Pratite nas

BiH

HSPF: Suljagić govorom mržnje vrijeđa sve bh. građane koji ne dijele njegovo mišljenje

Objavljeno

na

Hrvatski studentski politološki forum osuđuje napade ad hominem i smatra da bi predstavnici vlasti trebali biti oni koji će promovirati kulturu dijaloga i konstruktivnih rasprava. Potezi Emira Suljagića pokazuju nedostatak poštovanja i osnovne pristojnosti koje ne priliči niti jednom, a posebno ne obrazovanom čovjeku kakvim Suljagić sebe smatra!

[ad id=”68099″]

Priopćenje prenosimo u cijelosti:

Govor mržnje je usmeni ili pisani govor koji se svodi na javno izazivanje ili prouzrokovanje mržnje prema određenoj skupini (ili pojedinoj osobi) zbog nekog njezinog određenja u svrhu stvaranja netrpeljivosti, razdora, diskriminacije i nasilja i/ili proširivanja već postojeće mržnje s time što se ona kroz javni govor mržnje razvija, jača i produbljuje. Novi mediji i društvene mreže često posluže kao platforma za pokazivanje mržnje prema svemu što je drugačije od autora i autorovog stava.

Ovakve postupke smatramo neprihvatljivima, posebno u slučaju kada dolaze od državnog službenika, u ovom slučaju Emira Suljagića, zamjenika ministra sigurnosti u Vijeću ministara te jedne od prvih osoba Demokratske fronte. Posljednjih dana na svome twitter profilu objavio je mnogo neprimjerenih sadržaja i širio govor mržnje usmjeren na Ivana Šušnjara, vlasnika portala Poskok. Tako možemo vidjeti da ga u svojim objavama naziva raznim imenima ne pokušavajući prikriti mržnju. Hrvatski Studentski politološki forum osuđuje ovakav vid ponašanja ponajprije zbog toga što smatra da ovakvo ponašanje ne priliči jednom visokopozicioniranom državnom službeniku. Podsjećamo na primjer nizozemskog političara Geerta Wildersa koji je sankcioniran upravo zbog ovakvog ponašanja.

suljag„Govor mržnje nije sloboda govora nego zlo koje ruši temeljne vrijednosti demokratskog društva, to je kazneno djelo koje može dovesti u opasnost obične građane i ugroziti njihovu sigurnost,“ u nedavnom priopćenju istaknula su udruženja novinara iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije, slažući se u tome da usprkos činjenici da su kaznena djela počinjena iz mržnje dio kaznenog zakonodavstva u sve četiri legislative u BiH i dalje je vidljivo duboko nerazumijevanje koncepta ovih kaznenih djela. U Bosni i Hercegovini su rijetke pravosnažne presude kada govorimo o ovoj tematici, jedna od njih je nedavno sankcioniranje govora mržnje u Brčko distriktu.

Smatramo da Emir Suljagić na ovaj način krši ljudska prava, diskreditira političku stranku u kojoj zauzima jednu od vodećih pozicija, zloupotrebljava funkciju zamjenika ministra te pokazuje krajnje nepoštovanje prema građanima Bosne i Hercegovine koji ne razmišljaju isto kao on. Obnašajući funkciju zamjenika ministra plaćen je od svih građana BiH, uključujući i one koje vrijeđa tako brutalnim epitetima. Nazivajući Ivana Šušnjara takvim imenima posredno tako naziva i sve ostale koji ne dijele njegove stavove i razmišljanja. Hrvatski studentski politološki forum osuđuje napade ad hominem i smatra da bi predstavnici vlasti trebali biti oni koji će promovirati kulturu dijaloga i konstruktivnih rasprava. Potezi Emira Suljagića pokazuju nedostatak poštovanja i osnovne pristojnosti koje ne priliči niti jednom, a posebno ne obrazovanom čovjeku kakvim Suljagić sebe smatra.

Emir Suljagić čak i na svom twitter profilu ima potrebu naglasiti svoju titulu „dr.“ koja nimalo ne korespondira sa objavama koje na istoj društvenoj mreži objavljuje. Naime, biti obrazovan ne znači posjedovati puke informacije u glavi, niti nositi bilo koju titulu, biti obrazovan znači u tim godinama dok se došlo do te titule naučiti i one lekcije koje kažu da svi ljudi imaju pravo na dostojanstvo i da zaslužuju poštovanje bez obzira na razlike u razmišljanju.

Hrvatski studentski politološki forum smatra da je ovakvo ponašanje sramotno za Bosnu i Hercegovinu i da je ono uvreda svim građanima, a ne samo Ivanu Šušnjaru, navodi se u priopćenju koje potpisuje Hrvatski studentski politološki forum.

>Pročitajte i komentar>A tko je uopće Zriki pitat će se vrli pitac neki. i Zašto zrikija ne miriše raja

HSPF.info

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Daleko od očiju javnosti priprema se smještaj migranata u Bosanskom Grahovu?

Objavljeno

na

Objavio

Migrantska kriza u Bosni i Hercegovini ne jenjava. Aktualna je i u Hercegbosanskoj županiji, posebno u Bosanskom Grahovu, gdje se sve glasnije čuju najave o navodnoj izgradnji migrantskog centra. Iako do danas to nitko nije službeno potvrdio, tamošnje Općinsko vijeće se, ovoj najavi žеstoko protivi, prenosi bhrt.ba

Daleko od očiju javnosti priprema se smještaj migranata u Bosanskom Grahovu. Barem tako tvrdi Martina Šarić iz Hrvatske neovisne liste.

Jedna od tri lokacije na kojima bi, navodno, trebali biti smješteni migranti je prijeratna pilana. Tu su još bivša zgrada osnovne škole u Crnom Lugu i poslovna zgrada bivšeg trgovačkog poduzeća.

Do takvih neslužbenih informacija su došli i predstavnici grahovske općinske vlasti. Takav stav predstavnika općinske vlasti podržavaju i malobrojni stanovnici Bosanskog Grahova. Veliko “Ne” smještaju migranata u Bosanskom Grahovu u vidu posebnog zaključka, reklo je ovih dana i njegovo Općinsko vijeće.

Sličan zaključak koji se odnosi na smještaj migranata na području cijele županije već je, na prijedlog županijskog ministra unutarnjih poslova, usvojio Kolegij Vlade Hercegbosanske županije

 

Hassan Haidar Diab: Gdje su migrantima dokumenti? Koja to država pušta ljude bez dokumenata?

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Miroslav Lajčak: ‘Ako želimo sačuvati BiH, jedan narod ne može biti izbačen iz igre’

Objavljeno

na

Objavio

Predsjedatelju OESS-a i ministru vanjskih poslova Slovačke Miroslavu Lajčaku na Sveučilištu u Mostaru dodijeljena je titula počasnog doktora. To je još jedno priznanje koje je u BiH uručeno iskusnom diplomatu.

On je prije sadašnjih funkcija bio i na poziciji predsjednika Skupštine UN-a te visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH. Slovi za jednog od najuglednijih europskih diplomata, ali i jednog od najboljih poznavatelja prilika u BiH. Za razliku od većine visokih predstavnika, on je ostao upamćen po vrlo konstruktivnom pristupu i pokušaju da u suradnji s domaćim političarima osigura tranziciju BiH iz međunarodnog protektorata u suverenu i funkcionalnu državu.

Bili ste visoki predstavnik međunarodne zajednice, predsjednik Generalne skupštine UN-a, a sada ste predsjednik OESS-a. To je pomalo neobično, jer dolazite iz jedne, uvjetno kazano, male države. Kako komentirate takav diplomatski uspjeh?

Slovačka nije velika zemlja, ali ima uglednu diplomaciju koja se poštuje u svijetu i utjecajnija je u odnosu na zemlje u susjedstvu. Mislim da je razlog to što se kod nas poštivao profesionalizam. Slovačka je samostalna 26 godina, a od toga je diplomat od karijere 22 ili 23 godine na čelu Ministarstva vanjskih poslova, tako da je zaštitio resor, ljudi su imali priliku za napredovanje. Nije ovdje riječ o meni, jer Slovaci su na važnim pozicijama u UN-u, EU, OESS-u i tako dalje. Nema tu tajne. Treba ljude pustiti da rade svoj posao i zaštiti ih od politizacije i političkih utjecaja.

Koliko diplomati i dužnosnici u EU razumiju što se događa u BiH?

Teško je razumjeti situaciju u BiH, jer ona je uistinu kompleksna i zahtjevna. Potrebno je provesti ovdje neko vrijeme i biti fokusiran na ovdašnje stanje da bi se mogli razumjeti procesi.

Kako uopće riješiti situaciju u BiH?

Ima li prostora da se nađe kompromis između nacionalnog i građanskog? Ako želimo sačuvati BiH, moramo sačuvati i principe na kojima je izgrađena, a to je multinacionalni princip. Znači, moramo sačuvati princip da jedan narod ne može biti nadglasan i izbačen iz igre. To bi bilo jako opasno za ovu zemlju. Mislim da nije teško postići prihvatljivo rješenje.

Tu je i pitanje prisustva međunarodne zajednice, koja treba pomagati i savjetovati, a ne imati iluziju da ona treba formirati tijela vlasti, primoravati domaće političare i donositi odluke umjesto njih. To vrijeme je prošlo. To treba shvatiti i narod u BiH te odgovore i rješenja tražiti od svojih političara, a ne od međunarodne zajednice.

Vi ste pokušavali relaksirati odnose, prenijeti odgovornost na domaće političare i rijetko ste se koristili bonnskim ovlastima. Čini se da taj pristup nije prepoznat od međunarodne zajednice?

a sam se koristio bonnskim ovlastima uglavnom vezano za Haaški tribunal, kriminal, ali ne kad je riječ o smjenama i ulasku u političke procese. Meni je i tad bilo jasno da masovno korištenje bonnskih ovlasti znači nastavak nekog međunarodnog protektorata u BiH, a to nije cilj. Cilj je pomoći BiH da postane potpuno samostalna. Želim reći da međunarodna zajednica danas ne može reći: ovo je vaša zemlja i radite sami, jer je Daytonski sporazum međunarodni ugovor i ovdje je vrlo jako prisustvo međunarodne zajednice. Međutim, to treba biti proces i u njemu međunarodna zajednica više treba savjetovati i biti medijator, a manje odlučivati. Još uvijek ima situacija kada međunarodna zajednica uistinu treba dići svoj glas, a on se upravo u tim situacijama ne čuje. Nekada treba jasno reći što je neprihvatljivo, a tada takva reakcija izostane. S druge strane, postoji uplitanje međunarodne zajednice ondje gdje bi domaći političari trebali i mogli odraditi neke stvari.

Čini se problematičnim i to što sama međunarodna zajednica u BiH ne govori jedinstvenim jezikom. Može li se to promijeniti, barem kada je EU u pitanju?

Jedan od problema je to što svaki konstitutivni narod ima svog međunarodnog odvjetnika i trudi se zaštititi svoje interese uz pomoć tog međunarodnog odvjetnika. Sve dok EU, SAD, Turska i Rusija imaju različite stavove teško možemo nešto postići. Moramo se dogovoriti u međunarodnoj zajednici o ključnim principima, a glavni je, po mom mišljenju, europska perspektiva, ulazak u EU. To ne bi trebao nitko osporavati. I onda se na toj osnovi dogovarati o ostalim pitanjima. A ne voditi bitku u BiH preko međunarodnih partnera.

Bez obzira na sva očekivanja od EU, imam osjećaj da su sve oči uprte u SAD, da se od Amerike očekuje uključivanje i da je to jedini način da se riješi problem?

Iskustvo me uči da smo na ovom području uvijek bili uspješni kad su SAD i EU našli zajednički jezik i nastupali potpuno koordinirano. Ja to želim vidjeti. Imenovanje gospodina Palmera za posebnog izaslanika dobar je signal, jer Amerika ima autoritet na ovom području. S druge strane, ni američki izaslanik ne može ponuditi ništa bolje od europske perspektive, tako da imenovanje Palmera doživljavam kao jedan impuls za EU da se više aktivira. Nije normalno da imamo američkog izaslanika, a da EU ne reagira na to. Njegova prisutnost treba pomoći EU da se aktivira i shvati kolika je njena odgovornost.

Stanje u BiH opterećuje i priljev migranata, jer je BiH ključna na toj ruti. Kako to riješiti?

Pitanje migracije je nažalost pitanje koje nije riješeno u Europi. Europa nije bila spremna na priljev migranata 2015. godine i tada je donesena naivna i štetna odluka o otvaranju svih granica. To nije bilo realno i brzo su narodi u Europi počeli reagirati, jer moramo provjeravati tko nam ulazi. Došli smo u situaciju da ugledan biznismen iz Turske mora donijeti 20 dokumenata da dobije vizu, a mi smo istodobno primali na tisuće ljudi svakodnevno, a da nismo imali pojma tko su oni. Svi su shvatili da sustav mora imati pravila i kontrolu. Zemlje koje su prve na udaru, poput Italije i Grčke, traže da im se pomogne s nekom preraspodjelom. Zemlje srednje Europe nisu naviknute na migracije i njihov strah nitko ne može ignorirati. Ni BiH nije izolirana u tom problemu. Mi trebamo naći europsko rješenje i BiH mora biti dio tog rješenja.

Kako iz perspektive predsjednika OESS-a i europskog diplomata gledate na ulogu Hrvatske, posebno na zapadnom Balkanu?

Uključuje li se Hrvatska dovoljno i konstruktivno u te procese? Hrvatska je država koja je posljednja ušla u današnji sastav EU i naravno jedna od sljednica bivše Jugoslavije. Logično je i očekivano da Hrvatska inzistira da se ovom području poklanja pozornost unutar EU. U tom smislu postoje očekivanja od Hrvatske i zato je njezin glas vrlo važan.

Jozo Pavković/Večernji.ba

Miroslavu Lajčaku dodijeljen počasni doktorat Sveučilišta u Mostaru

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari