Pratite nas

Politika

Hrvoje Zekanović pozvao na polačenje tužbe protiv Marijana Živkovića

Objavljeno

na

Saborski zastupnik Hrvoje Zekanović (Hrast) pozvao je u srijedu nadležne institucije da se povuče tužba i zaustavi sudski progon Marijana Živkovića, vukovarskog branitelja i oca dvojice poginulih vukovarskih heroja, Marka i Nikole.

Ponovljeni sudski postupak protiv Živkovića počeo je proši tjedan na Općinskom sudu u Vukovaru, tereti ga se za razbijanje dvojezične ploče u Vukovaru u jesen 2013. godine.
Zekanović iz Hrvatskog sabora poručuje da cijeli postupak mora biti odbačen jer su razbijene ploče postavljene protuzakonito i protuustavno.

Navodi i kako postavljanje ćiriličnih ploča u Vukovaru nije u skladu s odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, kako nije doprinijelo razumijevanju, solidarnosti i snošljivosti, dijalogu između hrvatskog naroda i manjina.
Poručio je i kako retroaktivno treba poništiti sve presude po kojima je osuđeno 30-ak branitelja koji su “štitili ustavno-pravni poredak” uklanjajući protuustavno i protuzakonito postavljanje  ploče.
“Marijane Živkoviću, hvala ti za ono što si napravio, a nas sve skupa treba biti sram”, izjavio je Zekanović.

Živkovića je sud u Vukovaru u prvostupanjskom postupku 2016. oslobodio, ali se na presudu žalilo Državno odvjetništvo. Slučaj je prebačen na sud u Pulu, gdje je sutkinja odbacila psihijatrijski nalaz sudskog vještaka koji je korišten u prvostupanjskom postupku i slučaj vratila na ponovni postupak u Vukovar.

O Ponošu i Kotarcu

Nikola Grmoja (Most) referirao se na konferenciju direktora Fonda za zaštitu okoliša Dubravka Ponoša na kojoj je objavio snimku prijetnji koje je prije godinu dana izgovorio bivšem predsjedniku Radničkog vijeća u Fondu Mislavu Kotarcu, ustvrdivši kako ga tim tajno snimljenim razgovorom Kotarac ucjenjuje.

Kotarac ga je kontaktirao u travnju kao člana saborskoga Antikorupcijskog vijeća i izvijestio o prijetnjama koje dobiva od HNS-ovog kadra Ponoša, nakon čega je Grmoja postavio zastupničko pitanje resornom ministru Ćoriću i premijeru Plenkoviću, ali odgovor nije dobio ni nakon gotovo šest mjeseci unatoč Poslovniku koji za odgovor predviđa rok od 30 dana.

Najavio je da će u četvrtak, na Antikorupcijskom vijeću, pokrenuti to pitanje, a vladajućima je poručio da priča s Ponošom nije završena pozivom da podnese ostavku, “Niste time zaključili tu priču, sada otvaramo priču svega što ste radili u Fondu, ali i odgovornosti samog ministra i premijera za činjenicu da su bili upoznati i s prijetnjama i da nisu ništa poduzeli”, rekao je Grmoja.
Predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću spočitnuo je da nije inzistirao na odgovoru, odnosno poslao požurnicu.

Jandroković uzvraća da svaki put, kad se steknu uvjeti pošalje požurnicu, ali da ne postoji način na koje može natjerati bilo koga da mu odgovori. Istaknuo je i kako aktualna Vlada odgovara dosta intenzivno na zastupničke upite čiji je broj značajno povećan. Vlada je odgovorila na 90 posto pitanja, od recimo 1200, odgovoreno je na 1100, ali požurnicu sam poslao.

Taj odgovor Grmoju nije zadovoljio, pa je Jandrokoviću uzvratio kako je priznao da Vlada krši zakon, a da on kao predsjednik Sabora ne možete učiniti ništa. Kao odgovoran čovjek, istog trenutka biste dali ostavku, sugerirao mu je Grmoja, a Jandroković uzvratio: “Razmislit ću o tome!”

Pernar: Marginaliziraju se nuspojave cjepiva

Nezavisni Ivan Pernar govorio je o cijepljenju, te ustvrdio kako se nuspojave cjepiva marginaliziraju, a teške često negiraju. Imamo manje priznatih nuspojava nego je navedno na uputama za cijepljenje, dakle sustav ih ne priznaje, banalizira ih, kazao je. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

MVEP: Hrvatska pokrenula opoziv počasnog konzula u Barceloni

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska je pokrenula opoziv svog počasnog konzula u Barceloni nakon što je katalonska policija otvorila istragu nad njime sumnjičeći ga za „pranje novca“ za lokalnu grupu kriminalaca.

Konzul Juli Bárcena San José osumnjičen je da je primao novac dobiven od prodaje droge pa ga onda ulagao u nekretnine i skupocjene automobile čime je za kriminalnu skupinu prikrivao trag nezakonito stečenog novca.

„Počasni konzuli ne daju ostavke već se mogu povući s dužnosti ili biti opozvani od strane države koja ih imenuje. U ovom slučaju, Republika Hrvatska je odlučila pokrenuti opoziv počasnog konzula“, navelo je hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova u odgovoru e-mailom poslanom Hini.

„Procedura je u tijeku, a nakon njezina okončanja RH nema nikakvih obveza prema gospodinu Barceni. Sve možebitne istražne i pravosudne radnje u isključivoj su nadležnosti Kraljevine Španjolske, čiji je gospodin Barcena državljanin“, stoji u odgovoru.

Bárcena San José je poduzetnik, a na mjestu počasnog hrvatskog konzula je od svibnja 2002. godine, od vremena predsjednika Stjepana Mesića i premijera Ivice Račana.

Počasni konzuli obično nisu nacionalnosti države koju predstavljaju nego državljani teritorija na kojem se nalaze što je u ovom slučaju Katalonija, odnosno Španjolska. To su osobe s prestižem u zajednici gdje žive, a njihove zadaće su uglavnom poticanje gospodarske i kulturne suradnje dviju zemalja te pomaganje državljanima zemlje koju zastupaju.

Katalonska policija Mossos d’Esquadra kaže kako je istragu otvorila 2017. godine nakon što je uhitila muškarca povezanog s obiteljskim klanom koji je uspostavio kupoprodaju luksuznih automobila u Barceloni. Policija je 18. rujna prošle godine priopćila kako je uhitila „četiri člana jednog poznatog obiteljskog klana iz Katalonije zbog pranja novca i trgovine drogom“. Daljnjom istragom policija je ustanovila da su poslovno povezani s počasnim konzulima.

„Pod istragom su tri počasna konzula stacionirana u Barceloni“, izvijestila je katalonska policija u priopćenju poslanom medijima.

Pod istragom su i počasni konzuli Albanije i Malija, José María Calmet Iglesias i José Luis López Fernández. Osumnjičeni su za ista djela.

Hrvatski konzul Bárcena San José nije odgovorio na upit. Hrvatski konzulat u Barceloni također nije odgovorio. Bárcena je u subotu još uvijek bio naveden na stranici hrvatskog ministarstva vanjskih poslova kao počasni konzul u Barceloni

„Počasni konzuli komuniciraju s hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima u zemljama u kojima žive i rade. Gospodin Barcena se očitovao veleposlanstvu RH u Madridu“, izvijestilo je ministarstvo vanjskih poslova odbivši reći što je Bárcena rekao hrvatskoj veleposlanici Nives Malenici. Dodalo je da Bárcena ne prima novac iz proračuna Hrvatske.

„Počasni konzuli u cijelosti samostalno financiraju svoj rad i aktivnosti“, navedeno je u odgovoru ministarstva.

Barcelona je nakon Madrida drugi po veličini grad u Španjolskoj. U Kataloniji zahvaljujući turizmu i industriji nastane 19 posto španjolskog BDP-a pa ondje živi većina od 2.634 hrvatskih državljana s prebivalištem u Španjolskoj.

Četiri muškarca sa španjolskim državljanstvom uhićena u rujnu optužena su za pranje novca, trgovinu drogom i poreznu prijevaru, priopćila je katalonska policija. Sutkinja Miriam de la Rosa pustila ih je u Barceloni na uvjetnu slobodu. Suđenje se nastavlja a policija vjeruje da se kriminalna mreža sastoji od četrnaest osoba. Blokirala im je luksuzne automobile, brod i nekretnine te priopćila kako je pronašla vatreno oružje i 200.000 eura u gotovini.

Među uhićenima je bio Simón Montero Jodorovich, izvijestile su lokalne novine El Periódico de Cataluña. On je član romskog klana Jodorovich, porijeklom iz Rumunjske i Mađarske koji ondje živi oko 80 godina, izvijestile su novine El Periódico de Cataluña i El País dodavši kako je klan policiji dobro poznat zbog drugih djela vezanih za drogu i oružje. Jodorovich nije bio dostupan za komentar. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

HDS u Splitu počeo pripreme za parlamentarne izbore

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Hrvatska demokršćanska stranka  (HDS) počela je s pripremama za parlamentarne izbore i spremna je koalirati sa srodnim strankama koje neće postupati protuhrvatski, izvijestili su u čelnici te stranke u subotu u Splitu uoči zasjedanja Velikog vijeća te stranke.

Predsjednik HDS-a Goran Dodig rekao je na konferenciji za novinare kako im je HDZ “vrlo bliska stranka i to najveća hrvatska politička stranka koja je stabilna i drži do državnosti, a to je i naš cilj”.

Što se tiče moguće suradnje s Miroslavom Škorom, Dodig je kazao da je “sve moguće” ako se pokaže da “oni žele nas i da bi mi mogli odgovarati njima”.

HDS je u sadašnjem sazivu Hrvatskog sabora dio vladajuće HDZ-ove koalicije. a cilj HDS-a je, rekao je Dodig, da i na sljedećim parlamentarnim izborima uđe u Sabor.

Dodig je ocijenio da HDS nije simpatičan medijima te je izrazio žaljenje što pažnju privlače ekscesni ljudi u politici. “Sada smo u situaciji da su mediji puni ekscesa i ljudi koji se tako ponašaju su zanimljivi”, dodao je.

Hrg: Nismo ekstremisti ni populisti, želimo rješavati probleme građana

Zamjenik predsjednika HDS-a i saborski zastupnik Branko Hrg istaknuo je kako se ta stranka zauzima za normalno ponašanje i radišnost, a ne za populizam te vjeruje kako će takva orijentacija polučiti pozitivne rezultate na predstojećim parlamentarnim izborima.

“Naša tendencija je odrađivati programe na terenu, na lokalnim razinama. Želimo sebe prikazati kao stranku koja nije ekstremistička i populistička nego želi raditi na rješavanju problema građana. To je  način na koji se želimo nametnuti biračima na izborima,” poručio je Hrg.

Zamoljen za komentar “afere masoni”, Hrg je rekao kako se radi o nečemu što je prenapuhano.

“Ta afera ne postoji  Koliko vidim iz medija, tzv. masoni o kojima se govori uopće nisu članovi Svjetske masonske organizacije…Mislim da se radi o nečemu što je malo prenapuhano,” smatra Hrg.

Dopredsjednik HDS-a Toni Turčinov je dodao da se ta stranka ne bavi masonima.

“Nas zanima kako izgraditi vrtiće, obilaznice i željeznicu. Mi radimo za malog čovjeka, a tko je mason tko nije – time neka se bave oni ljudi koji nemaju što raditi,” poručio je Turčinov.

Iz HDS-a su izvijestili da su za koordinatore pri izbornim jedinicama za pripremu parlamentarnih izbora imenovani: Goran Dodig, Branko Hrg, Franjo Cimerman, Sanja Jurić i Vlado  Hruban. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari