Pratite nas

Politika

HTV Debata: Hrvatskoj trebaju promjene, a potrošeni predsjednik nema snage

Objavljeno

na

debata

“Došao je trenutak istine”, rekao je Ivo Josipović u svom završnom obraćanju, već sasvim umoran i iscrpljen od gotovo dvosatnog sučeljavanja. Prvi put se Josipović našao i pod udarom voditelja – pitanja koje je postavljao šareni HTV-ov tim nisu štedjela niti njega, niti Kolindu. Svejedno, mnogi su gledatelji primjetili da je Ivo tijekom postavljanja pitanja uporno gledao svoje zabilješke – iz čega su neki zaključili da je znao pitanja i imao unaprijed pripremljene odgovore.

Je li ih imao ili ne, to znaju samo on i HTV-ovi insideri, ali kako god – ništa mu nije pomoglo da djeluje uvjerljivo, djelovao je umorno i od situacije u kojoj se našao i od mandata. Tijekom prvih razmjena, pokazivao je određenu živost, upadao u riječ, mahao rukama, u dva je navrata pokušao biti na svoj način bezobrazan, ali kako je sučeljavanje išlo dalje, gubio je snagu, energiju, a pod kraj – kao izgleda – i interes za apsurdni HTV-ov format koji je vjerojatno zamorio sve koji su ga pratili, a kako ne bi i one koji su u njemu sudjelovali.

Tvrdoglavo je inzistirao upravo na onim svojim osobinama koje su mu priskrbile nadimak – a to je odbijanje konkretnog izjašnjavanja. Tako je tri puta odbio odgovor na sasvim konkretno pitanje o putu Vesne Pusić u Ankaru. Je li riječ samo o lojalnosti HNS-ovim donatorima i stranci koja nakon parlamentarnih izbora sasvim sigurno odlazi u povijest – teško je reći, ali je sigurno da je Josipović u završnom sučeljavanju dodirnuo sve glavne točke svoje retorike: zastrašivanje državnog aparata neizvjesnom budućnošću (poput onog Kadijevićevog ‘ako dođe Tuđman, visićemo po banderama’), te potpuno ignoriranje stvarnosti u kojoj Vlada, kojoj je politički pokrovitelj, pet godina nije napravila apsolutno ništa – piše glavni urednik Direktno.hr, Vladimir Milinović.

Sada riječ ima narod, sve je u njegovim rukama

Posljednje televizijsko sučeljavanje prije nedjeljnih izbora moglo je samo utvrditi dosadašnje dojmove kod svih gledatelja i birača. I nije donijelo gotovo ništa novoga – piše Neven Pavelić, zamjenik glavnog urednika Direktno.hr protala.

“Riječ je o dva potpuno različita svijeta, jednom prijetvornom, koji se nakon godina šutnje i antipatriotskih poteza sada, u očuvanju stranačkog rejtinga i osobne pozicije, odlučio za napadačku retoriku i potpuno neiskrenu komunikaciju i drugom koji otvoreno i argumentirano raspravlja o svim postavljenim pitanjima. Kolinda Grabar Kitarović pokazala je da suvereno vlada u svim poljima predsjedničke ingerencije, čak i u tematici tajnih službi iako nema, zbog dosadašnje pozicije, sve potrebne informacije.

Vanjska politika joj je uža specijalnost, jasno je definirala sadašnju vanjskopolitičku poziciju Hrvatske – ta je pozicija nedefinirana i to treba mijenjati. Narušeni odnosi s Njemačkom, poglavito zbog lex Perkovića, svakako su, osim uništavanja gospodarske diplomacije, jedna od vanjskopolitičkih i gospodarskih krucijalnih grešaka vladajućih. Iskustvo HDZ-ove kandidatkinje u vojnom sektoru, ali i državničko razmišljanje, rezultiralo je boljim dojmom, jer s druge strane stoji protukandidat koji se jednostavno pet godina nije bavio svojim poslom. Naime, Hrvatskoj je u posljednjih nekoliko godina nuđena vojna proizvodnja u offset programu, koji je kao bitnu polugu pokretanja gospodarstva večeras istaknula Grabar Kitarović.

Riječ je o međunarodnom ugovoru, koji se potpisuje u srednjoročnom ili dugoročnom razdoblju, a veže uglavnom kupovinu visokosofisticiranih proizvoda vojne industrije. Ti se proizvodi otplaćuju kroz druge poslove (proizvode ili usluge), koje u državi kupcu sufinanciraju i u potpunosti ili djelomično otkupljuju prodavatelji tih skupocjenih vojnih proizvoda. Hrvatskoj je u posljednjih dvije godine u više navrata nuđen takav program iz europskih zemalja, no Ivo Josipović, kao i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak nisu htjeli investitore ni primiti. Nisu im odgovorili ni e-mailom.

I umjesto da su podigli gospodarstvo i podigli industrijsku proizvodnju za milijarde kuna – zaposlili stotine ljudi, željezaru u Sisku i hrvatsku vojnu industriju, što bi platili stranci upravo offset programom u zamjenu za kupnju njihovih modernih vojnih zrakoplova, Josipović i društvo su dali novac za sumnjivi remont MiG-ova u Ukrajini. I nisu zaposlili nikoga u Hrvatskoj, osim službi koje čiste teren nakon pada zrakoplova. To je pravi put.

Pobjednikom prvog i jedinog TV-sučeljavanja kancelarskih kandidata uoči parlamentarnih izbora 22. rujna 2013. godine, njemački mediji i demografski instituti proglasili su socijaldemokratskoga kandidata Peera Steinbrücka (SPD). Čak je i 60 posto gledatelja reklo da je SPD-ov kandidat bio bolji. I, kao što vidimo, Angela Merkel je kancelarka, a analitičari su ocijenili jednoglasno – ništa se nije promijenilo jer narod nije bio spreman na promjene.

Jedno od osnovnih politoloških pitanja u kampanji je – koliko se glasova može dobiti sučeljavanjem . Na izborne rezultate zasigurno velik utjecaj ima i pristranost pojedinih velikih hrvatskih medija. Pri tome su ti mediji, slaže se većina ozbiljnih hrvatskih analitičara, otvoreno stali na stranu Ive Josipovića. No, zadnju riječ ima narod, ako narod želi promjene na vlasti – izabrat će ih.” – siguran je Neven Pavelić. (direktno.hr)

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari