Pratite nas

Herceg Bosna

HSPF: Kome i zašto smeta hrvatski TV kanal?

Objavljeno

na

Tema o pokretanju hrvatskog kanala po tko zna koji put postala je aktualna usvajanjem prijedloga amandmana na Zakon o javnom RTV servisu u BiH. Nedugo nakon toga, kroz medije su se mogli čuti različiti dominantni glasovi medijske zajednice, kao i stručne javnosti, protiv uspostave četvrtog javnog servisa s nacionalnim predznakom.

[ad id=”93788″]

Najbučnije je o tome razmišljao „Forum bošnjačkih intelektualaca“ koji je u četvrtak, 17. ožujka 2016. godine održao javnu tribinu na temu: „O zahtjevu za uvođenje TV kanala na hrvatskom jeziku na Federalnom i BHTV1 javnom servisu“. „Intelektualci“ kroz tribinu objašnjavaju koliko su Bošnjaci ugroženi hrvatskim zahtjevom za izražavanjem na materinjem jeziku, te je s tribine poslan jasan zaključak i poruka kako bošnjački intelektualci ne smiju dopustiti kanal na hrvatskom jeziku.

Hrvatski studentski politološki forum (HSPF) najoštrije osuđuje izjave Mustafe Šišića, dipl. politologa i političkog analitičara i Suada Kurtćehajića, predsjednika „Foruma bošnjačkih intelektualaca“, kao i ostalih sudionika, iz čijih se govora mogu čuti elementi govora mržnje koji potiču na etičku netrpeljivost.

Budući da „intelektualac“ Šišić poziva da se napravi analiza sadržaja trenutnih javnih servisa i zaposlene strukture u tim medijima, htjeli bismo ga upoznati s tim da je zastupljenost Hrvata i hrvatskog jezika u informativnom programu FTV-a, poražavajućih 7,4%, te da je hrvatskih zaposlenika u javnom servisu BiH 10,4%. Također, gospodin Šišić kroz svoj govor spominje izokrenuto ratno javno mnijenje i širenje mržnje, da bi se on sam, dvadeset godina nakon rata služio notornim lažima i prikrivenim govorom mržnje. Nadalje dotiče se hrvatskih novinara, poput Smiljka Šagolja i osim što ih omalovažava, o njima širi i neistine. Usput bi Vas htjeli upoznati i s tim da Smiljko Šagolj ne predaje u novinarskoj školi u Splitu kao što to tvrdi Šišić, jer prije svega ta ista škola ne postoji, a gospodin Šagolj je preminuo 13. kolovoza 2013. u Splitu.

Gospodina Šišića toliko guši i obmanjuje nacionalno sljepilo dok govori o Herceg-Bosni, koja više od dva desetljeća nema granice o kojima on govori, te da je očito da granice postoje samo u njegovoj glavi i u glavama onih sličnih njemu. Iz čega proizlazi stav kako su Hrvati zaslužni za mentalnu agresiju koju on osjeća, te da su izravno krivi za ratom podijeljeni Mostar.

Budući da je BiH ustrojena po etnopolitičkom principu po kojem su njezine tri etno-nacije, a ne građani (konstitutivni narodi) politički subjekti, ne vidimo razloga zašto ne bi mogao biti uspostavljen kanal unutar javnog servisa na hrvatskom jeziku. To isto vrijedi i za Bošnjake. Nacionalni jezik je ključna identitetska komponenta pa se sprječavanje uspostave kanala na materinjem jeziku može opravdano smatrati diskriminacijom. Sloboda izražavanja i pravo koje iz nje proističe je nešto što ne bi smjelo biti osporavano. Različite interesne grupacije građanskog društva – konfesionalne, etničke, profesionalne i slične – mogu ako to žele osnivati svoje medije i razvijati instrumente za artikulaciju svojih interesa. Primjere za to možemo naći u Belgiji i Švicarskoj koje su, slično kao i BiH, federativnog državnog uređenja.

Na koncu želimo postaviti pitanje, hoće li zaista netko svojim uvjerenjima i ciljevima zabraniti ili poput „Foruma bošnjačkih intelektualaca“ ne dopustiti uspostavu programa na hrvatskom jeziku?

Ovim putem pozivamo sve hrvatske predstavnike u institucijama vlasti na svim razinama da se aktivno zauzmu za rješavanje ovog pitanja, koje je jedno od interesnih područja Hrvata iz Bosne i Hercegovine.

Ured za odnose s javnošću HSPF-a

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Marin Topić otvoreno u emisiji Agape radiopostaje MIR Međugorje

Objavljeno

na

Objavio

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Dan sjećanja na 1529 ramskih žrtava

Objavljeno

na

Objavio

Foto: rama-prozor.info

Rama i Hrvati nisu zaboravili svoje žrtve

Kroz povijest, Rama je često doživljavala tragedije, razaranja, paljevine… Stradavale su i brojne nevine žrtve. To se posebno odnosi na početak listopada 1942. godine, kada su četnici kao talijanski saveznici u operaciji „Alfa“ u tri dana svoga divljanja na prostoru Rame pobili više od tisuću ljudi.

Nakon što se smjelo javno spominjati žrtve, posebno one četničke iz 1942. godine, ramski franjevci, zajedno s narodom započeli su s obilježavanjem Dana sjećanja na ramske žrtve kroz sve ratove. Svake godine, druge nedjelje u listopadu, crkva na Šćitu postaje mjesto molitve za sve stradale čije imena su upisana na spomen obilježju podno Ramskog križa, njih ukupno 1529., piše Rama-prozor.info.

Uz suslavlje osam svećenika, u župnoj crkvi sv. misu predvodio je i pod njom propovijedao vlč. Milan Ivančević. Nakon sv. mise, pred pločama s imenima pobijenih, zapaljene su svijeće i izrečena je molitva za pokojne – Opijelo.

Na Dan sjećanja na ramske žrtve ispred ploča s imenima zapali se bezbroj svijeća koje navečer svojim svjetlom razbijaju tamu i podsjećaju da i u tami, koliko god jaka bila, tračak svjetlosti je jači od nje.

Bez obzira na mržnju koja je prouzročila ove brojne žrtve, postoji i nada da one nisu bile uzaludne i da se one nikad neće više ponoviti. Rama i hrvatski narod u njoj nije, a niti će zaboraviti svoje žrtve, između ostalog i zbog budućnosti – Narod koji nema prošlosti, nema niti budućnosti!

Četnički pokolj u Rami listopada 1942. (opis događaja & fotografije iz tog vremena)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari