Pratite nas

Naši u svijetu

HSK – Hrvati Iz Australije podržali Penavu

Objavljeno

na

Štovani gospodine gradonačelniče Penava!

Mi hrvati Iz Australije, okupljeni oko Hrvatskog svjetskog kongresa, ovim putem izražavamo bezrezervnu podršku Vašem nastojanju da putem mirnog prosvjeda u gradu heroju, našem Vukovaru, potaknete institucije Hrvatskog društva da prekinu šutnju o ratnim zločinima u Vukovaru i ubrzaju procesuiranje svih odgovornih te da ubrzaju radnje i procese oko rasvjetljavanja sudbine svih branitelja i stradalnika Domovinskog rata čije se sudbine i grobišta još traže, onih koji su u temelje hrvatske države i hrvatske opstojnosti ugradili, ono najvrjednije što čovjek pored ljubavi za svoju obitelj i svoju Domovinu može imati, dati – svoj život.

Mnogo je godina prošlo od njihove tragične sudbine, a njihove obitelji ni do dana današnjeg se ne mogu pomoliti,zapaliti svijeću na njihovim grobištima, a da ne govorimo kako se ne istražuje ni odgovornost svih onih koji su ih odveli u smrt, svih onih koji se slobodno kreću našim i vašim Vukovarom, svih onih koji su se borili protiv RH i njenih obrambenih snaga, a imaju spoznaja ili su na bilo koji način sudjelovali u tim stravičnim i do dana današnjeg ne sankcioniranim zločinima.

U traženju istine i pravde, zadovoljštine za žrtve i njihove obitelji koje i dan danas osjećaju podjednaku bol kao i u trenutku spoznaje da su izgubili najmilije, nikakva politika, nikakva stranačka opredijeljenost i politička kalkulacija nemaju mjesta, nemaju prednost u odnosu na rasvjetljavanje sudbine nestalih i kažnjavanja izvršilaca i nalogodavaca za te monstruozne zločine protiv hrvatskog branitelja i hrvatskog naroda.

Uvjereni smo da će riječi izgovorene na vukovarskom skupu naići na plodno tlo i bez obzira na različitosti i dnevno politička prepucavanja, prividne i umjetno stvorene podjele unutar braniteljske populacije i hrvatskog naroda, glas razuma potaknuti sve institucije hrvatskog društva za ozbiljnije, cjelovitije i učinkovitije korake na rasvjetljavanju tragične sudbine svih nestalih hrvatskih branitelja i domoljuba te primjereno kažnjavanje svih odgovornih za smrt, bol i patnju našeg naroda.

„Svi naši mrtvi,sve obitelji, Mir i spokoj ne mogu naći, Sve do tada, sve do dana, Dok i posljednji kasapin bezbrižno zemljom hoda.“

S poštovanjem, Ante Radić Dopredsjednik za Australiju u izvršnom Odboru HSK

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Meksička La Zonámbula objavila sedmu knjigu hrvatskoga autora

Objavljeno

na

Objavio

Željka Lovrenčić

Knjiga Sibile Petlevski Astečka molitva/Spojena lica sedma je u nizu djela hrvatskih autora koja je uz potporu Ministarstva kulture RH i u suradnji sa Željkom Lovrenčić objavila La Zonámbula.

Uspješna nakladnička kuća La Zonámbula iz Guadalajare kojoj je na čelu urednik i pjesnik Jorge Orendáin krajem 2019. objavila je knjigu Sibile Petlevski La oración azteca/Caras unidas (Astečka molitva/Spojena lica) u prijevodu Željke Lovrenčić koja uz Fabiolu Ocegueda Benítez potpisuje i uredništvo.

Astečka molitva je dramsko djelo nadahnuto vizijama jedne Meksikanke koja se usred vreve današnjega velegrada Ciudad de Méxica prisjeća slavne meksičke prošlosti. Na temelju toga spjeva, skladatelj i dirigent Mladen Tarbuk skladao je svoju Mexicanu koju je izveo s Meksičkim simfonijskim državnim orkestrom. Zbirka pjesama Spojena lica objavljena je 2006. godine u Zagrebu (HDP-Durieux).

Inače, knjiga Sibile Petlevski sedma je u nizu djela hrvatskih autora koja je uz potporu Ministarstva kulture RH i u suradnji sa Željkom Lovrenčić objavila La Zonámbula. Godine 2008. objavljena je knjiga Murmullo sobre el asfalto (Šapat na asfaltu), izbor iz poezije Lane Derkač i Davora Šalata koji je prevela spomenuta prevoditeljica. Ona je 2010. u Guadalajari predstavila i svoj izbor poezije desetero hrvatskih suvremenih pjesnika naslovljen po pjesmi pokojnoga akademika Ante Stamaća Bajo la ceniza del antiguo fuego (Pod pepelom davne vatre). Uz Stamaća, odabrani autori su: Diana Burazer, Ružica Cindori, Dunja Detoni-Dujmić, Lana Derkač, Luko Paljetak, Delimir Rešicki, Joja Ricov, Diana Rosandić i Borben Vladović, dok je uvodno slovo napisao Davor Šalat.

Lovrenčić je i jedna od urednika knjige Dubravka Jelčića Historia de la Literatura Croata: desde la lápida de Baška hasta el postmodernismo (Povijest hrvatske književnosti: tisućljeće od Baščanske ploče do postmoderne) koja je u prijevodu Tihomira Pišteleka objelodanjena 2012. godine te uz Marija Marcosa Ostojića i Tatjanu Margeta Grubišić-Čabo prevoditeljica knjige Miroslava Međimorca Historias veridícas de la Guerra Patria ( Piše Sunja Vukovaru: istinite priče iz Domovinskog rata).

Godine 2015. Željka Lovrenčić prevela je knjigu Veselka Koromana Yo, el viajero (Ja, putnik), a 2018., opet s Ostojićem i Grubišić-Čabo, Međimorčevo djelo Su Eminencia y el Rabino (Presvijetli i Rabin).

U pripremi je knjiga pripovijesti Davora Velnića.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Predsjednik Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH Ivan T. Grbešić posjetio Fakultet hrvatskih studija

Objavljeno

na

Objavio

Nakon osnutka Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu jača interes iseljenih Hrvata za novu ustanovu.

Radi povezivanja i jačanja suradnje u četvrtak, 13. veljače 2020. u Velikoj vijećnici Fakulteta dekan prof. dr. sc. Pavo Barišić sa suradnicima primio je Ivana T. Grbešića, predsjednika Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, inače poduzetnika i pravnika iz Kanade, u čijoj tvrtki radi više od petsto odvjetnika.

Dekan je uvaženomu gostu iznio kratak pregled mukotrpnoga trodesetljetnoga puta stvaranja Fakulteta. Upoznao ga je i s aktualnim opstrukcijama i dezinformacijama koje čine i u javnosti pronose ministrica Blaženka Divjak i glavni tajnik Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić te je izrazio sigurnost u konačan pozitivan rasplet. Dodao je da će, unatoč pojedincima i strukturama kojima nije u interesu povezivanje iseljene i domovinske Hrvatske, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu imati značajnu ulogu u njihovu povezivanju. To je jedna od temeljnih misija ustanove.

Gost koji dolazi iz Toronta posvjedočio je kako je među iseljenim Hrvatima snažno odjeknula vijest o pokretanju studija demografije i hrvatskoga iseljeništva i osnivanju odsjeka koji se posvećuje tim gorućim pitanjima. Izrazio je žaljenje što se ometa uspostava Fakulteta i ne iskorištava potencijal iseljenika. Dodao je kako osnivanje Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu dira srž Hrvata izvan domovine, jer oni pridaju veliko značenje hrvatskoj kulturi, nacionalnomu identitetu i budućnosti.

Fakultet hrvatskih studija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari