Pratite nas

Razno

Hrvoje Zekanović: ‘O Suverenistima će se još puno toga čuti’

Objavljeno

na

Bez Domovinskoga rata ne bi bilo niti hrvatske države i danas je neshvatljivo da postoje ljudi koji negiraju te vrijednosti i koji negiraju činjenicu da je kroz Domovinski rat stvorena hrvatska država. Nažalost,  tako je kako je. Mi smo tu. Ljudi smo koji se trebamo boriti i stalno prisjećati na te slavne dane i one koji su dali svoj obol u stvaranju hrvatske domovine. Mi ne smijemo odustati. Onih koji će osporavati ima, ali mi ćemo se potruditi da takvi ne dobiju prostora niti u medjima niti u javnom prostoru te da šire laži o Domovinskom ratu, jer je to uistinu jedno od najsvjetlijih razdoblja hrvatske povijesti.

Razgovarao: Anto Pranjkić

U proteklom gotovo 8 mjeseci rada aktualnog saziva hrvatskog državnog Sabora, jedan od najkativnijih saborskih zastupnika, prema procjeni mnogih hrvatskih medija je Hrvoje Zekanović, koji se zalaže za politiku političke platforme Hrvatskih suverenista i koji je dobio veliku pozornost govoreći o temama vezanim tradicionalne vrijednosti hrvatskoga čovjeka. I njegovi nastupi i rad bili su dovoljan okidač mnogobrojnim građanima da svoj glas na posljednjim izborima za Europski parlament daju upravo ovoj opciji, čime je ona na tim izborima polučila neočekivano dobar rezultat Aktualni trenutak i događaji bili su povod našem razgovoru.

Gospodine Zekanoviću, prije nepun tjedan dana napunile su se 24 godine od provoženja  VRO “Oluja”. Knin danas živi. Često se prisjećamo Knina i onoga što se tu dogodilo prije 24 godine.No, postoje i oni koji iz godine u godinu pokušavaju negirati ili barem umanjiti sve ono što je HV učinila u tom periodu?

– Rekao bih da je nula na termometru novije hrvatske povijesti Domovinski rat. Domovinski rat je događaj koji je ujedinio hrvatski narod oko borbe za slobodu, oko borbe za nezavisnost. I gledajući takvu situaciju  noviju hrvatsku povijest ne možemo uopće komentirati a da ne govorimo o Domovinskom ratu, odnosno da na pravi način ne sagledavamo Domovinski rat. Usudio bih se reći da su to najsvjetliji dani hrvatske povijesti ne samo ove novije nego općenito. Bez  obzira što je svako vrijeme imalo svoje događaje i vosjkovođe smatram da je ono što je hrvatski narod napravio  u godinama Domovinskoga rata  neusporedivo s bilo čim. Dakle, kao što sam rekao, bez Domovinskoga rata ne bi bilo niti hrvatske države i danas je neshvatljivo da postoje ljudi koji negiraju te vrijednosti i koji negiraju činjenicu da je kroz Domovinski rat stvorena hrvatska država. Nažalost,  tako je kako je. Mi smo tu. Ljudi smo koji se trebamo boriti i stalno prisjećati na te slavne dane i one koji su dali svoj obol u stvaranju hrvatske domovine. Mi ne smijemo odustati. Onih koji će osporavati ima, ali mi ćemo se potruditi da takvi ne dobiju prostora niti u medjima niti u javnom prostoru te da šire laži o Domovinskom ratu, jer je to uistinu jedno od najsvjetlijih razdoblja hrvatske povijesti.

Republika Hrvatska je u međuvremenu postala i član Europske unije, član NATO-a. Prije 24 godine branili smo svoju državu. Dečki su pokazali kako se brani ono što se voli. U posljednje vrijeme HV je prisutna i na nekim drugim područjima. Nedavno smo bili svjedoci pogibije hrvatskog vojnika u Agfganistanu. Gospodine Zekanoviću, Vi ste zastupnik u Hrvatskom saboru, je li dobra i povoljna politika upućivanja hrvatskih vojnika u svijet?

– Ja bih rekao da mi je žao što Hrvatska nije ranije ušla u NATO pakt. Onda kad je to trebalo, a to je bilo vrijeme kad je Hrvatska bila napadnuta od strane JNA, jedne u to vrijeme od najmoćnijih vojski svijeta. Nažalost to se tada nije dogodilo. Kasnije smo izabrali saveznika i to je NATO savez i vodeća zemlja toga saveza SAD. Hrvati nisu u situaciji da tek tako razvrgavaju saveze. Mi smo itekako dosljedni i ne izdajemo svoje saveznike. Međutim, ja sam zato da se ispita svako savezništvo, pa tako i ovo. Nisam protiv njega, ali bih volio da vidimo što su hrvatska država, narod i vojska dobila unutar ovog saveza a što izgubila. Postavio bih konretno pitanje: Zašto Amerika koja je naš glavni saveznik i kao član NATO saveza, nije dozvolila, da Hrvatska kupi zrakoplove F16 nego je  blokirala taj proces? Prema tome, ima tih stvari unutar tog savezništva koje mi ne odgovaraju. Što se tiče naše uloge u misijama znamo da svako savezništvo nosi i odgovornost. Tako smo određene preuzeli i mi kao država. Neke su i vojne kao što je sudjelovanje hrvatskih vojnika u raznim vojnim misijama diljem svijeta. Ja nisam protiv toga. Međutim, ipak sam da se prije svega vodi računa  o teritorijalnom integritetu naše domovine odnosno da hrvatska vojska bude prije svega u funkciji očuvanja nepovredivosti granica a tek onda sudjeluje u vojnim misijama diljem svijeta.

Vi ste i aktivan član Hrvatskih suverenista. Jedan ste od ljudi koji je jedan veliki dio svojega vremena posvetio, prije svega, upoznavanju hrvatskih građana sa stvarnom suštinom “emigranstkog pitanja”, a potom i konkretnim akcijama.

– Ja sam također dio platforme hrvatskih suverenista, prvenstveno član HRAST-a, ali tu su i druge političke stranke i pojedinci,  koji su se s nama okupili oko političke platforme Hrvatski suverenisti. Što se tiče hrvatske politike prema emigrantima od strane hrvatske Vlade, mi smo bili veliki kritičari. Smatramo da se ne daje dovoljna pozornost tom velikom problemu za hrvatsku državu, a smatram da je stav hrvatske Vlade općenito po tom pitanju, pogrešan, počevši od Marakeškog sporazuma, kada su i hrvatska Vlada ali i prije svega, premijer Plenković i predsjednica Grabar- Kitarović, podržali jedan jako loš sporazum po  hrvatsku državu. Dakle, radi se o jednom realnom problemu koji je itekako prisutan. Koliko god ga negirali i ignorirali on je još tu. Nažalost, svakodnevno stotine emigranata neovlašteno ulaze u našu državu i svjedoci smo i raznim kriminalnim radnjama koje upravo ti emigranti prouzročuju. Moram napomenuti da se ne radi o ljudima koji bježe od rata. Dolaze iz zemalja u kojima nema rata, iz zemalja u kojima je mir. Radi se isključivo o ekonomskim emigrantima, a ono što bih posebno ukazao jeste činjenica da se radi u velikom udjelu, o ljudima koji bježe od zakona. Oni su u svojim državama Pakistanu, Bangladešu, Pakistanu, u državama u kojima nema rata, napravili neko zlodjelo i bježeći od zakona uputili su se prema Europi. Hrvatska država je predziđe Europske unije i hrvatski su policajci, zapravo, oni koji brane EU od ove emigrantske najezde i volio bih da i predsjednica RH, ali i Hrvatska Vlada ovo pitanje stave u pozornost, jer smatram da se ne radi o  beznačajnom problemu, nego o jako jako velikom problemu.

Ono što ste govorili u hrvatskom Saboru, a i gospođa Tomašić u Europskom parlamentu je prepoznato od strane naroda i politička platforma Hrvatski suverinisti dobila je veliki broj glasova na izborima za Europski parlament. Dobar rezultat digao je hrvatske suveriniste. Tu su sjajne ideje, prijedlozi, a evo, vidimo i rezultate. Okupljate ljude koji na političkoj sceni čine mnogo stvari. Među onima koji su dobili potporu suverenista je i kandidat za predsjednika RH gospodin Miroslav Škoro. U zadnje vrijeme gotovo svi se njegovi koncerti otkazuju. Gospodine Zekanoviću, možete li prokomentirati zabrane i otkazivanje koncerata Miroslava Škore?

– Ponovit ću. Hrvatske suveriniste je narod prepoznao. Na zadnjim izborima smo treća politička snaga. Narod je prepoznao naš politički izričaj i teme kao i način na koji se borimo za naš narod i našu državu odnosno za način na koji se bavimo politikom. Što se tiče koncerata gospodina Škore i njihovog odkazivanja to je jedna metoda koja je već prisutna i ranije mnogo puta prokušana od strane vlastodržaca. U ovom slučaju se radi, prije svega, o Andreju Plenkoviću i ljudima koji ga podržavaju. Ne biraju metode da priječe rast Hrvatskih suverenista. Točno ste rekli. Miroslav Škoro je nezavisan kandidat, ali, evo, mi smo politička platforma koja ga je podržala i rekli smo da ćemo staviti svoje kapacitete njemu u funkciju i funkciju njegove predizborne kampanje. Otkazivanje koncerata je smiješno i to je jedna reklama Škori, jer da nisu koncerti otkazani za njih bi čulo nekoliko desetaka tisuća ljudi, koji bi se okupili, a na ovaj način zbog želje da se spriječi gospodin Škoro da radi svoj posao, za njega su čuli milijuni ljudi. Tako da, ja ću reći, takve metode neće uspjeti.

Vaš medijski istup koji je vezan za Međugorje i događanja na ovogodišnjem Mladifestu u Međugorju, govori da, koliko god neki krugovi željeli onemogućiti ideju kršćanstva, to ipak ne mogu učiniti. Mladifest je okupio veliki broj mladih ljudi iz cijeloga svijeta. A okupljanje kršćana je i jedan dio programa Hrvatskih suverenista.

– Upravo je to jedan dio naše politike. Uvijek smo naglašavali da smo mi i kršćanska opcija. Sve ono što se događalo  u sklopu Mladifesta ja podržavam. To je hrvatski narod, ali ne samo hrvatski, jer je, kako kažu, stotina tisuća mladih ljudi prošla kroz Međugorje. Međutim, mediji se, gotovo da nisu osvrnuli na 100 tisuća uglavnom mladih, koji su se veselili, širili Radosnu Vijest. Usporedio bih to s Ultrom u Splitu, manifestacijom koja također okuplja mlade ljude. Ona je, recimo, bila  izuzetno dobro zastupljena u medijima. Nasuprot tome, manifestacija iste jačine, ona u Međugorju nije dobro praćena. Rekao bih kao da je imala medijsku blokadu. Nije ovo prvi put. Rekao bih gotovo svake godine. Bez obzira na broj mladih ljudi koji se tamo okupe. Razloge možemo samo nagađati. Možda zbog toga što je to jedan kršćanski događaj. Možda zato što ga organiziraju Hrvati u Međugorju ili nešto treće. Neka čitatelji sami prosude.

Medijska blokada traje, ali Vi ste svojim radom uspjeli probiti tu blokadu. Da li ćemo u dogledno vrijeme, vidjeti Hrvoja Zekanovića kao saborskog zastupnika koji brani hrvatskoga čovjeka, pravo na život, pravo na obitelj i sve ostale tradicijske vrijednosti?

– Naravno. Jedva čekam da počne nastavak rada Sabora. Za Suveriniste će se još puno čuti, a i ja ću se osobno potruditi da i dalje budem u fokusu hrvatske politike odnosno da svim onim hrvatskim građanima, koji se osjećaju suverenistima, kršćanima i domoljubima,  pružim onu politiku za koju će rado glasovati. Treba se odmoriti, ali trenutak je prevažan i treba nastaviti raditi i stjecati uvjete za bolju i ljepšu Hrvatsku.

Anto Pranjkić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razno

Objavljena nova knjiga u kojoj je popis 7500 članova OZNE i UDBE

Objavljeno

na

Objavio

Što je Udba, tko su bili ljudi koji su je sačinjavali, zašto i tko ju je utemeljio, odgovori su koju nudi povjesničar dr. sc. Zdenko Radelić s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu u svojem dvotomnom izdanju Obavještajni centri, OZNA i UDBA u Hrvatskoj (1942. – 1954.).

Radelić je, kaže, na ovom istraživanju radio deset godina, prošavši uz pomoć kolega praktično sve hrvatske arhive da bi rekonstruirao povijest jugoslavenskih obavještajnih službi u Hrvatskoj onoliko koliko je to bilo moguće.

Jer, kako bi se već i dalo pretpostaviti, dokumentacija nije najbogatija, ponegdje je i neočekivano štura, no iz svega se može jasno iščitati metamorfoza strukture koja je zamišljena kao potpora općem antifašističkom oslobodilačkom pokretu, a pretvorena u osnovni alat represivnog aparata koji je do kraja učvrstio vlast komunista u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Kruna je cijelog ovog istraživanja popis od nekih 7500 članova Ozne i Udbe u Hrvatskoj u obrađivanom razdoblju. Nije to tek jednostavan popis imena, nego i pridruženi životopisi od desetak redaka, piše VečernjiList.

Popis je sastavljen od više relevantnih, ali i provjerenih izvora. Primjerice, u “Popisu udbaša osuđenih zbog Informbiroa prema ‘Pregledu’ i ‘Popisu’ s dopunama iz ‘Podataka o historijatu resora (Udbe)” pronaći ćemo ovakav unos pod brojem 62: Vučković Ivan Nikole, r. 27. 1. 1927. u Brnazama kraj Sinja. Hrvat. Iz seljačke obitelji. Završio 6 razreda OŠ i 1 razred gimnazije u JNA. Zemljoradnik. Razveden. Član KPJ od 1. 12. 1945. U JNA od 20. 8. 1944. Potporučnik Udbe za kotar Sinj. Uhićen 4. 11. 1950., osuđen 31. 3. 1951. na 4 godine na Vojnom sudu u Zagrebu zbog nesavjesnoga obavljanja službene dužnosti u vezi s IB-ovcima. Kazna istječe 4. 11. 1954.

Iz objavljenog popisa može se izvesti i statistika prema kojoj se gotovo pa može oblikovati lik pripadnika službe u njezinim počecima.

– Osnovni uvjet bilo je članstvo u KPJ ili SKOJ-u. Rijetke iznimke bile su dopuštene samo u počecima stvaranja OC-eva ili, pak, u zaduženjima na marginalnijim i stručnim položajima poput šifranata, vozača ili kuharica. Međutim, postupno je i za takva mjesta preduvjet bilo članstvo u KPJ. Po mojoj procjeni, kadrovi Ozne bili su najsposobniji ljudi kojima su KPJ i partizani raspolagali. Također je bitno istaknuti mladost tih ljudi. Prosječna dob članova Ozne i Udbe 1945. bila je 26 godina – kaže i nastavlja s podrobnijim tumačenjem statistike nacionalnog sastava koji je posljedica nacionalnog sastava NOP-a, ali i, šire gledano, različitog odnosa Hrvata i Srba prema Jugoslaviji, od načina kako bi trebala biti uređena do njezine negacije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razno

Američka profesorica otkrila dosad nepoznate detalje iz privatnog života Kolinde Grabar-Kitarović

Objavljeno

na

Objavio

Američka profesorica Nichola Gutgold, koja ovih dana gostuje u Zagrebu, rekla je kako je Kolinda Grabar-Kitarović vrlo važna jer je prva hrvatska predsjednica, ali i objavila neke nepoznate detalje iz predsjedničina života.

Nichola Gutgold, ugledna američka profesorica komunikacijskih vještina i autorica brojnih knjiga, gostuje u Hrvatskoj. Za potrebe svojih radova intervjuirala je neke od najmoćnijih žena svijeta.

U Zagrebu je priznala da je za potrebe nove knjige, koja tek treba biti objavljena, razgovarala i s hrvatskom predsjednicom Kolindom-Grabar Kitarović.

Gutgold je za Kolindu Grabar-Kitarović rekla da je ona vrlo važna žena u povijesti jer je prva hrvatska predsjednica. Grabar-Kitarović joj je, kaže Gutgold, pričala o svom djetinjstvu i odnosu s ocem.

“Kad sam je intervjuirala, ispričala mi je fascinantnu priču o svom životu. Kad se rodila, njen otac, koji je kako je ispričala bio tipičan hrvatski muškarac, nije bio sretan što se ona rodila kao djevojčica. Štoviše, nije htio ići ni u bolnicu vidjeti svoje dijete. Jer je jako, jako želio da mu se rodi dječak. Tek je nakon tri dana napokon otišao u bolnicu”, prenijela je predsjedničine riječi Gutgold.

“Nekoliko mjeseci poslije bila je doma, a otac je bio jedini kod kuće. Ona je plakala i plakala. I konačno ju je podigao. Tad su se povezali. Kad je malo narasla, družila bi se s njim, a on ju je naučio kako pucati, loviti i ostale stvari koje dječaci rade.

Lekcija koju je naučila je da ne možeš uvjeriti ljude u nešto samo riječima, nego moraš riječi pretvoriti u djelo. Mislim da je to sjajna priča i sjajna lekcija za žene u politici. Da nije dovoljno samo reći da možeš, da je potrebno i pokazati da možeš. Ne znam puno o političkim prilikama ovdje u Hrvatskoj, ali znam da vani, pogotovo u SAD-u, mnogi moji kolege, obitelj i prijatelji znaju tko je vaša predsjednica jer su vidjeli veliku količinu ponosa kad su je gledali na nogometnim utakmicama. Tako da mislim da je ona vrlo dobar ambasador vaše zemlje”, rekla je Gutgold, piše dnevnik.hr.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari