvo će, poručio je ministar Medved, nastaviti podržavati ovakve sajmove, izlaganja, nastavit će poticati proizvodnju, a sve zbog očuvanja i održivosti i hrvatskog sela i naše Slavonije i svih naših prostora u Republici Hrvatskoj.

Naglasio je kako su to iznimno kvalitetni tradicijski proizvodi i da Udruga branitelja proizvođača Panonija okuplja više od 300 raznih proizvođača.

“Na nama je osmišljavati daljnje oblike potpore – kroz potpore poticanja proizvoda, preko troškova prijevoza i održavanja ovakvih manifestacija, a sve u cilju da bi taj domaći proizvod bio dostupan što je moguće većem broju ljudi i kako bi proizvođači opstali na područjima gdje tradicionalno proizvode te proizvode”, dodao je ministar.

Naglasio je i važnost tih tradicijskih proizvoda u turističkoj promidžbi Hrvatske. To je posebno vidljivo kada su sajmovi organizirani tijekom turističke sezone na jadranskoj obali i kad se pojavljuje potreba za dodatnim proizvodima.

Gradonačelnik Bandić rekao je da su naši Slavonci, ili čuvali granicu na Savi, ili na Dunavu branili našu domovinu, bili prvi bedem u obrani Hrvatske i hranili našu domovinu.

Osvrnuvši se na zamjerke pojedinaca što se na središnjem zagrebačkom trgu postavljaju ‘kućice i štandovi’, Bandić je poručio kako će biti zadovoljan ako ovakve manifestacije pridonesu da makar koji postotak manje uvozimo hrane i da prodajemo domaće poljoprivredne proizvode.

Juzbašić je na otvorenju manifestacije “Domaće je domaće”, zajedno s Miodragom Demom, predsjednikom gradskog odbora za branitelje,  poručio neka branitelji i njihove zadruge i OPG-ovi budu stup obrane od uvoza.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Predsjednica na Sveučilištu u Zadru: Sjajna tradicija utkana u cjelokupan nacionalni identitet, povijest obrazovanja i kulture

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina (arhiva)

Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović na svečanoj sjednici u povodu Dana Sveučilišta u Zadru u ponedjeljak je podsjetila kako je filozofsko-teološko učilište dominikanskog reda prvo hrvatsko visoko učilište koje je osnovano 1396. te je istaknula da ta sjajna tradicija obrazovanja nije utkana samo u suvremeno zadarsko Sveučilište, nego i cjelokupan nacionalni identitet, povijest našeg obrazovanja i kulture.

“Zadarsko sveučilište pripada manjim sveučilištima u Hrvatskoj, ali ne zato manje važnima. Osim toga, mnogo je prednosti manjih sveučilišta jer omogućuju veću kompaktnost, homogenost i komplementarnost studija”, rekla je hrvatska predsjednica.

“Manje može biti više”, istaknula je, dodajući da je to sveučilište dobro iskoristilo tu mogućnost visokom kvalitetom nastave i znanstvenoga rada. Rekla je i kako je “više puta naglašavala da akademsku zajednicu smatra jednom od najvažnijih društvenih snaga za intenzivnije uključivanje Hrvatske u suvremene europske i svjetske tokove razvoja i pritom uvijek ističe kako potencijal i uspjesi naših studenata ulijevaju nadu u budućnost“.

Predsjednica u sveučilištu vidi i važnog sudionika obnove dijaloga na političkoj i društvenoj razini.

“Našem društvu u cjelini nedostaje dijaloga i razumijevanja, razgovora u kojem se snaga mjeri argumentima i znanjem, stoga upravo sveučilište vidim pokretačem i dionikom oblikovanja kulture dijaloga, kao konstruktivnijega društvenog ozračja”, poručila je.

Istaknula je i kako s velikom pozornošću “prati sve promjene i prijedloge vezane uz obrazovanje, koje je u svakoj modernoj državi temelj razvoja, a razvoj donosi blagostanje te stoga ulaganje u razvoj obrazovanja nije trošak, već ulaganje koje donosi višestruku dobit“.

“Pozdravljam stoga inicijativu Rektorskog zbora, koji je, kako je to naglasila i njegova predsjednica, rektorica Dijana Vican, visoko motiviran za korištenje sredstava EU fondova, kako bi se unaprijedila infrastruktura i opremljenost fakulteta i instituta, što je nužan temelj standarda i rada studenata, profesora i istraživača, samim time i ukupnog razvoja”, rekla je.

Predsjednica podupire i interdisciplinarni međuresorni pristup ministarstva u angažiranijem pristupanju dostupnosti korištenja fondova “kako bi se osigurala kvalitetnija baza za unaprjeđenje rada svih hrvatskih sveučilišta”.

Istaknula je i kako očekuje da se sveučilišna zajednica “još intenzivnije uključi u društvene promjene, ne samo u obrazovnu reformu, kako bismo kao nacija aktivnije sudjelovali u europskim akademskim i znanstvenim razvojnim procesima“.

U sklopu 17. obljetnice i Dana Sveučilišta u Zadru, godišnjom nagradom rektorice nagrađeni su akademski djelatnici doc. dr. sc. Ivana Lončar, doc. dr. sc. Marijana Tomić i izv. prof. dr. sc. Vesna Grahovac-Pražić, djelatnici Andrea Barač Bataljaku, Marinela Borina Valčić i Ana Pehar te uredništva časopisa “Ars Adriatica”, “Geoadria” i “Sic”.

Službeni posjet Zadru predsjednica će nastaviti obilaskom Gimnazije Vladimira Nazora, a zatim će se u Gradskoj vijećnici upoznati s najvažnijim gradskim projektima, nakon čega će obići i proizvodne pogone tvrtke “Maraska” d.d.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari