Pratite nas

Iz Svijeta

Hubei više nije u karanteni, život se vraća u normalu

Objavljeno

na

Život u kineskoj pokrajini Hubei, epicentru epidemije koronavirusa, počeo se u srijedu vraćati u normalu nakon dva mjeseca karantene: prometne kontrole su ukinute, građevinski radovi se nastavljaju i ljudi ponovno autobusima i vlakovima putuju preko donedavno zatvorenih granica.

Matična Kina također je utorak zabilježila smanjenje broja novozaraženih na 47, a svi su bili putnici koji su se vraćali kući, dok je dan ranije prijavljeno 78 novih slučajeva infekcije.

Hubei, središnja pokrajina u kojoj živi gotovo 60 milijuna ljudi, objavila je u utorak da u ponoć ukida ograničenja za putovanja.

„Rezervirala sam kartu jutros pošto sam čula vijest”, rekla je Chen Ting, koja je s trogodišnjim sinom i još četrdesetak ljudi sišla s vlaka u gradu Xianningu koji se nalazi u toj pokrajini. Ta 28-godišnjakinja doputovala je iz grada Qingyuana u južnoj pokrajini Guangdong, gdje vodi veleprodaju.

Zbog koronavirusa je morala odgoditi planirani posjet roditeljima u veljači, nakon Kineske Nove godine.

„Toliko se sada žarko želim vratiti kući da ih sve vidim”, rekla je čekajući da joj otac dođe po njih i odveze ih u obiteljsku kuću u obližnjem gradu Huangshiju.

U srijedu navečer u Xiangangu, građani su šetali vani, noseći hranu iz trgovine ili kupujući hranu za ponijeti. Restorani su prodavali samo hranu za ponijeti. Preko zvučnika nudili su se popusti „2 za 1”. Svi su nosili zaštitne maske.

Karantena u središtu pokrajine Wuhanu bit će ukinuta 8. travnja, što će biti prekretnica u kineskom ratu protiv epidemije s obzirom na to da Peking prebacuje fokus na zaustavljanje širenja uvezenih slučajeva zaraze i ponovno pokretanje gospodarstva.

I u Wuhanu ima znakova da se život počinje vraćati u normalu.

Radnici sa zaštitnim maskama radili su na mostu jer su građevinski radovi nastavljeni, a građani su mašući s prozora pozdravljali medicinski tim koji se pripremao napustiti grad.

Natrag na posao

Vlada Hubeija u srijedu je kazala radnicima koji su bili u karanteni kod kuće da se mogu vratiti na posao čim to bude moguće.

Tajnik Komunističke partije Hubeija Ying Yong rekao je da će vlada nastaviti ulagati velike napore kako bi spriječila novi skok infekcija kada se poveća kretanje stanovništva.

Putnike koji dolaze u Xianning kontrolira se trideset minuta i moraju pokazati „zdravstvene kodove” na svojim mobitelima koji dokazuju da u zadnjih 14 dana nisu bili u visokorizičnim područjima.

Zbog sve veće zabrinutosti zbog uvezenih slučajeva, željeznički djelatnici i policija opetovano upozoravaju da se oni koji su doputovali iz inozemstva moraju identificirati.

„Ako se ne prijavite, ionako ćemo vas pronaći”, rekao je jedan policajac. „I bit ćete u problemima.”

Neki ljudi u gradu izražavaju zabrinutost zbog izvješća u utorak da je jedan muškarac u Foshanu u pokrajini Guangdong, koji je bio u Xianningu, bio pozitivan na testu za virus. Službeni list Narodni dnevnik, koji je o tome pisao, nije naveo kako se mogao odvesti iz pokrajine Hubei 17. ožujka s prijateljem.

Provjere

Premda karantena u Hubeiju popušta, stroge mjere za kontrolu uvezenih infekcija i dalje su na snazi. Vlada Hubeija kazala je da bilo tko tko dolazi u pokrajinu iz inozemstva mora obavijestiti vlasti o svojoj medicinskoj i putničkoj povijesti dva dana prije putovanja.

Kako bi se spriječio skok uvezenih slučajeva, Kina uvodi stroža pravila za karantene i provjere svih međunarodnih putnika.

Grad Quanzhou u pokrajini Fujian otkazat će sve međunarodne i regionalne letove počevši od 26. ožujka, nakon što su u utorak otkrivena četiri uvezena slučajeva iz Filipina, objavila je pokrajinska vlada.

Peking je već skrenuo letove u druge gradove u kojima će se putnike provjeravati i smještati u karantene.

Novi uvezeni slučajevi u Pekingu, Guangdongu i Fujianu u padu su, iako su dnevni podaci o novim uvezenim infekcijama porasli na rekordnih 19 slučajeva u financijskom središtu Šangaju.

Ukupan broj potvrđenih slučajeva u matičnoj Kini bio je u utorak 81.218, s 474 uvezene infekcije.

Umrlo je ukupno 3281 ljudi, četiri više nego u ponedjeljak. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Grčka proglasila karantenu za migrantski logor

Objavljeno

na

Objavio

Grčka je stavila pod karantenu migrantski logor pošto je 20 ‘tražitelja azila’ pozitivno testirano na koronavirus, priopćilo je ministarstvo za migracije u četvrtak

Testirano je 63 ljudi pošto je utvrđena zaraza kod 19-godišnje migrantice nakon porođaja u atenskoj bolnici. To je prvi prijavljeni slučaj među tisućama ‘tražitelja azila’ u prenatrpanim logorima širom Grčke. Ni jedan od zaraženih nema simptome, reklo je ministarstvo. Dodalo je da nastavljaju testiranje.

Svaki ulazak u logor Ritsona, ili izlazak iz njega, 14 dana je zabranjen. Ritsona je 75 kilometara sjeveroistočno od Atene. U logoru živi oko 2500 ljudi. Policija će paziti na provedbu mjere.

Vlasti su početkom tjedna pokušavale utvrditi gdje se mlada žena zarazila te su razmatrali i mogućnost da se to dogodilo u samoj bolnici.

Logor ima izolirani prostor za pacijente zaražene koronavirusom, ako bude potrebno, rekli su izvori iz ministarstva. Grčka, koja je prijavila prvi slučaj zaraze potkraj veljače, ima prijavljenih 1415 zaraženih, a umrlih 51.

Zemlja je izlazna točka za migrante i tražitelje azila koji bježe pred ratom i siromaštvom na Bliskom istoku i oko njega, s više od milijun ljudi koji su prošli kroz zemlju 2015.-2016.

Više od 40.000 tražitelja azila ostalo je zatočeno u prenatrpanim izbjegličkim logorima na grčkim otocima.

Žive u uvjetima za koje su humanitarne organizacije rekle da su strašni, a sama vlada ih je opisala kao “tinjajuću zdravstvenu bombu”. (Hina)

Grčki premijer: Migranti otišli s grčko-turske granice

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Znanstvenici u utrci za cjepivom protiv koronavirusa

Objavljeno

na

Objavio

Od medicinskog osoblja posve iscrpljenog zbrinjavanjem na desetine tisuća oboljelih od covida-19 do milijarda ljudi zatvorenih u kućama kako bi usporili pandemiju, svi iščekuju samo jedno – cjepivo.

Medcinsko rješenje za bolest koja je šokirala svijet krajem 2019. kada je izbila u Kini i u pohodu planetom zarazila gotovo milijun ljudi i usmrtila ih više od 30.000, još nije pronađeno.

Sredinom siječnja kineski znanstvenici sekvencionirali su genom virusa i podijelili s kolegama u svijetu, davši im znak da krenu u utrku za pronalazak lijeka.

Pristupi dramatično variraju – od istraživanja postojećih lijekova koji bi mogli biti potencijalna terapija za Covid-19, preko eksperimentiranja s prenamjenom nekih dobro poznatih lijekova do primjene najnovijih tehnologija kako bi se dobio radikalno novi tip cjepiva.

Nešto više od 60 dana otkako je sekvencioniran Covid-19 i podijeljen svima u svijetu, na ljudima su počela prva ispitivanja potencijalnog cjepiva.

Direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus pozdravio je to kao “nevjerojatno postignuće”, a stručnjaci gaje opreznu nadu da bi cjepivo moglo biti spremno za 18 mjeseci.

Za znanstvenike taj bi rok bio rekordno kratak, a mnogim oboljelima predug.

Seth Berkley, čelnik globalnog saveza za cjepiva (GAVI) upozorava da je u prosjeku potrebno 10 do 15 godina da se lijek razvije, prođe ispitivanja, dobije licencu i počne masovna proizvodnja, iako je primjerice cjepivo za ebolu razvijeno u pet godina.

Znanstvenici će pokušati “dramatično skratiti” vrijeme potrebno za razvoj cjepiva, ali naposljetku će sve ovisiti o procesu testiranja i pronalasku pravog imunološkog odgovora.

“Moramo biti sigurni da je cjepivo sigurno za upotrebu milijardu ljudi”, kaže Berkley.

GAVI osniva fond koji bi bio dostupan siromašnim državama kako bi i one mogle odgovoriti na koronakrizu i poziva svjetske čelnike da učine sve kako kako bi potencijalan lijek i cjepivo bili dostupni svima.

Zabrinuta zbog mogućeg izostanka suradnje u borbi protiv virusa, skupina najbrže rastućih gospodarstava (G20) objavila je u četvrtak da izdvaja pet bilijuna dolara za poticanje svjetskog gospodarstva te je obećala “raditi zajedno kako bi poticala istraživanje i razvoj cjepiva i lijekova”.

CEPI, globalna organizacija sa sjedištem u Oslu, (koalicija za inovativna rješenja za pandemije) pozvala je na prikupljanje dvije milijarde dolara potpore za razvoj cjepiva.

Sjedinjene Države objavile su da će financirati nekoliko tvrtki putem svog ministarstva zdravstva i nacionalnog instituta za zdravlje (NIH).

Novi tip cjepiva 

Tradicionalna metoda razvoja cjepiva, temeljena na načelu iz doba razvoja cjepiva protiv variole 1796. godine, sastoji se u uvođenju modificiranog dijela zaraznog agensa u tijelo kako bi se stimulirao imunološki sustav, a da se pritom tijelu ne naškodi.

No nove tehnike ciljaju imunološki sustav na drukčiji način, unoseći u njega niz genetičkog materijala virusa.

Nekoliko tjedana pošto su kineski znanstvenici sekvencionirani genom koronavirusa učinili dostupnim svima u svijetu, ekipa znanstvenika sa Sveučilišta u Teksasu i Austinu stvorila je repliku koja se na ljudske stanice vezuje i infircira ih.

Taj model replika danas je osnova za razvoj potencijalnog cjepiva. Američki NIH surađuje s tvrtkom “Moderna” na razvoju cjepiva koristeći se genetičkom informacijom proteina tako što ga u mišićnom tkivu čovjeka uzgaja, umjesto da ga ubrizgava.

Ta informacija pohranjuje se ‘glasničkoj RNK’ (mRNK) koja prenosi genetički kod iz DNK na stanice.

“Prednost te metode je što je doista brza”, kaže Jason McLellan, voditelj istraživačke ekipe na sveučilištu u Austinu.

Ispitivanja na ljudima počela su u ožujku i bude li sve išlo po planu, cjepivo bi moglo biti dostupno za godinu i po, kaže Anthony Fauci, prvi čovjek NIH-a.

Francuski proizvođač lijekova Sanofi odabrao je drugačiji pristup. U partnerstvu s američkom vladom koristi se takozvanom “rekombinacijom platforme DNK”. Uzima DNK-a koronavirusa i kombinira ga s DNK bezopasnog virusa te tako stvara hibrid koja izaziva imunološki odgovor.

Antigens koji on proizvodi može se zatim povećati.  Takvom tehnologijom Sanofi se već služi kao osnovom za razvoj cjepiva protiv gripe. Tvrtka podsjeća da je takvom metodom razvila cjepivo protiv SARS-a koje je djelomično zaštitilo životinje.

Terapija brža od izlječenja?

Dok svijet čeka na cjepivo, znanstvenici eksperimentiraju s drugim postojećim lijekovima kako bi pronašli lijek za teško oboljele.

WHO je odabrao četiri lijeka ili kombinacija lijekova za veliko globalno ispitivanje koje uključuje pacijente od Argentine do Tajlanda. To su eksperimentalna antivirusna terapija remdesivir; kombinacija dvaju lijekova za HIV, lopinavir i ritonavir; ta dva lijeka uz kombinaciju interferona beta, lijeka za imunosni sustav i antimalarik klorokin.

Remdesivir je već u konačnoj fazi kliničkih ispitivanja u Aziji i liječnici u Kini kažu da se pokazao učinkovit u borbi protiv bolesti. Razvijen je da se bori protiv drugih virusa, uključivo ebole (za koju se pokazao nedjelotvoran) no zasad još ni za što nije odobren.

Remdesivir ulazi modificiran u ljudsko tijelo kako bi postao sličan jednom od četiriju bloka DNK zvanih nukleotidi.

Benjamin Neuman, virolog na sveučilištu u Teksasu, objasnio je za agenciju AFP da virus kad sami sebe kopiraju “čine to brzo i pomalo traljavo”, što znači da mogu ugraditi remdevisir u svoju strukturu, a ljudske stanice, koje su preciznije, takvu pogrešku neće učiniti.

Ako virus u sebe ugradi remdesivir, taj lijek dodaje neželjenu mutaciju koja može uništiti virus.

U ranim ispitivanjima, kombinacija lopinavir-ritonavir dala je razočaravajuće rezultate u studiji na 199 pacijenata iz Wuahna, žarišta bolesti u Kini. Ti su rezultati objavljeni u ožujku u New England Journal of Medicine. Znanstvenici su zaključili da lijekovi nisu znatno poboljšali kliničke rezultate.

Američki predsjednik Donald Trump oduševljeno je govorio o lijekovima kao što su hidroklorokin (HCQ) i klorokin (CQ), a riječ je o sintetičkim oblicima kinina koji se koristi za liječenje malarije.

HCQ, koji je manje štetan, koristi se i kao protuupalni lijek za reumatoidni artritis i lupus. U ranim studijama u Francuskoj i Kini HCQ obećava, no Fauci upozorava da se skromne dosad provedene studije mogu smatrati “anegdotalnim” dokazom.

Konačno, ti lijekovi nisu bezopasni. Među nuspojavama mogu biti nesvjestica, konvulzije, čak iznenadna smrt zbog srčanog zastoja, kaže Michael Ackerman, kardiolog na klinici Mayo.

Višenamjenski lijek 

Regeneron je lani razvio intravenozni lijek za koji se pokazalo da znatno povećava stopu preživljavanja oboljelih od ebole koristeći se “monoklonalnim protutijelima”. Postupak se sastoji u genetičkoj modifikaciji miševa kojima se ugrađuje sustav sličan ljudima. Miševi su zatim izloženi virusu, ili oslabljenom obliku virusa kako bi proizveli ljudska protutijela, kaže Christos Kyratsous, potpredsjednik istraživačkog odjela tvrtke.

Ta protutijela su zatim izolirana i skenirana kako bi se pronašla ona najsnažnija među njima i zatim su uzgajana u laboratorijima. Ona se poslije pročišćuju i ljudima ubrizgavaju intravenozno.

Taj bi lijek mogao djelovati i kao terapija i kao cjepivo ovisno o doziranju, iako bi njegovi efekti bili samo privremeni.

Stara cjepiva, nove namjene 

Jedan projekt koji razvija CEPI, a riječ je o suradnji francuskog instituta Pasteur, biotehnološke tvrtke Themis i Sveučilišta u  Pittsburghu, služi se cjepivom protiv boginja kao “sredstvom”. Osnova tog razvoja je koristiti se vrlo raširenim cjepivom u svijetu koje bi se redizajniralo tako da djeluje protiv novog koronavirusa.

Australski znanstvenici zauzeli su još izravniji pristup.

Istražitelji na Institutu Murdoch Children’s Research u Melbourne krenuli su od cjepiva protiv tueberkuloze (BCG) koje se koristi desetljećima i nastoje istražiti može li ono štititi zdravstvene djelatnike od Covida-19. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari