Pratite nas

Vijesti

Hrvatsku Vladu mogu srušiti samo masovni prosvjedi najesen!

Objavljeno

na

Predsjednik Josipović nema apsolutno nikakve ustavne ni zakonske mogućnosti smijeniti vladu koja vodi zemlju u propast. Jedino što bi mogao je nakon sljedećih (izvanrednih ili redovnih) izbora povjeriti mandat za sastav nove vlade stručnjaku kojeg bi onda morala poduprijeti politika. Nije nemoguće, ali ipak je ovo Hrvatska.
[dropcap]S[/dropcap]viđali se nekom ili ne, odobravate li njihovu politiku ili ste protiv, potpuno je svejedno.
Naime, jedina dva legitimna načina za promjenu vlasti u Hrvatskoj su izbori ili ostavka vlade. Čak ni Predsjednik Republike nema nikakvih ustavnih i zakonskih ovlasti smijeniti vladu ako recimo država ide u krivom smjeru. Jedini instrument koji mu stoji na raspolaganju je traženje izvanredne sjednice Vlade, koju ‘Milanovićevi’ mogu, ali i ne moraju sazvati. Oni su, de facto, jedino odgovorni Saboru koji im može izglasati nepovjerenje, a kako Kukuriku koalicija ima vrlo stabilnu parlamentarnu većinu ne moraju se plašiti nekog po njih nepovoljnog scenarija.

Nažalost, Vlada Zorana Milanovića usprkos lošim rezultatima u 20 mjeseci vladavine, nema namjeru dati ostavku. Štoviše, nema namjeru ni rekonstruirati se i barem kozmetičkim promjenama ‘zamazati’ građanima oči, budući u njihova obećanja više nitko ozbiljan ne vjeruje.
Iako, dakle, Hrvatska tone sve dublje, Milanović je vjerojatno jedini premijer u svijetu koji nekritički brani sve svoje ministre i ne uopće razmišlja je li potreban zaokret – ako već ne pristaje na promjene.

Osim što se uporno opire osvježenjima u svom kabinetu, od samog početka nije prihvatio ni ideju o nestranačkim, neovisnim stručnjacima u svojoj vladi koji bi kao savjetnici usmjeravali one ministre koji, blago rečeno, nemaju dovoljno kompetencija za vođenje svojih resora. Ali Milanović ne želi ni to.
Bilo je bezbroj pokušaja i sugestija da se barem neki resori poput gospodarstva, poljoprivrede, regionalnog razvoja pa čak i financija popune domaćim ili stranim stručnjacima koji bi pomogli svojim znanjem i iskustvom u svladavanju krize. Međutim, premijer je uporno vjerovao svojim kadrovima koji su ga uvjeravali kako znaju. A kako znaju najbolje vidimo danas, doslovce na svakom koraku. ‘Nama treba vlada stručnjaka, jer nema tog političara koji Hrvatsku može izvući iz situacije u kojoj se sada nalazi’, kazala je nedavno gostujući u emisiji ‘Nedjeljom u dva’ pravaška čelnica Ruža Tomašić. Taj njen istup, kažu, nije se baš svidio šefu koalicijskog HDZ-a Tomislavu Karamarku koji sebe već vidi u premijerskoj fotelji  nakon sljedećih izbora neovisno kada oni budu.

Štoviše, prije nekoliko dana predsjednik HDZ-a je u jednom velikom intervjuu kazao kako će on ‘biti premijer, a ministri će mu biti stručnjaci’. Što god to značilo.
Jedan od najvećih hrvatskih ekonomskih stručnjaka, dr. Ljubo Jurčić, zadnjih je godina već bezbroj puta ponovio tezu kako zapravo ne postoji vlada stručnjaka, ali postoje pametne politike koje prepoznaju snagu struke i znanosti.
‘Vlada mora pozvati struku da joj ponudi rješenje, političari su onda ti koji određuju smjer i mogu izabrati između gluposti i znanja’, kaže Jurčić.

Malo je poznata stvar da su i prethodni premijeri – Račan i Sanader imali strance kao savjetnike u svojim vladama. Račan je koristio usluge mađarskog financijskog stručnjaka Lajosa Bokrosa koji je zapravo osmislio ekonomsku politiku šestosiječanjske vlade’, ali je nakon godinu dana Račan odustao od mnogih njegovih zamisli jer su mu bile preliberalne.

Sanader je pak koristio usluge Nijemca Fischera koji mu je bio savjetnik za ribarstvo, a često se zaboravlja da je tvorac stabilizacijskoga ekonomskog programa posljednjeg jugopremijera Ante Markovića (programa kojeg i danas mnogi hvale) bio američki ekonomist i profesor na Columbiji Jeffrey Sachs.
‘Mislim da je upravo sada vrijeme za stručnjake, a ne političare’, smatra i prof. Josip Kregar, saborski zastupnik vladajuće koalicije. Po njemu je vrlo mala vjerojatnost da će neki stručnjak u budućnosti voditi vladu u Hrvatskoj.
‘Nažalost, kod nas ne postoji navika da se depolitiziraju stvari koji ne bi smjele biti u domeni politike i da se prepuste nekom tko se tehnički u to razumije. Nije sporno da bi mnogi političari u vrijeme krize rado prepustili vođenje vlade stručnjacima – kada bi bili sigurni da je politička vlast ostala u njihovim rukama. Ali su isto tako svjesni da bi se u tom slučaju teško vratili na vlast, zaključuje Kregar.

Za razliku od nas, Vlada Srbije ovih dana najozbiljnije radi na rekonstrukciji i dovođenju stranih stručnjaka u neke od ključnih resora. Naravno, oni zbog ograničenja s državljanstvom ne mogu biti ministri, ali kao najbliži savjetnici ministara-političara itekako mogu utjecati na smjer kojim država ide. Navodno čak razmišljaju i o kontroverznom bivšem direktoru MMF-a Dominique Strauss-Kahnu vodeći se logikom ako je Velika Britanija od 1. srpnja za guvernera svoje centralne banke mogla postaviti Kanađanina Marka Karnia, zašto onda ne bi i oni uzeli savjete jednog od najmoćnijih ljudi današnjice.

Očito to svi vide osim Milanovića. Budući da ne želi ni razmišljati o napuštanju vlasti i prijevremenim izborima, ostaje da narod najesen potaknut teškom gospodarskom i socijalnom situacijom uzme stvar u svoje ruke. Naime, prosvjedi seljaka će očito poprimati sve veće razmjere, kako sada stvari stoje prijeti nam štrajk liječnika i medicinskih sestara koji bi mogao prouzročiti kolaps u zdravstvu, sindikati javnih službi i prosvjetari su također blizu općeg štrajka i ukoliko Vlada bude opstruirala volju građana oko referenduma za brak, moglo bi doći do velikog vala nezadovoljstva jer će zbog politike štednje i džepovi biti sve prazniji.

Jedino pod pritiskom javnosti i zbog većeg vala nezadovoljstva građana mogući su prijevremeni izbori, ali i tada će trebati snage i hrabrosti, prije svega predsjedniku Josipoviću, da neovisno od rezultata izbora mandat za sastav nove vlade povjeri nekom stručnjaku. On bi trebao dobiti konkretan rok i konkretne ciljeve koje treba ostvariti – i jasno potporu politike.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Malenica objasnio kako do ‘e-Propusnice’

Objavljeno

na

Objavio

Ministar uprave Ivan Malenica danas je predstavio uslugu e-Propusnica kojom se digitaliziraju propusnice koje građanima omogućuju kretanje unatoč zabrani napuštanja prebivališta i stalnog boravišta uvedenoj zbog epidemije koronavirusa. Usluga je dostupna na stranici epropusnice.gov.hr.

To će u praksi značiti umrežavanje podataka, brže procedure i strože kontrole, tako da će na koncu automatski ipak biti teže doći do propusnice nego što je to bio slučaj do sada. I dalje će ih izdavati poslodavci, liječnici i stožeri civilne zaštite, ali će podaci biti grupirani na jednom mjestu. Razmjenom podataka između državnih tijela vidjet će se je li osoba koja je tražila i dobila propusnicu uistinu imala pravo na nju. Na primjer, ako netko ima tvrtku s jednim zaposlenim, neće moći tek tako izdati propusnice za pet-šest prijatelja jer će odmah reagirati Porezna uprava. Ide se i u reviziju postojećih propusnica.

– Od danas će se, kada starta ova usluga, kroz sustav e-Građani moći zatražiti i izdati digitalne propusnice, a sustav će provjeravati valjanost svih podataka koje podnositelj stavi u svoj zahtjev. Osnovni cilj je stvoriti jedinstveno mjesto pristupa izdanim propusnicima, čime se smanjuje mogućnost zlouporabe i olakšava sustav kontrole izdanih propusnica, rekao je Malenica na konferenciji za novinare, dodajući da će se moći provjeriti i sve prethodno izdane propusnice. Neće biti moguće izdavanje propusnica za osobe u samoizolaciji.

Uslugom e-Propusnica omogućit će se jedinstveno mjesto pristupa izdanim propusnicama, čime će se smanjiti mogućnost zlouporabe te učinkovitiji sustav kontrole izdanih propusnica, priopćeno je iz Ministarstva uprave. Također, omogućit će i pomaganje u identifikaciji osoba koje krše mjere samoizolacije, dodaje se.

Malenica je rekao da je Ministarstvo čim je donijelo Odluku o zabrani napuštanja prebivališta i mjesta stalnog boravka u suradnji s nadležnim resorima iniciralo izradu digitalnog rješenja za e-Propusnicu kako bi rasteretili Stožer i ubrzali sam proces.

– Treba napomenuti da se ne radi ni o kakvoj aplikaciji, već o razvoju usluge u sklopu Centra dijeljenih usluga, jednog od strateških projekata Vlade, rekao je Malenica.

Sustav je namijenjen građanima u dijelu podnošenja zahtjeva prema obiteljskim liječnicima, stožerima civilne zaštite te po potrebi prema poslodavcima. U dijelu izdavanja propusnice usluga je namijenjena pravnim osobama, liječnicima te ovlaštenim osobama u Stožeru civilne zaštite.

U sustav se prijavljuje uslugom e-Ggrađani i NIAS-a korištenjem vjerodajnice, a građani koji nemaju mogućnost moći će i dalje koristiti postojeće načine podnošenja zahtjeva. Građani će dobiti propusnicu u obliku PDF-a koji će moći, na primjer, pokazati policiji na mobitelu ili isprintati. Propusnica ima QR-kod za provjeru.

Cilj je ubrzati i digitalizirati čitav proces te evidentirati sve propusnice i olakšati kontrolu. Apelirao je na građane da budu odgovorni i da traže propusnice samo za neodgodive i nužne situacije i poslove.

– Zlouporabom izdavanja propusnica stavljamo u opasnost čitavu državu, sve građane, rekao je Malenica.

Na pitanje novinara o popisu stanovništva rekao je da se on održava iduće godine.

– Mislim da Državni zavod za statistiku poduzima određene aktivnosti u tom dijelu i da će biti prema planu 2021. godine spreman za popis, rekao je Malenica, piše Hrt.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Vujčić: Nikome nije u interesu da zbog više sile manja i srednja poduzeća propadnu, treba im pomoći da prežive

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što je s najvećim bankama ministar financija Zdravko Marić usuglasio plan da se građanima pogođenima koronakrizom naplata kredita odgodi za tri mjeseca – još se čekaju detalji ove mjere.

Dužnici su se u međuvremenu počeli obraćati bankama od kojih čekaju pisane odgovore, a oporba po uzoru na slučaj Lex franak predlaže poseban zakon i moratorij od godine dana. Više je o svemu otkrio gost RTL-a Danas, guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

Banke su ponudile moratorij na otplatu kredita od najmanje tri mjeseca, što se čini kao dobra reakcija, ali pitanje je koliko će pomoći i treba li učiniti još što kako bi se pomoglo.

“Mjera tek počinje ovaj tjedan i odgoda potraživanja na tri mjeseca je za prvi korak nešto što je potrebno. Hoće li biti dovoljno, u ovom trenutku je nemoguće reći. Odgoda je prvenstveno za one koji su pogođeni restrikcijama. Ako one potraju, bit će potrebno produljenje. Ako budu relativno kratke, vratit će se gospodarska aktivnost”, rekao je Vujčić.

Dakle, to je dobra volja banaka i one će same određivati po kojim kriterijima ide odgoda. Ipak, SDP je predložio moratorij u trajanju od godinu dana, po uzoru na Lex franak.

“Nisam upoznat s tim, ali bilo koje rješenje mora voditi računa o onome što sam rekao. Jedna je da postoji dio subjekata koji su pogođeni restrikcijama i njima treba omogućiti odgodu. Nikome nije u interesu da zbog više sile manja i srednja poduzeća propadnu. Treba im pomoći da prežive ovo razdoblje, a u tome mora pomoći i država”, naglasio je Vujčić.

Također, oporba je imala i jedan prijedlog prema HNB-u, taj da se svaka dva tjedna izvještava koliko su novca “upumpale” poslovne banke u gospodarstvo.

“Nisam vidio te brojke, ali skupljamo podatke redovito i redovito ih možemo publicirati. U ovom trenutku je još rano govoriti, ako se misli na akcije koje su povezane s korona krizom, ali za koji tjedan ćemo i to moći publicirati.”

Svjetsko gospodarstvo također je u krizi jer pandemija ima globalni utjecaj. Kao i ona kriza iz 2008. i 2009. Ali, drugačije su…

“Ovo je drugačija vrsta krize jer ona 2008. i 2009. je bila kriza u financijskom sektoru te se prenijela na realni sektor, a ovdje je obrnuto. S tim da je ova kriza i kriza ponude, ali i potražnje pa su makroekonomske politike neefikasne. Teško je poticati potražnju, ako je blokirana ponuda pa bih rekao da je ovo gora kriza, ali trebala bi trajati kraće”, pojasnio je guverner HNB-a.

Prognoza na posljedice koje bi hrvatska ekonomija mogla osjetiti ako kriza potraje tri, šest ili 12 mjeseci, Vujčić nema.

“Vrlo je teško reći, nitko nema kristalnu kuglu. Ali, ako kriza bude relativno kratka, posljedice ne bi trebale biti velike, imamo mogućnost nositi se s time.”

Naravno, HNB prati i tečaj eura, koji blago raste u posljednje vrijeme.

“Analiziramo tečaj, kao i uvijek, on će fluktuirati u rasponima kao posljednja dva i pol desetljeća.”

Turistička sezona svakako će patiti ove godine, pitanje je koliko. To se već osjeti.

“Rekao bih da se na tržištu već vidi da sezona neće biti kao prema planu, a kolike će biti posljedice, znat će se kad vidimo kolika će sezona biti. Prihoda će biti bitno manje, ali vidjet ćemo koliko”, zaključio je guverner HNB-a Boris Vujčić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari