Pratite nas

Politika

HSS-ovci iz Žrnovnice pozivaju Krešu Beljaka da podnese neopozivu ostavku

Objavljeno

na

HSS-ovci iz Žrnovnice traže od Kreše Beljaka da podnese ostavku na mjesto predsjednika HSS-a i to zbog izjave da UDBA očito nije pobila dovoljno emigranata. Beljak se “ispričao”, ali HSS-ovci iz Žrnovnice smatraju da to nije dovoljno.

– Teško je i zamisliti današnju Hrvatsku državu bez valorizacije doprinosa HSS-a. Poznato je svima, da je ‘revolveraš’ u službi velikosrpske politike napravio masakr nad vodećim članovima HSS-a, jer su zastupali ideju da se nije pitalo hrvatski narod želi li biti u nametnutoj tvorevini kraljevini SHS.

Stoga su članovi HSS-a posebno osjetljivi na atentate, ubojstva i sve oblike nasilnog lišavanja života. Od samih početaka su se članovi HSS-a, i njihova vodstva priklonili demokraciji kao načinu ostvarivanja političkih ciljeva. Kako je bilo onda neka bude i danas – poručuje Vladimir Aljinović.

Pozvali su Beljaka da podnese neopozivu ostavku na mjesto predsjednika HSS-a ‘kako bi umanjili pogubno djelovanje njegove izjave’.

– Vaše izjave na budućnost Hrvatske seljačke stranke, a sa sebe oprali grijehe. Budite političar i gospodin, jer to od vas očekuje HSS – zaključio je Aljinović.

Bjelovarski HSS zatražio ostavku predsjednika stranke Kreše Beljaka

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Na parlamentarne izbore zajedno Starčević, Esih i Ćirko

Objavljeno

na

Objavio

Na parlamentarne izbore će zajedno Karlo Starčević (HSP), Bruna Esih (NHR) i Frano Ćirko (GO), a idući tjedan predstavit će izborni program i kandidate za liste svih 11 izbornih jedinica, priopćeno je u nedjelju iz HSP-a, uz obrazloženje da su propali pregovori s Domovinskim pokretom.

„Hrvatska stranka prava na izbore izlazi u koaliciji s Neovisni za Hrvatsku (NHR) i Generacija obnove (GO) jer smo programski i ideološki bliski, ali s Domovinskim pokretom Miroslava Škore – ne, jer smo tijekom višetjednih pregovora naišli na otvoreno šikaniranje“, izjavio je u nedjelju Hini predsjednik HSP-a Karlo Starčević, nakon sinoć dogovorene glavne teme zajedničke kampanje.

„Glavna zajednička smjernica u radu bit će nam promjena nakaradnog političkog sustava koji je zanemario vrijednost rada a generira lopovluk i podjele nesagledivih razmjera“, rekao je Starčević.

Predsjednik HSP-a ističe da se pregovaralo s Domovinskim pokretom bez ikakvog uspjeha,

Starčević kaže da je HSP-u najprije bilo predloženo četvrto mjesto u 9. izbornoj jedinici „i ništa više“.

„Naravno da je takav prijedlog s prijezirom odbijen, te su nam u drugom krugu pregovora ponudili tri mjesta na izbornim listama, sve ispod petog mjesta, s tim da su nam čak uvjetovali imena članova naše stranke koja bi, po njihovom mišljenju, bila podobna za izborne liste. Ovakvo neviđeno bahaćenje bio je jasan signal da nam s njima nije moguće postići bilo kakav sporazum o zajedničkom izlasku na parlamentarne izbore“, rekao je predsjednik HSP-a Starčević o nesupješnim pregovorima sa Škorinim Domovinskim pokretom.

Pritisak na članstvo HSP-a da prijeđu u Domovinski pokret

Starčević ističe da je u pregovorima s Domovinskim pokretom jedini zahtjev HSP-a bio „jedno prolazno mjesto u bilo kojoj izbornoj jedinici, s ciljem povratka HSP-a u hrvatski državni Sabor”.

Dodaje da iako smatra kako bi sve hrvatske domoljubne stranke trebale biti dio jedne velike državotvorne koalicije, s ciljem, kako kaže, “svrgavanja aktualne nenarodne vladajuće garniture temeljene na duopolu HDZ – SDP, plus Milorad Pupovac”, suradnju s Domovinskim pokretom „nije bilo moguće uspostaviti“.

Starčević nadalje tvrdi da je od strane Domovinskog pokreta „vršena permanentna agresija na članstvo HSP-a s ciljem prelaska pojedinih visokih dužnosnika HSP-a u njihove redove, te je jedan viđeniji 30-godišnji član i prešao k njima“. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Na današnji dan započela najveća operacija iskrcavanja vojske u povijesti ratovanja

Objavljeno

na

Objavio

Invazija na Normandiju, poznata i kao Operacija Overlord, ostaje najveća pomorska invazija u povijesti, invazija koja je uključivala više od tri milijuna vojnika koji su prevezeni preko kanala La Manche iz Engleske u Normandiju u okupiranoj Francuskoj.

Na današnji dan započela je najveća operacija iskrcavanja vojske u povijesti ratovanja. Na obale Normandije u sjevernoj Francuskoj iskrcalo se oko 160,000 savezničkih vojnika u pokušaju da otvore novu frontu protiv vojske Trećeg Reicha.

Bitka za Normandiju vodila se 1944. godine između nacističke Njemačke i savezničkih snaga u Drugom svjetskom ratu. Invazija na Normandiju, danas poznata i kao operacija Overlord ostala je najveća pomorska invazija u povijesti u kojoj je sudjelovalo više od tri milijuna vojnika.

Iskrcavanje je počelo u noći na 6. lipnja 1944. godine . Krenulo je s padobranskim i jedriličarskim desantom, zračnim napadima i pomorskim bombardiranjima. Zatim je uslijedio amfibijski desant. Operacijom je zapovijedao američki general Dwight D. Eisenhower.

Najvažnije je bilo pripremiti mjesto i vrijeme invazije . Određena je regija Normandija čije su plaže dobile kodna imena Utah, Omaha, Gold, Juno i Sword . Ključno je bilo pogoditi i vremenske prilike, svjetlost mjeseca te plimu i oseku. Zaključeno je da bi idealno vrijeme bilo kada oseka lagano prelazi u plimu kako bi se mogle vidjeti barikade i mine na plažama.

Ključni faktori poklapali su se 5., 6., 7., 19., i 20. lipnja. Eisenhower je prvo htio početi napad 5. lipnja, no zbog visokih valova i uzburkanog mora odlučio ga je odgoditi za 6. lipnja. Napad je krenuo u zoru, oko 6.30 sati.

Izumili nova oružja i zavarali Nijemce

Za potrebe velike invazije savezničke snage su izumile brojna nova oružja . Jedno od najvažnijih bio je DD tenk , odnosno tenk na kojeg je montiran propeler i koji je imao gumeni pojas kako bi mogao plutati.

Kako bi zavarali Nijemce saveznici su napravili tzv. fantomske tenkove i objavili invaziju na Norvešku . Fantomski tenkovi bili su zapravo gumeni, a njemačkim pilotima iz zraka su izgledali kao da su pravi.

Savezničke snage su učestalo bombardirale cijelu Francusku tako da Nijemci nisu ni sumnjali da je riječ o pripremi za desant. Tek je trećina bombi bačena na Normandiju. U bombardiranju je sudjelovalo više od 11.000 zrakoplova koji su izbacili 195 tisuća tona bombi . Bombarderi su posebno ciljali prometnu mrežu, radarske centre, vojne baze i artiljerijske položaje, a dio bombardera gađao je plaže kako bi se stvorili zakloni za savezničke vojnike.

Svake minute poletio jedan zrakoplov

Noć prije ‘Dana D’ 15.000 američkih i 7.000 britanskih padobranaca iskočilo je iz ukupno 2395 zrakoplova i 867 zračnih jedrilica. Prema računici, znači da je svake minute unutar 24 sata poletio po jedan zrakoplov . Većina padobranaca nije niti uspjela sletjeti u svoje zone zbog njemačke zračne obrane.

Prema nekim podacima, poginulo je 29.000 američkih, 11.000 britanskih i 5.000 kanadskih vojnika . U redovima vojske SAD-a, Velike Britanije i Kanade ranjeno i nestalo je više od 173.000 vojnika.

Do ponoći 6. lipnja 1944. saveznici su uspjeli odbiti sve njemačke protunapade i uspostaviti kontrolu nad svim plažama. Unutar prva 24 sata iskrcano je svih 160.000 vojnika koji su zauzeli prvo kopneno uporište za borbu protiv Nijemaca.

Iskrcavanje u Normandiji: 5 manje poznatih činjenica

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari