Naši u svijetu
HSK – Hrvati Iz Australije podržali Penavu
Štovani gospodine gradonačelniče Penava!
Mi hrvati Iz Australije, okupljeni oko Hrvatskog svjetskog kongresa, ovim putem izražavamo bezrezervnu podršku Vašem nastojanju da putem mirnog prosvjeda u gradu heroju, našem Vukovaru, potaknete institucije Hrvatskog društva da prekinu šutnju o ratnim zločinima u Vukovaru i ubrzaju procesuiranje svih odgovornih te da ubrzaju radnje i procese oko rasvjetljavanja sudbine svih branitelja i stradalnika Domovinskog rata čije se sudbine i grobišta još traže, onih koji su u temelje hrvatske države i hrvatske opstojnosti ugradili, ono najvrjednije što čovjek pored ljubavi za svoju obitelj i svoju Domovinu može imati, dati – svoj život.
Mnogo je godina prošlo od njihove tragične sudbine, a njihove obitelji ni do dana današnjeg se ne mogu pomoliti,zapaliti svijeću na njihovim grobištima, a da ne govorimo kako se ne istražuje ni odgovornost svih onih koji su ih odveli u smrt, svih onih koji se slobodno kreću našim i vašim Vukovarom, svih onih koji su se borili protiv RH i njenih obrambenih snaga, a imaju spoznaja ili su na bilo koji način sudjelovali u tim stravičnim i do dana današnjeg ne sankcioniranim zločinima.
U traženju istine i pravde, zadovoljštine za žrtve i njihove obitelji koje i dan danas osjećaju podjednaku bol kao i u trenutku spoznaje da su izgubili najmilije, nikakva politika, nikakva stranačka opredijeljenost i politička kalkulacija nemaju mjesta, nemaju prednost u odnosu na rasvjetljavanje sudbine nestalih i kažnjavanja izvršilaca i nalogodavaca za te monstruozne zločine protiv hrvatskog branitelja i hrvatskog naroda.
Uvjereni smo da će riječi izgovorene na vukovarskom skupu naići na plodno tlo i bez obzira na različitosti i dnevno politička prepucavanja, prividne i umjetno stvorene podjele unutar braniteljske populacije i hrvatskog naroda, glas razuma potaknuti sve institucije hrvatskog društva za ozbiljnije, cjelovitije i učinkovitije korake na rasvjetljavanju tragične sudbine svih nestalih hrvatskih branitelja i domoljuba te primjereno kažnjavanje svih odgovornih za smrt, bol i patnju našeg naroda.
„Svi naši mrtvi,sve obitelji, Mir i spokoj ne mogu naći, Sve do tada, sve do dana, Dok i posljednji kasapin bezbrižno zemljom hoda.“
S poštovanjem, Ante Radić Dopredsjednik za Australiju u izvršnom Odboru HSK
Što vi mislite o ovoj temi?
Kultura
Meksička La Zonámbula objavila sedmu knjigu hrvatskoga autora
Knjiga Sibile Petlevski Astečka molitva/Spojena lica sedma je u nizu djela hrvatskih autora koja je uz potporu Ministarstva kulture RH i u suradnji sa Željkom Lovrenčić objavila La Zonámbula.
Uspješna nakladnička kuća La Zonámbula iz Guadalajare kojoj je na čelu urednik i pjesnik Jorge Orendáin krajem 2019. objavila je knjigu Sibile Petlevski La oración azteca/Caras unidas (Astečka molitva/Spojena lica) u prijevodu Željke Lovrenčić koja uz Fabiolu Ocegueda Benítez potpisuje i uredništvo.
Astečka molitva je dramsko djelo nadahnuto vizijama jedne Meksikanke koja se usred vreve današnjega velegrada Ciudad de Méxica prisjeća slavne meksičke prošlosti. Na temelju toga spjeva, skladatelj i dirigent Mladen Tarbuk skladao je svoju Mexicanu koju je izveo s Meksičkim simfonijskim državnim orkestrom. Zbirka pjesama Spojena lica objavljena je 2006. godine u Zagrebu (HDP-Durieux).
Inače, knjiga Sibile Petlevski sedma je u nizu djela hrvatskih autora koja je uz potporu Ministarstva kulture RH i u suradnji sa Željkom Lovrenčić objavila La Zonámbula. Godine 2008. objavljena je knjiga Murmullo sobre el asfalto (Šapat na asfaltu), izbor iz poezije Lane Derkač i Davora Šalata koji je prevela spomenuta prevoditeljica. Ona je 2010. u Guadalajari predstavila i svoj izbor poezije desetero hrvatskih suvremenih pjesnika naslovljen po pjesmi pokojnoga akademika Ante Stamaća Bajo la ceniza del antiguo fuego (Pod pepelom davne vatre). Uz Stamaća, odabrani autori su: Diana Burazer, Ružica Cindori, Dunja Detoni-Dujmić, Lana Derkač, Luko Paljetak, Delimir Rešicki, Joja Ricov, Diana Rosandić i Borben Vladović, dok je uvodno slovo napisao Davor Šalat.
Lovrenčić je i jedna od urednika knjige Dubravka Jelčića Historia de la Literatura Croata: desde la lápida de Baška hasta el postmodernismo (Povijest hrvatske književnosti: tisućljeće od Baščanske ploče do postmoderne) koja je u prijevodu Tihomira Pišteleka objelodanjena 2012. godine te uz Marija Marcosa Ostojića i Tatjanu Margeta Grubišić-Čabo prevoditeljica knjige Miroslava Međimorca Historias veridícas de la Guerra Patria ( Piše Sunja Vukovaru: istinite priče iz Domovinskog rata).
Godine 2015. Željka Lovrenčić prevela je knjigu Veselka Koromana Yo, el viajero (Ja, putnik), a 2018., opet s Ostojićem i Grubišić-Čabo, Međimorčevo djelo Su Eminencia y el Rabino (Presvijetli i Rabin).
U pripremi je knjiga pripovijesti Davora Velnića.
Što vi mislite o ovoj temi?
Naši u svijetu
Predsjednik Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH Ivan T. Grbešić posjetio Fakultet hrvatskih studija
Nakon osnutka Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu jača interes iseljenih Hrvata za novu ustanovu.
Radi povezivanja i jačanja suradnje u četvrtak, 13. veljače 2020. u Velikoj vijećnici Fakulteta dekan prof. dr. sc. Pavo Barišić sa suradnicima primio je Ivana T. Grbešića, predsjednika Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, inače poduzetnika i pravnika iz Kanade, u čijoj tvrtki radi više od petsto odvjetnika.
Dekan je uvaženomu gostu iznio kratak pregled mukotrpnoga trodesetljetnoga puta stvaranja Fakulteta. Upoznao ga je i s aktualnim opstrukcijama i dezinformacijama koje čine i u javnosti pronose ministrica Blaženka Divjak i glavni tajnik Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić te je izrazio sigurnost u konačan pozitivan rasplet. Dodao je da će, unatoč pojedincima i strukturama kojima nije u interesu povezivanje iseljene i domovinske Hrvatske, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu imati značajnu ulogu u njihovu povezivanju. To je jedna od temeljnih misija ustanove.
Gost koji dolazi iz Toronta posvjedočio je kako je među iseljenim Hrvatima snažno odjeknula vijest o pokretanju studija demografije i hrvatskoga iseljeništva i osnivanju odsjeka koji se posvećuje tim gorućim pitanjima. Izrazio je žaljenje što se ometa uspostava Fakulteta i ne iskorištava potencijal iseljenika. Dodao je kako osnivanje Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu dira srž Hrvata izvan domovine, jer oni pridaju veliko značenje hrvatskoj kulturi, nacionalnomu identitetu i budućnosti.
Fakultet hrvatskih studija
