Pratite nas

Pregled

Hrvatskom i Slovenijom još uvijek drmaju komunistički moćnici

Objavljeno

na

U HRVATSKOJ i drugim bivšim komunističkim zemljama na vlasti su i dalje stare elite, tvrdi se u članku lista Frankfurter Allgemeine Zeitung. Autor vjeruje da je to razlog zbog kojega se komunistički zločini rijetko gone te preporučuje lustraciju.

“I dok se u baltičkim državama, Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj još donekle uspjelo zamijeniti stare elite, u Rumunjskoj, Bugarskoj, Sloveniji i Hrvatskoj su one skoro nedodirljive – u politici, gospodarstvu i pravosuđu, isto kao i u visokom školstvu i medijima”, piše autor Karl-Peter Schwarz u članku “Organizirano okretanje glave” objavljenom u jučerašnjem izdanju tog njemačkog dnevnog lista.

Kako ilustrirao svoje argumente iznosi, između ostalih, i slučaj rumunjske novinarke Ondine Ghergut koju je nedavno američko Veleposlanstvo u Bukureštu odlikovalo za njezina istraživanja o političkoj korupciji i vezama komunističke tajne službe Securitate. No ta ista novinarka sada je u svojoj domovini osuđena na novčanu kaznu od 300.000 eura zato što je svojim pisanjem “narušila ugled” jednog od bivših državnih odvjetnika protiv kojeg se već vodi postupak zbog korupcije. “Kod prosječne mjesečne plaće od oko 400 eura takva je presuda isto što i doživotni prisilni rad”, zaključuje autor. U članku se navode i porazni rezultati istraživanja “Platforme europskog sjećanja i savjesti” koja koordinira djelovanje instituta i organizacija koji obrađuju povijest totalitarnih režima.

“Ni u jednoj postkomunističkoj zemlji ne vladaju solidni državnopravni odnosi”

“25 godina nakon godine promjena 1989. predočila je (ta platforma, o.a.) otrežnjujuću bilancu: istočnoj i jugoistočnoj Europi nije uspjelo uspješno prebroditi naslijeđe komunizma; njegovi zločini gotovo da i nisu gonjeni, a ni u jednoj postkomunističkoj zemlji ne vladaju solidni državnopravni odnosi. Komunizam je, doduše, ideološki odstupio, ali “nova klasa” je zadržala svoju vlast”, prenosi Schwarz. On navodi kako je i Milovan Đilas već 1957. tu klasu definirao kao “eksploatacijsku vlasničku klasu” koja se sastoji od članova komunističke partije koja je na vlasti.

“Ta klasa novim političkim etiketama još uvijek čuva svoje interese. U Rusiji je sovjetsku diktaturu zamijenila plebiscitarna diktatura jednog predsjednika koji si svojom antizapadnom i nacionalističkom retorikom osigurava podršku za svoju politiku agresije i destabilizacije susjednih zemalja. U istočnoj i jugoistočnoj Europi iza demokratske fasade vlada kartel postkomunističkih oligarha koji je preuzeo vlast nad državama, strankama i medijima”, upozorava se u članku .

Prenosi se i najnoviji indeks zaklade Bertelsmann o razvoju demokracije i tržišnog gospodarstva u tranzicijskim zemaljama koji ukazuje na pogoršanje u 12 od ukupno 17 postkomunističkih europskih država. Napredak je očito zabilježen samo u baltičkim zemljama i Poljskoj. “Nije slučajnost da su se zemlje koje su postigle najbolje rezultate također najviše i pozabavile svojom prošlošću. Dobro se pokazala upravo lustracija, često kritizirana na Zapadu, kojom su bivši dužnosnici isključeni iz javnog života. No zakazala je u pravosuđu. U skladu s time, pravosuđe je neotporno na političke utjecaje i korupciju”, pojašnjava Karl-Peter Schwarz te zaključuje da je s time povezano i “zakazivanje postkomunističkih država kod otkrivanja i i progona komunističkih zločina”. Na kraju podsjeća na dimenzije tih zločina prenoseći procjene francuskog povjesničara Stephanea Courtoisa da su komunisti širom svijeta ubili 85 do 100 milijuna ljudi te da su milijuni građana završili u kaznenim ili radnim logorima, deportirani ili protjerani, javlja Deutsche Welle.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Butković o Kujundžiću: Dužni smo navoditi promjene u imovinskoj kartici

Objavljeno

na

Objavio

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković nije želi u četvrtak, uoči užeg kabineta Vlade, komentirati slučaj s imovinskom karticom ministra zdravstva Milana Kujundžića no poručio je kako su svi dužni navoditi promjene u toj kartici.

“Ne mogu suditi nikome, pa ni kolegi Kujundžiću. Postoji najprije on, pa razgovor s premijerom, pa Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa”, rekao je ministar Butković, napominjući kako je Kujundžić već dao nekakvo objašnjenje.

Upitan bi li on u imovinskoj kartici naveo od koga je posudio novac, uzvratio je da osobno nema takvih ambicija, ali da je dužan, kao i svatko od njih, sve što bi radio navesti u svojoj kartici.

Rekao je i da je njegova imovinska kartica u redu, da je sve upisano te da nije ništa kupovao.

Na pitanje o izborima unutar HDZ-a i njegovoj podršci sadašnjem predsjedniku stranke Andreju Plenkoviću, uzvratio je: “Rezultat ovih unutarstranačkih izbora trebao bi biti takav da razlike među nama, ako i postoje, budu što manje i da ujedinjeno idemo na parlamentarne izbore. Ako to ne napravimo, onda smo svi skupa pali na ispitu”.

Radman: Nema informacija o navodima vezanim za imovinu ministra Kujundžića

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman kaže kako nema informacija o navodima vezanim za imovinu ministra Kujundžića.

“Nisam se uopće bavio time, sinoć sam kasno došao iz Bruxellesa, gospodina Kujundžića poznajem kao uglednom liječnika sa svjetskom reputacijom profesora”, ustvrdio je Radman.

Na pitanje treba li Kujundžić odstupiti s mjesta ministra, Radman kaže kako ne može o tome govoriti.

Na tvrdnju novinara da ministri u EU odstupaju i zbog manjih problema, ministar Radman je kazao kako “svega ima u Europskoj uniji”.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek rekla je da problem oko imovinske kartice treba razjasniti sam Kujundžić, dodavši da se ona jako trudi oko svoje imovinske kartice te da svi trebaju biti detaljni i precizni.

Mediji su ovih dana pisali o nepodudarnosti u imovinskoj kartici ministra zdravstva Kujundžića s kupovinom nove kuće u zagrebačkom Maksimiru, a potom i o obiteljskoj kući u Markuševcu, u kojoj živi sa suprugom, za koju tvrdi da vrijedi samo 900.000 kuna iako je njezina tržišna vrijednost dvostruko veća. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Rahim Ademi je ogorčen ‘Generalom’: Riječ je o bezočnom krivotvorenju Domovinskog rata!

Objavljeno

na

Objavio

Vrdoljakova serija “General” ne prestaje uzbunjivati duhove, a usporedo sa salvama gledateljske satire koja je usmjerena na diletantske detalje izložena je i veoma ozbiljnim kritikama sudionika stvarnih ratnih zbivanja.

Posljednju epizodu, koja tematizira razdoblje neposredno pred oslobodilačku akciju “Oluja”, odgledao je i umirovljeni general bojnik Rahim Ademi, jedan od ključnih aktera toga vremena, planer najvećega dijela navalnih operacija hrvatskih snaga i desna ruka zapovjednika Ante Gotovine. Malo je reći da je konsterniran viđenim.

“Partizanski filmovi su mila majka u odnosu na ovo. Riječ je o bezočnom krivotvorenju Domovinskog rata kakvoga bi se posramio i Agitprop!”, izjavio je Rahim Ademi za Slobodnu Dalmaciju. “Ovakav kult ličnosti nije u partizanskim filmovima njegovan ni oko Titove figure, a količina neistina i neuvjerljivosti krajnje je bezobzirna jer je puno svjedoka tih događaja još uvijek živo i dobroga pamćenja, a svejedno im se smije u lice.”

Riječ je o rubnim pitanjima, za koje su mnogi ljudi gubili zdravlje i živote, te nimalo ne čudi generalova ljutnja. Na pitanje što su najveće neistine Vrdoljakova uratka, Ademi nam kaže kako ne može suditi o cjelini jer je odgledao samo zadnju epizodu serije, ali da je u njoj neistina gotovo sve. Sa svih strana zovu ga i suborci koji također ne mogu vjerovati o kakvoj se iščašenoj interpretaciji stvarnih ratnih zbivanja radi.

“Ono što sam tada proživio s generalom Gotovinom nema nikakve veze s ovim na ekranu. Ante Roso, Zulu i Domazet Lošo nikad nisu bili na ratištu oko Knina. Zulu je tad šetao okolo nakićen nekakvim činom pukovnika, a kad sam ga pitao odakle mu čin, rekao mi je da mu ga je dao Roso.

Ja sam mu objasnio da mu ne može čin dati Roso, da mu je potreban ukaz predsjednika države… – pripovijeda Ademi. Boli ga što je spornom serijom potpuno zaobiđena i retuširana iz povijesti, kao u Staljinovo doba nestajanja s historijskih fotografija, cijela galerija stvarnih figura koje su tada odradile lavovski dio posla oslobođenja okupiranih krajeva.

“Snima se scena probijanja cesta preko Dinare, a nigdje nema Ljube Ćesića Rojsa. Vode se pripremne bitke za Oluju, a nigdje nema Koradeovih Varaždinaca, 7. gardijske brigade. Nigdje nema ni mene. Nikoga nigdje nema, osim legionara. Ispada, bogati, da je francuska Legija stranaca oslobodila Hrvatsku, a ne Hrvatska vojska i zapovjednici koji su čitave mjesece bez predaha boravili na terenu”, rezolutan je Ademi.

Film je, po njemu, falsifikat sastavljen od bajki, a prava istina je skrivena u dnevnicima operativnih grupa. Da je Gotovina zbilja ratovao s ovakvim suradnicima kakve je prikazao Vrdoljak, još uvijek bismo – uvjeren je – bili na položajima oko Knina.

General koji je svoje zadaće u Domovinskom ratu uglavnom odrađivao na prvim crtama bojišnice – i čija su akademska vojna znanja ugrađena u obranu Šibenika te operacije HV-a Maslenica, Medački džep, Zima 94, Skok 1, Skok 2, Ljeto 95, Oluja, Una, Maestral i Južni potez – na vlastitom primjeru dokazuje mizeriju pseudoumjetničke interpretacije ratnih istina.

Scena u kojoj general Ante Gotovina u zadnjoj epizodi na Badnjak 1994. obilazi vojnike na prvoj crti livanjske bojišnice zbilja se povijesno desila, ali ga kroz snijeg od zapovjedništva u Donjim Rujanima do položaja kod sela Pržine nije džipom vozio nikakav poručnik Nikica, nego tadašnji brigadir Rahim Ademi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari