Pratite nas

Herceg Bosna

HSPF: Kome i zašto smeta hrvatski TV kanal?

Objavljeno

na

Tema o pokretanju hrvatskog kanala po tko zna koji put postala je aktualna usvajanjem prijedloga amandmana na Zakon o javnom RTV servisu u BiH. Nedugo nakon toga, kroz medije su se mogli čuti različiti dominantni glasovi medijske zajednice, kao i stručne javnosti, protiv uspostave četvrtog javnog servisa s nacionalnim predznakom.

[ad id=”93788″]

Najbučnije je o tome razmišljao „Forum bošnjačkih intelektualaca“ koji je u četvrtak, 17. ožujka 2016. godine održao javnu tribinu na temu: „O zahtjevu za uvođenje TV kanala na hrvatskom jeziku na Federalnom i BHTV1 javnom servisu“. „Intelektualci“ kroz tribinu objašnjavaju koliko su Bošnjaci ugroženi hrvatskim zahtjevom za izražavanjem na materinjem jeziku, te je s tribine poslan jasan zaključak i poruka kako bošnjački intelektualci ne smiju dopustiti kanal na hrvatskom jeziku.

Hrvatski studentski politološki forum (HSPF) najoštrije osuđuje izjave Mustafe Šišića, dipl. politologa i političkog analitičara i Suada Kurtćehajića, predsjednika „Foruma bošnjačkih intelektualaca“, kao i ostalih sudionika, iz čijih se govora mogu čuti elementi govora mržnje koji potiču na etičku netrpeljivost.

Budući da „intelektualac“ Šišić poziva da se napravi analiza sadržaja trenutnih javnih servisa i zaposlene strukture u tim medijima, htjeli bismo ga upoznati s tim da je zastupljenost Hrvata i hrvatskog jezika u informativnom programu FTV-a, poražavajućih 7,4%, te da je hrvatskih zaposlenika u javnom servisu BiH 10,4%. Također, gospodin Šišić kroz svoj govor spominje izokrenuto ratno javno mnijenje i širenje mržnje, da bi se on sam, dvadeset godina nakon rata služio notornim lažima i prikrivenim govorom mržnje. Nadalje dotiče se hrvatskih novinara, poput Smiljka Šagolja i osim što ih omalovažava, o njima širi i neistine. Usput bi Vas htjeli upoznati i s tim da Smiljko Šagolj ne predaje u novinarskoj školi u Splitu kao što to tvrdi Šišić, jer prije svega ta ista škola ne postoji, a gospodin Šagolj je preminuo 13. kolovoza 2013. u Splitu.

Gospodina Šišića toliko guši i obmanjuje nacionalno sljepilo dok govori o Herceg-Bosni, koja više od dva desetljeća nema granice o kojima on govori, te da je očito da granice postoje samo u njegovoj glavi i u glavama onih sličnih njemu. Iz čega proizlazi stav kako su Hrvati zaslužni za mentalnu agresiju koju on osjeća, te da su izravno krivi za ratom podijeljeni Mostar.

Budući da je BiH ustrojena po etnopolitičkom principu po kojem su njezine tri etno-nacije, a ne građani (konstitutivni narodi) politički subjekti, ne vidimo razloga zašto ne bi mogao biti uspostavljen kanal unutar javnog servisa na hrvatskom jeziku. To isto vrijedi i za Bošnjake. Nacionalni jezik je ključna identitetska komponenta pa se sprječavanje uspostave kanala na materinjem jeziku može opravdano smatrati diskriminacijom. Sloboda izražavanja i pravo koje iz nje proističe je nešto što ne bi smjelo biti osporavano. Različite interesne grupacije građanskog društva – konfesionalne, etničke, profesionalne i slične – mogu ako to žele osnivati svoje medije i razvijati instrumente za artikulaciju svojih interesa. Primjere za to možemo naći u Belgiji i Švicarskoj koje su, slično kao i BiH, federativnog državnog uređenja.

Na koncu želimo postaviti pitanje, hoće li zaista netko svojim uvjerenjima i ciljevima zabraniti ili poput „Foruma bošnjačkih intelektualaca“ ne dopustiti uspostavu programa na hrvatskom jeziku?

Ovim putem pozivamo sve hrvatske predstavnike u institucijama vlasti na svim razinama da se aktivno zauzmu za rješavanje ovog pitanja, koje je jedno od interesnih područja Hrvata iz Bosne i Hercegovine.

Ured za odnose s javnošću HSPF-a

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Spomenik poginulim Širićima i Knezovićima

Objavljeno

na

Objavio

Spomenik je izgrađen po nacrtu fra Marija Knezovića, a izradio ga je kipar Grgo Mikulić

U ponedjeljak 13.kolovoza bilo je svečano u Širića Brigu u selu Broćancu kod Posušja. Tradicionalno, dvanaesto po redu, okupljanje Širića i Knezovića je započelo Sveto misom koju je predvodio fra Mario Knezović.

Na Svetoj misi je pjevala Frama iz Posušja. Nakon Svete mise bilo je otkrivanje i blagoslov novoizgrađenog spomenika poginulima u ratovima za hrvatsku slobodu. Spomenik je izgrađen po nacrtu fra Marija Knezovića, a izradio ga je kipar Grgo Mikulić.

Iz maloga zaselka gdje žive Knezovići i Širići u Drugome svjetskome ratu i Domovinskome ratu je poginulo 25 branitelja, te brojni u Prvome svjetskome ratu.

Na spomeniku su popisana i sedmorica poginulih iz Cerovih Dolaca. Blagoslov spomenika imao je fra Valentin Vukoja, župnik na Posuškome Gracu.

Svi Širići i Knezovići

Svi Širići i Knezovići

Spomenik su otkrili Branka i Stanko Širić, roditelji poginuloga branitelja Petra Širića, te Venco Knezović sin poginuloga oca Petra Knezovića, a svečanome činu uz mnoštvo mještana i gostiju nazočili su Branko Bago, načelnik općine Posušje i Mladen Begić, ministar branitelja ŽZH. Program je vodio Zvonimir Širić, predsjednik udruge „Didovina“.

Nakon svečanosti blagoslova spomenika bilo je druženje uz tradicijske sportove, pjesmu i večeru.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Tomislavgrad: U Prisoju podignut spomenik poginulima u ratovima

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Tomislavcity

U mjestu Prisoje kod Tomislavgrada u nedjelju je otkriven spomenika poginulim braniteljima iz 1. i 2. svjetskog te Domovinskog rata.

Spomenik nosi naziv “KRIŽ – Vrata u vječnost” i rad je akademskog kipara Anđelka Mikulića koji je pet kamenih blokova s hrvatskim biljezima oblikovao i posložio tako da tvore slavoluk – vrata u obliku križa koja simboliziraju prolaz u vječnost.

Na blokovima su upisana imena 188 mještana Prisoja stradalih u ratnim sukobima 20. stoljeća. Svetu misu zadušnicu te blagoslov spomenika predslavio je biskup Porečke i Pulske biskupije, mons. Dražen Kutleša, a otkrivanju spomenika nazočili su predstavnici općinske i županijske vlasti, članovi Hajdučke družine Mijata Tomića, Kliški uskoci, Bleiburški vod te mnoštvo domicilnih i iseljenih Prisojana pristiglih iz svih krajeva svijeta.

”Ovaj spomenik ne treba našim pokojnima, on njima ništa ne znači, ali mnogo govori o nama. Pozvani smo da svoje pokojne štujemo, da za njih molimo i da im zahvaljujem”, istaknuo je u prigodnoj homiliji mons. Kutleša. Jedan od inicijatora izgradnje spomenika Mijo Kutleša istaknuo je kako je spomenik podignut zahvaljujući donacijama Prisojana.

Ukupno je prikupljeno 140.000 maraka, sama izgradnja spomenika koštala je 56.000 maraka, a ostatak novca bit će usmjeren na uređenje mjesnog groblja./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari