Pratite nas

BiH

HSPF: Je li Sarajevo što je nekad bilo?

Objavljeno

na

Živimo u vremenu društvenih mreža u kojem svaka izgovorena, odnosno napisana riječ nosi određenu težinu. Kazneni zakon, Zakon o zabrani diskriminacije, koji zabranjuju govor mržnje često su nedorečeni, posebno kad je riječ o društvenim mrežama. Unatoč tome, postoje neke stvari koje ne moraju biti nužno kršenje zakona (iako ponekad jesu) i jednostavno pokazuju nedostatak mentalne higijene.

ivvKoliko god je građanski aktivizam i aktivizam nevladinih organizacija preselio iz stvarnog u virtualni svijet, isto tako je preselila i težina rečenog u stvarnom, odnosno napisanog u virtualnom svijetu. Političari u ozbiljnim zemljama bivaju smijenjeni zbog neprimjerenog komentiranja i pisanja po društvenim mrežama, na našim prostorima to rade i političari i budući pretendenti na visoke društvene pozicije – bilo one intelektualne, bilo političke. Takve stvari nas ne iznenađuju toliko kada je riječ o pojedinim mainstream medijima kao što su web-portali gdje se u komentarima mogu pročitati razne i nelogične i netolerantne, pa čak i fašističke konstrukcije. Ti komentari nastaju od ljudi koji se kriju iza lažnih imena, profila i nadimaka.

iddKad je riječ o društvenim mrežama situacija je malo blaža, no ni u tom slučaju pojedinci ne susprezaju svoje animalne nagone. Ovih dana svjedoci smo jedne male, ali konfliktne političke situacije na relaciji Banja Luka – Sarajevo, no nekako se dogodilo da se ta netrpeljivost lomi preko Mostara, odnosno Hrvata, kad je riječ o mladim nadama (buduće) sarajevske i bošnjačko-bosanske intelektualne elite. Na Facebook profilu predsjednice Skupštine Asocijacije studenata Fakulteta političkih nauka SPONA – Sarajevo, u komentarima su se mogle pročitati uvredljivije i šovinističke konstrukcije.

Ideja Herceg Bosne, uzgred spomenuta, proglašena je fašizmom, ljudi koji tu ideju spominju, dakako u smislu jednog od legitimnih ciljeva pokušaja rješavanja „hrvatskog pitanja“ su proglašeni bolesnicima i fašistima, a svi oni koji žele drugačiju Bosnu i Hercegovinu su pozvani da napuste istu – i to od ljudi koji se nalaze na vodećim funkcijama spomenute organizacije.

Hrvatski studentski politološki forum (HSPF) smatra da je ovo i ovakvo (virtualno) ponašanje studenata nedopustivo i da širi međuetničku i svaku drugu netrpeljivost. Koliko god bilo donekle i neozbiljno pisati o „facebook komentarima“, ovakvi komentari su izuzetno opasni i do kraja ogole ideološku mantru nadvijenu nad ono što zovemo političko Sarajevo. Držimo da govor mržnje ne smije postati svakodnevni način komunikacije, ukoliko želimo zajedno graditi budućnost naše zemlje.

Ured za odnose s javnošću HSPF-a

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Busovačke Staje – 26. obljetnica stradanja pripadnika Humanitarnog konvoja života za Lašvansku dolinu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Grad Busovača

Na Busovačkim stajama, u organizaciji Udruga proisteklih iz Domovinskog rata, danas je obilježena 26. obljetnica stradanja pripadnika Humanitarnog konvoja života za Lašvansku dolinu.

Polaganjem vijenca kod spomen obilježja na Busovačkim stajama i sudjelovanjem u svetoj misi zadušnici, izaslanstvo HNS-a BiH odalo je počast poginulim pripadnicima HVO-a i civilima iz pratnje konvoja.

Pokolj u Busovačkim Stajama bio je ratni zločin koji su počinile bošnjačko-muslimanske snage nad Hrvatima tijekom agresije na prostore Hrvata Srednje Bosne.

Počinile su ga 16. lipnja 1993. kod Busovačkih staja kod Busovače. Ubili su 22 osobe iz humanitarnog konvoja, 14 civila i 8 pripadnika HVO-a koji su pratili konvoj kroz područje Busovačke planine.

Oko 15 km jugozapadno od Busovače uzdiže se Busovačka planina, na njoj je izletište Busovačke staje, koje su 15. lipnja 1993. godine bile stratište za hrvatske civile. Jedan skupina izbjeglica i drugih putnika došla je do Busovače s namjerom da otputuje u tuzlansko područje.

Kada im je 14. lipnja bilo jasno da od puta nema ništa, odlučili su se vratiti u Hrvatsku i pridružili su se konvoju koji je toga dana krenuo za Sebešić, po hranu za busovačke građane. U tome konvoju bilo je 15 hrvatskih civila iz Brčkog, sedam iz Tuzle i oko 70 iz Busovače. Oni su stigli na Busovačku planinu, gdje su se trebali odmoriti.

Dok su se odmarali, opkolili su ih pripadnici Armije BiH. Ne znajući da su opkoljeni, krenuli su oko šest sati ujutro. Samo dvije minute kasnije počela je pucnjava sa svih strana.

Pucnjava nije prestajala, nego se sve više i više pojačavala. Pripadnici Armije BiH počeli su ih gađati i tromblonima, iz minobacača i to neprekidno tri sata. Tog dana na Busovačkim stajama ubijeno je 22 Hrvata.

I ove godine, Udruge proistekle iz Domovinskog rata općine Busovača u suradnji s općinskim strukturama vlasti i župnim uredom, na mjestu tragedije organizirale su komemorativni skup s misom zadušnicom u spomen poginulim pripadnicima Humanitarnog konvoja.

(Grad Busovača/Wikipedia/Kamenjar.com)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Migranti iz Bihaća premještaju se u Vučjak

Objavljeno

na

Objavio

Vlasti Unsko-sanske županije počele su premještati migrante iz središta Bihaća na lokaciju Vučjak, nedaleko od granice s Hrvatskom. 

Migranti su se pokušali su vratiti, ali policija više ne dopušta povratak u centar Bihaća i nastavlja potragu za ostalima. Nekoliko objekata u kojima su bili migranti zapečaćeno je, javljaju lokalni portali.

– Mi smo posljednjih deset dana doslovno pregaženi ovdje. U Bihaću su više od 20 posto od ukupne populacije migranti, rekao je gradonačelnik Šuhret Fazlić. Dodao je kako je taj grad prepušten sam sebi u borbi s migrantima.

Misija UN-a u BiH usprotivila se uspostavi migrantskog centra na Vučjaku. Tome su se usprotivili i Hrvati iz naselja Zavalja, Skočaja, Vedrog Polja i Žegara, te su u pismu zatražili i potporu Hrvatskog sabora.

Stanovnici Bihaća za nedjelju su najavili održavanje prosvjeda u središtu grada zbog migrantske krize. Po procjenama vlasti na području Unsko-sanske županije nalazi se oko 8.000 migranata.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari